Glasovati za one koji će održati svoja obećanja

„Supruga i ja zajedno zarađujemo oko 1600 eura, a kad podmirimo trošak najma stana od 149 četvornih metara, režije, troškove prehrane i svaki mjesec kupimo nešto za petogodišnju kćerkicu koja je u fazi da svako malo preraste nešto od odjeće i obuće, ostaje nam oko 600 do 700 eura mjesečno, koje štedimo da bismo kupili […]

„Supruga i ja zajedno zarađujemo oko 1600 eura, a kad podmirimo trošak najma stana od 149 četvornih metara, režije, troškove prehrane i svaki mjesec kupimo nešto za petogodišnju kćerkicu koja je u fazi da svako malo preraste nešto od odjeće i obuće, ostaje nam oko 600 do 700 eura mjesečno, koje štedimo da bismo kupili stan, kazao nam je Damir, vodič jedne turističke grupe koja je nedavno posjetila Istanbul. Teško je bilo prihvatiti činjenicu da smo u zemlji koja je još 2001. godine bila u financijskom kolapsu možda i gorem od onoga koji je nedavno prolazila Grčka, a da razgovarate s čovjekom koji bez problema može reći kako doslovno iz godine u godinu osjeća da se živi sve bolje i da ne osjeća nikakav strah od budućnosti, niti želju da pobjegne iz zemlje u koju je davnih devedesetih došao kao stranac, vođen ljubavlju prema današnjoj supruzi i ostao, postavši u međuvremenu turistički vodič i samostalni zaposlenik prijavljen na minimalac, da bi izbjegao visoka porezna davanja. Na iznosu prosječne plaće ona u Turskoj povećavaju neto plaću za trećinu, pa je mnogo onih koji funkcioniraju prijavljeni na minimalac, a paralelno s time dodatno štede za buduću mirovinu.

Pokazuje nam aplikaciju na mobitelu, preko koje se naručuje za pregled kod liječnika specijaliste po izboru, tako da u nedjelju prije podne s nekoliko klikova izabere vrstu pregleda koja mu je potrebna i liječnika kod kojega se želi naručiti, pa zadnjim klikom potvrdi termin, već za – ponedjeljak prije podne, u 9 sati. Kada obavi pregled, liječnik će ga uputiti na pretrage, na koje se može naručiti na isti način, i obaviti ih u roku od dan ili dva. Nalazi isti dan stižu liječniku, poslije podne se mogu ćuti telefonski, da bi mu objasnio problem i odredio terapiju, pa odmah može i do ljekarne, koja putem njegovog OIB-a vidi što mu je prepisao liječnik i zajedno s lijekovima plaća participaciju. Za pregled, alergološka testiranja, očitanje nalaza i terapiju u kojoj su kombinirana dva lijeka platit će oko 4 turske lire, odnosno oko deset kuna, što je početak još jedne zanimljive priče, one kako je bivša Erdoğanova vlada 2009. krenula u rat sa farmaceutima, u kojemu je uspjela cijene lijekova srezati na manje od trećine dotadašnjih. Naš sugovornik pritom kaže kako Recepa Tayyipa Erdoğana, odnosno političku platformu Stranke pravde i razvitka, čiji je Erdoğan utemeljitelj, zapravo ne može smisliti, odnosno, kao uvjerenom ljevičaru to mu je desničarenje strano. „No, kad dođu izbori i sjednem nad glasački listić, dobro se zamislim i tako sam dva puta glasao za Erdoğanovu stranku i program, jer je prije toga pokazao da ispunjava ono što je obećao. I dok god bude tako, dok god budemo osjećali da iz godine u godinu živimo sve bolje, glasati ću za njega“, kaže naš sugovornik, pružajući odgovor na pitanje kako je moguće da desna Erdoğanova opcija iz izbora u izbore osvaja sve veći udio glasova.

Kao jedan od argumenata da se živi sve bolje navodi činjenicu da je između 2002. I 2007. godine dan snažni naglasak na razvoj i jačanje industrije i tijekom tog razdoblja Turska je bila najbrže rastuće gospodarstvo na svijetu, što je trend koji je prisutan i danas. U tom se razdoblju zemlja pozicionirala na karti svijeta kao šesta zemlja u automobilskoj industriji, a snažno se oslanja na nešto što i Hrvatska voli isticati kao jedan od svojih aduta – turizam. No, tamo mu je sve podređeno, iako većina Turaka zapravo ne zna sastaviti rečenicu na engleskom jeziku koja ima subjekt i glagol, a da suvislo zvuči. No, goste primaju srdačno i daju sve od sebe da se osjećate ugodno, što – valja reći – u zemlji s takvom poviješću i tradicijom te onim što se može vidjeti zapravo i nije teško.

Nezaposlenost se godinama kreće oko ili malo ispod 10 posto. Zadnjih desetljeća Turska ima izuzetno jake sindikate i u privatnom i u javnom sektoru, pa se plaće usklađuju s inflacijom dva puta godišnje, oko čega se svakih šest mjeseci vode burni pregovori. No, posljednjih šest ili sedam godina plaće se usklađuju za jedan posto iznad stope inflacije, što većini daje snažan osjećaj da se ide naprijed. Vlada potiče stanogradnju, pa na tržištu na kojemu se cijena četvornog metra stana u Istanbulu kreće između 400 do 1400 eura (naš sugovornik stan od 140 četvornih metara u drugoj gradskoj zoni planira otkupiti za otprilike 80.000 eura), novi se stanovi prodaju uz subvenciju PDV-a, što je pokrenulo građevinski sektor, jedan od sektora koji su najviše pretrpjeli u vrijeme kada je Turska bila na dnu…

Mogli bismo ovako nabrajati barem još za dvije kolumne, no kako svaki izlet jednom završi, tako je i ovome došao kraj: valjalo se vratiti u hrvatsku svakodnevicu. Krenemo li samo od prve rečenice iz priče životu prosječnog stanovnika Turske, zbrojimo li prihode u vlastitoj obitelji i minus kojim jedva pokrpamo ono što nedostaje da bismo pregrmili mjesec, već je to dovoljno za veliku tugu kad čovjek pomisli kako se ova zemlja mogla razvijati, ili kako bi se mogla razvijati kad bismo mogli izabrati sposobne i odlučne ljude. Umjesto majstora koji se bave ustašama i partizanima, razdvajanjem i spajanjem kolona, kradu nam zastave i živote dok frajerski izjavljuju kako ne čitaju novine i ne razmišljaju zapravo ni o čemu, pa ni o tome jesu li razočarali birače, a već otprije su poznati po stavu da ih ni ne mogu razočarati, zato jer ionako „nisu ništa obećali“. I potpuno je svejedno jesu li u oporbi ili vlasti, lijevi ili desni, podjednako su izgubljeni u vremenu i prostoru i podjednako nam se tužno piše s obje varijante.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close