Europskom parlamentu u utorak odobrio program “EU za zdravlje”, odgovor Unije na pandemiju covida-19 sa ciljem povećanja kvalitete i otpornosti zdravstvenih sustava država članica, s proračunom od 5,1 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027.
Glavni ciljevi programa uključuju jačanje zdravstvenih sustava podržavanjem država članica u međusobnom koordiniranju i dijeljenju podataka te veću dostupnost lijekova i medicinskih proizvoda po povoljnijim cijenama.
Pandemija covida-19 pokazala je da je potrebna veća koordinacija među državama članicama tijekom zdravstvenih kriza kao i veći kapaciteti na razini EU-a za borbu protiv zdravstvenih kriza i pripremu za njih te veća ulaganja u zdravstvene sustave kako bi se osiguralo da su spremni za buduće izazove.
Zahvaljujući programu moći će se ulagati u stvaranje rezervi medicinskih potrepština za slučajeve krize, stvoriti rezervno zdravstveno osoblje i stručnjake koji mogu biti mobilizirani u cilju sprečavanja ili odgovora na zdravstvene krize u cijelom EU-u, obučavati zdravstvene djelatnike za misije diljem EU-a, pojačati praćenje prijetnji zdravlju i poboljšati otpornost zdravstvenih sustava kako bi se osigurali bolji zdravstveni ishodi za sve građane.
U raspravi na plenarnoj sjednici zastupnici su istaknuli ulogu koju će novi program imati u suzbijanju nejednakosti u zdravstvu među zemljama članicama, kao i među različitim društvenim skupinama.
Rumunjski eurozastupnik i izvjestitelj parlamenta za taj program Cristian Silviu Buşoi (EPP) istaknuo je u raspravi na plenarnoj sjednici da “ovo nije samo odgovor na pandemiju već i reakcija na očekivanja građana”.
“Čak 70 posto građana očekuje veći angažman u stvaranju boljeg zdravstvenog sustava kao i jednak pristup zdravstvenih usluga u svim zemljama”, istaknuo je Busqui.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), istaknula je da je vrijeme da se Europska unija i države članice usmjere na budućnost i stvaranje preduvjeta postizanja pune jednakosti svih europskih građana u liječenju i dostupnosti zdravstvene skrbi.
“Protekla godina pokazala nam je važnost očuvanja zdravlja i nužnost ulaganja u javno zdravstvo. Svjesni smo da smo na teži način naučili i uočili sve slabosti naših zdravstvenih sustava”, naglasila je Glavak (HDZ/EPP).
Posebno je istaknula da bi “EU za zdravlje” trebao pripremiti europske zdravstvene sustave za suočavanje s budućim prijetnjama zdravlju, ali i kroničnim bolestima s kojima se suočavaju europski građani.
“Iako je covid-19 bio u fokusu naših rasprava, moramo se pitati i što je s drugim bolestima, pretragama i liječenjem. Zdravlje je najveća vrijednost o kojoj svi moramo brinuti, a ovo je jasan signal da idemo u dobrom smjeru”, zaključila je Glavak.
Eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) ocijenio je u raspravi da je “pandemija otkrila koliko Europa nije bila spremna za suočavanje s ozbiljnom zdravstvenom krizom“.
“Nikada se više ne smije dogoditi da liječnik mora odabrati tko će živjeti ili umrijeti jer bolnica nema resursa da svima pomogne”, istaknuo je Sokol i naveo činjenicu da EU do sada nije imala sustavnu zdravstvenu politiku.
Sokol smatra da kroz program “EU za zdravlje” trebamo nadograditi zdravstvene sustave u državama članicama EU-a, smanjiti zdravstvene nejednakosti u cijeloj Europi, podržati digitalizaciju u zdravstvenom sektoru te ojačati financiranje Plana za borbu protiv raka i vratiti proizvodnju lijekova Europu.
“Kohezijska politika od golemog je značaja za ulaganja u zdravstvo, posebno u zdravstvenu infrastrukturu, ali i radnu snagu, sa ciljem postizanja jednake kvalitete liječenja u svim dijelovima Europske unije. Samo sinergijom ova dva instrumenta možemo postići naš temeljni cilj: najbolju moguću zdravstvenu zaštitu za sve građane Europske unije” zaključio je Sokol.
Hrvatski nezavisni eurozastupnik Mislav Kolakušić napao je farmaceutske industrije ustvrdivši da je “vjerovati da ona želi zdrave građane isto je što i vjerovati da vojna industrija želi mir u svijetu”.
“Kao strašna posljedica promašene politike i reakcije na jednu od gotovo svakodnevnih mutacija koronavirusa, imamo posljedicu da samo u Hrvatskoj nije obavljeno više od 110 tisuća hitnih kirurških intervencija, pregleda teških kroničnih bolesnika, oboljelih od raka i drugih”, rekao je Kolakušić.
Prema hrvatskom europarlamentarcu Ivanu Viliboru Sinčiću (Živi zid) zdravstvenu politiku Europe obilježit će tri stvari: “kriza, korona i korupcija”. Upozorio je i na to da se “među zemljama događa kampanja straha, ostvaruje se mentalna i sistemska kontrola situacije”.
Za SDP-ovog eurozastupnika Predraga Freda Matića ova je rasprava jedna od najvažnijih, a istaknuo je da jednakost u pristupu zdravstvu mora biti temeljna vrijednost našeg djelovanja u ovom području.
“O tome ovise životi, a svjedoci smo velike nejednakosti u pristupu zdravstvu kao i toga da je dio zdravstvenih djelatnosti i postupaka opisan kao nevažan, posebno u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja koji nikako ne smije biti predmet političkih manipulacija”, zaključio je Matić.
Željana Zovko je, kao supredsjedateljica skupine zastupnika Europskog parlamenta za zdravlje pluća, izrazila zadovoljstvo što će EU4Health financirati napore za prevenciju i dijagnozu nezaraznih bolesti poput raka, kroničnih bolesti dišnog sustava i dijabetesa. HDZ-ova europarlamentarka je rekla da EU sada „može razviti dugoročne strategije, bolje praćenje i bolju prevenciju i liječenje zdravstvenih problema, kako onih koji se odnose na koronavirus, tako i onih koji nisu povezani s virusom Covid-19″, priopćio je ured zastupnice
Kad Vijeće službeno odobri Uredbu, ona će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije, a Uredba će se primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2021.
Izvor: Hina
