EUROPA NA RUBU: Zastoj u pozitivnom trendu u navikama plaćanja, ali poboljšanje u Hrvatskoj

U 2015. godini uredno plaćanje u Europi znatno se bilo poboljšalo u odnosu na prethodnu godinu, međutim, sada se primjećuje prekid tog pozitivnog trenda. Navike plaćanje hrvatskih kupaca popravile su se u usporedbi s prošlom godinom. Rokovi plaćanja u Hrvatskoj skraćeni su za šest dana i to na 36 dana, što znači da su trenutno za […]

U 2015. godini uredno plaćanje u Europi znatno se bilo poboljšalo u odnosu na prethodnu godinu, međutim, sada se primjećuje prekid tog pozitivnog trenda. Navike plaćanje hrvatskih kupaca popravile su se u usporedbi s prošlom godinom. Rokovi plaćanja u Hrvatskoj skraćeni su za šest dana i to na 36 dana, što znači da su trenutno za dva dana kraći u odnosu na istočnoeuropski prosjek.

Udio računa plaćenih na vrijeme u prosjeku iznosi 80 posto u zapadnoj Europi (2015: 81 posto), a 74 posto u istočnoj Europi (2015: 75 posto). Istodobno, tvrtke produljuju rokove plaćanja za klijente; odobravaju 36 dana u prosjeku za plaćanje svojih računa, što je dva dana dulje nego u prethodnoj godini. U Velikoj Britaniji to je do četiri dana (2016: 35 dana), a u Mađarskoj je produljenje za sedam dana (2016: 38 dana). Ovo su podatci EOS istraživanja “European Payment Practices“ za 2016. godinu, za koje je istraživački institut TNS Infratest, anketirao na tržištu 3.000 donositelja odluka iz 14 različitih europskih zemalja.

“Ako usporedimo rezultate naših istraživanja u posljednjih nekoliko godina, vidimo da postoji veza između rokova plaćanja i discipline plaćanja”, kaže Hans-Werner Scherer, predsjednik Uprave EOS Grupe. “Suprotno pretpostavci da će se udio plaćanja na vrijeme povećati kroz duže rokove plaćanja, čini se da kupci kasne s plaćanjem i nakon isteka rokova. Tu je uključen i nedostatak ažurnosti te zaboravljeni računi”, kaže gospodin Scherer. “Ako se ovaj trend produljavanja rokova nastavi i dalje, očekujemo da će se i praksa plaćanja pogoršati. Osim toga, u kontekstu ekonomskih prognoza, preporučamo radije kraće uvjete plaćanja, nego duže.“

Velika Britanija je uznemirena zbog Brexit neizvjesnosti

Britanske tvrtke su u odnosu na ostatak zapadne Europe, drastično produžile rokove plaćanja za svoje klijente. Sada su odobrena četiri dodatna dana za plaćanje računa, u prosjeku 35 dana (vidi graf). Istovremeno, udio kasno plaćenih računa i nenaplaćenih potraživanja porastao je za tri posto i sada je na 23 posto. Usporedbe radi, ovo je najviša vrijednost u Zapadnoj Europi.

Nesigurnost vezana uz napuštanje Europske unije ogleda se i u ekonomskom ciklusu. „Britanske tvrtke zaustavljaju investicije i strateške odluke do onog trenutka kad će moći procijeniti posljedice referenduma.“, kaže predsjednik Uprave.

Europa i dalje na nizbrdici

U istočnoj Europi, grčke tvrtke ponovno se susreću s rastom nenaplaćenih potraživanja i kasnim plaćanjem računa. U usporedbi s 2015., taj postotak je povećan za dva posto i sada je 28 posto. Prošle godine, grčke tvrtke još uvijek su u stopu pratile vrijednosti Rusije i Bugarske (kašnjenja i nenaplaćena potraživanja od 26 posto), dok se u 2016. disciplina plaćanja znatno više smanjila nego u ostalim zemljama istočne Europe. U međuvremenu, konsolidacija je vidljiva u Rusiji. Tamo su potraživanja tvrtki održavana na prošlogodišnjoj stopi od 26 posto računa plaćenih s odgodom ili uopće neplaćenih. Međutim u poretku istočne Europe, Slovačka i Mađarska su isto tako značajno odskočile s visokim udjelom nenaplaćenih potraživanja, u prosjeku pet posto (2015: tri posto).

