Nagrađivani hrvatski pisac Luka Bekavac jedan je od dobitnika godišnje nagrade Europske unije za književnost (EUPL), koja se sedmu godinu za redom dodjeljuje najboljim novim autorima i najvećim europskim književnim nadama.
Bekavac je jedan od dvanaestero ovogodišnjih laureata, čija je imena u utorak na posebnoj svečanosti u sklopu Londonskog sajma knjiga pročitao europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.
Navracsics je čestitao dobitnicima napomenuvši kako je riječ o jedinoj književnoj nagradi posvećenoj mladim autorima iz čitave Europe, bez obzira na podrijetlo i jezik kojim govore, koji se svojim stvaralaštvom ističu iz mase.
“Tom nagradom kontinuirano podupiremo prijevode književnih djela, rušeći nacionalne granice kako bi europski čitatelji dobili priliku uživati u bogatstvu naših spisateljskih talenata”, kazao je Navracsics. “Književnost otvara vrata uma, zbližuje ljude i omogućuje nam da se bolje međusobno razumijemo, što je danas važnije nego ikada do sad”, poručio je.
Nagradu dodjeljuje Europska komisija u suradnji s Europskom federacijom knjižara, Europskim vijećem pisaca i Federacijom europskih izdavača.
Dodjeljuje se iznimnim književnim talentima koji su u posljednjih pet godina objavili od dvije do pet knjiga a obuhvaća 36 zemalja uključenih u program “Kreativna Europa” za financiranje kulturnog i kreativnog sektora: 28 zemalja članica plus Norveška, Island, Lihtenštajn, Turska, Crna Gora, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina.
Luka Bekavac (1976.) diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje od 2006. radi na Odsjeku za komparativnu književnost. Objavljivao je autorske tekstove i prijevode u časopisima Zarez, Tvrđa, Quorum, Gordogan, Frakcija itd., te u emisijama Trećega programa Hrvatskog radija i Radija 101. Njegov prvi roman “Drenje” (2011.) bio je nominiran za niz regionalnih književnih nagrada.
Nagradu Europske unije za književnost dobio je za svoj drugi roman “Viljevo”, “roman-triptih” koji je kritika ocijenila kao “savršeno stiliziranu priču koja otvara panoramu gotovo nenaseljene Slavonije, pisanu distinktivnim autorskim glasom samosvjesnog pripovijedanja superiorne tehničke izvedbe”.