S iznimkom negativnih primjera Velike Britanije i Belgije, koje u rangiranju pokazuju najmanji udio potraživanja plaćenih na vrijeme (77 i 79 posto), ostale zapadnoeuropske zemlje održavaju barem istu razinu u navikama plaćanja. U prosjeku, svaki peti račun u zapadnoj Europi se plaća s kašnjenjem ili se uopće ne plaća.

‘Ukupna usporedba istok-zapad i razlika u navikama plaćanja ostaje ista. Međutim, u sljedećih nekoliko godina bit će uzbudljivo na terenu; čak i sada, poljski i hrvatski klijenti su bolji od Britanaca u plaćanju svojih računa na vrijeme.” kaže gospodin Scherer.

Raste povjerenje u industriju naplate potraživanja

U Europi, 44 posto ispitanih tvrtki surađuje s pružateljima usluga za upravljanje svojim potraživanjima. Time se nastavlja trend iz 2014. godine: prije dvije godine, u prosjeku samo 35 posto tvrtki povjerilo je svoju naplatu vanjskim stručnjacima za naplatu potraživanja. „Kao što pokazuje EOS istraživanje, europske tvrtke imaju sve više povjerenja u industriju”, kaže predsjednik Uprave Scherer. „Ispitanici su potvrdili pozitivno iskustvo u suradnji sa stručnjacima za naplatu potraživanja. Ostvaruju priliv novca u tvrtki, a istovremeno se mogu usredotočiti na svoju osnovnu djelatnost.“

Njemačke tvrtke zadržale se visoku disciplinu u plaćanju

Njemački klijenti su najpouzdanije platiše u Europi: 83 posto računa plaćaju na vrijeme. Što se tiče rokova plaćanja, Njemačka je također vodeća u Europi: nigdje u tvrtkama nisu odobreni kraći rokovi plaćanja. Kao i prethodne godine, njemačke tvrtke dobro su pozicionirane s obzirom na upravljanje potraživanjima – većina tvrtki ne vidi posebne izazove u upravljanju svojih potraživanja (32 posto) ili u želji zadržavanja postojećeg stanja (12 posto) u sljedeće dvije godine.

“Promatrali smo taj stav više od tri godine. Međutim, rezultati ankete pokazuju da ukoliko plaćanje kasni, tvrtke toleriraju duže razdoblje čekanja”, kaže Klaus Engberding, član Uprave EOS Grupe odgovoran za Njemačku. Nakon što je rok plaćanja istekao, njemački klijenti koriste u prosjeku još 23 dana za plaćanje svojih računa. Na cijelom europskom području, samo grčke i bugarske tvrtke čekaju dulje na podmirivanje nenaplaćenih potraživanja. “Čak i ako udio zakašnjelih plaćanja od 16 posto izgleda trenutno prihvatljivo za tvrtke, daljnje produljivanje ovakvog kašnjenja je kritično.

Ukoliko se promjene uslijed cikličkih fluktuacija povećaju, to može uzrokovati kratkoročnu nelikvidnosti. Proces naplate koji započne ranije, pomaže podsjetiti klijenta na obveze i time povećava vjerojatnost plaćanja na vrijeme”, objašnjava direktor.

Poboljšanje prakse plaćanja u Hrvatskoj

Navike plaćanje hrvatskih kupaca popravile su se u usporedbi s prošlom godinom. Rokovi plaćanja u Hrvatskoj skraćeni su za šest dana i to na 36 dana, što znači da su trenutno za dva dana kraći u odnosu na istočnoeuropski prosjek. Ovaj aspekt se pozitivno odražava na navike plaćanja – gotovo četiri od pet kupaca plaćaju svoje račune na vrijeme (2015:71 %). Time se Hrvatska uz Poljsku pozicionirala na vodeće mjesto u odnosu na ostale zemlje istočne Europe. Sa svojih 78% pravodobno plaćenih računa ima iznadprosječnu stopu plaćanja (istočna Europa 74%). Posebno se ističe sektor trgovine sa čak 80% pravodobno plaćenih računa, dok sektor usluga prednjači u lošim navikama plaćanja s udjelom od 25% zakašnjelih plaćanja, odnosno nenaplativih potraživanja.

Rezultati su to EOS istraživanja „European Payment Practices“ 2016. za koje je neovisni institut za istraživanje tržišta TNS Infratest, ispitao 200 rukovoditelja u Hrvatskoj o prevladavajućim navikama plaćanja u njihovim tvrtkama.

Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem, hrvatske tvrtke moraju svejedno čekati dobra tri tjedna nakon isteka roka plaćanja (2015: 60 dana); a u industrijskom i uslužnom sektoru do četiri tjedna. Iako se lani visoki udio nenaplaćenih potraživanja pripisivao lošoj praksi plaćanja u B2B segmentu, ove godine nema značajnijeg odstupanja između prakse plaćanja kod privatnih i poslovnih kupaca. Znatno urednije plaćanje vidljivo je kod poslovnih kupaca, ali privatni kupci i dalje prednjače.

“Ono što smo lani naslućivali, ove godine možemo i potvrditi. Skraćivanjem rokova plaćanja, poboljšava se disciplina plaćanja”, kaže Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrix-a u Hrvatskoj. “To je posebno uočljivo u sektoru trgovine gdje se osam od deset računa plati na vrijeme”. Međutim u sektoru usluga, navike plaćanja su nešto lošije, gdje svaki peti račun nije naplativ ili se kasni s njegovim plaćanjem.

Jednako kao i u istočnoj Europi, svako drugo poduzeće slabo plaćanje objašnjava nedostatkom likvidnosti poslovnih partnera. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog nezaposlenosti i osobne prezaduženosti.

Unatoč pozitivnom razvoju platežnog mentaliteta sve više hrvatskih poduzeća skeptično je prema budućem razvoju navika plaćanja u usporedbi s 2015. godinom, a poboljšanje u navikama plaćanja klijenata vide kao najveći izazov budućnosti. Hrvatska poduzeća najčešće osjećaju posljedice kasnog plaćanja u vidu smanjenog profita i manjka likvidnosti, dok 14% ispitanih te posljedice osjećaju kao glavnu prijetnju opstojnosti njihovih poduzeća.

Suradnja s vanjskim pružateljima usluga u upravljanju potraživanjima povećana je u svim sektorima na godišnjoj razini, a posebno u sektoru trgovine. “Povjerenje u industriju naplate potraživanja raste i sve više tvrtki prepušta upravljanje potraživanjima djelomično ili u cijelosti vanjskim partnerima”, naglašava Cerinski. “Takav trend vidljiv je u zemlji, ali i cijeloj istočnoj Europi sa 38 posto u B2C i 44 posto u B2B sektoru”. Kao razlog angažmana vanjskih stručnjaka tvrtke najčešće ističu osiguranje likvidnosti u prvom planu.

O EOS istraživanju: „European Payment Practices“

U proljeće 2016. u suradnji s neovisnim institututom za istraživanje tržišta TNS Infratestom, EOS je ispitao 3000 tvrtki u 14 europskih zemalja o prevladavajućim navikama plaćanja u njihovim zemljama. 200 tvrtki iz Velike Britanije, Španjolske, Francuske, Austrije, Grčke, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Bugarske, Poljske, Mađarske, Hrvatske i Belgije te 400 tvrtki iz Njemačke, odgovorilo je na pitanja o vlastitim navikama plaćanja, ekonomskim trendovima u njihovoj zemlji te općenito o pitanjima vezanima za rizik te upravljanje potraživanjima. Triput zaredom EOS Matrix je samostalno provodio ovo istraživanje, a ove godine Hrvatska je prvi put uključena u internacionalno istraživanje EOS Grupe. Daljnji rezultati istraživanja dostupni su na web stranici: http://www.eos-solutions.com/paymentpractices2016

EOS_European Payment Practices 2016_HR

Izvor: EOS Matrix

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close