EU sustav borbe protiv požara. Hrvatska još nijedanput nije tražila pomoć

Razorni šumski požari svake godine u Europi unište na tisuće hektara šume. Iako je rizik od požara veći u južnoeuropskim zemljama, ni jedna europska zemlja nije imuna na njih. Ako se šumski požar razbukta toliko da ga zemlja ne može ugasiti sama, aktivacijom mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu može se pokrenuti koordinirani odgovor. Zajednički i […]

Razorni šumski požari svake godine u Europi unište na tisuće hektara šume. Iako je rizik od požara veći u južnoeuropskim zemljama, ni jedna europska zemlja nije imuna na njih. Ako se šumski požar razbukta toliko da ga zemlja ne može ugasiti sama, aktivacijom mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu može se pokrenuti koordinirani odgovor.

Zajednički i koordinirani odgovor

Ako za suzbijanje šumskih požara nisu dostatni nacionalni kapaciteti, europske se zemlje često solidariziraju te šalju pomoć u obliku kanadera, helikoptera, protupožarne opreme i osoblja. Na europskoj se razini to radi na strukturirani način.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) središnji je ured Europske komisije za odaziv u hitnim situacijama. Iz tog se centra u okviru mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu koordinira paneuropska pomoć i sve se države sudionice hitno obavješćuju o potrebama krizom pogođenih zemalja. Odluku o pokretanju mehanizma za civilnu zaštitu ne donosi Komisija, već nacionalna tijela pogođene zemlje.

Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu također se olakšava i sufinancira prijevoz pomoći do pogođenih područja.

Pripravnost za sezonu šumskih požara

ERCC aktivno prati rizik od šumskih požara i njihov razvoj diljem Europe te povezuje tijela civilne zaštite na europskoj razini.

Ključne aktivnosti ERCC-a su:

  • ERCC se služi nacionalnim uslugama i alatima za praćenje poput Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) koji sadržava pregled podataka koje europske zemlje prikupljaju u okviru nacionalnih programa zaštite od šumskih požara.
  • Prije početka sezone šumskih požara ERCC organizira redovite sastanke svih država sudionica u mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu radi razmjene informacija o stanju pripravnosti.
  • Tijekom ljeta ERCC organizira tjedne videokonferencije za zemlje s visokim rizikom od šumskih požara: Hrvatsku, Francusku, Grčku, Italiju, Portugal i Španjolsku.
  • Usto, stručnjaci iz država sudionica u mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu svakog se ljeta upućuju u ERCC. Osim što doprinose ukupnom radu ERCC-a, oni održavaju redovite kontakte s nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu, što je važno u slučaju aktivacije mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Borba protiv šumskih požara

Europski mehanizam za civilnu zaštitu često se aktivira (kao predupozorenje ili na zahtjev za pomoć) zbog šumskih požara u Europi i izvan nje.

Tijekom sezone šumskih požara 2012. zabilježeno je devet zahtjeva za pomoć i jedno predupozorenje: Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka i Portugal zatražili su pomoć iz zraka, a Španjolska je poslala predupozorenje.

Mehanizam je 2013. aktiviran kao odgovor na zahtjeve za pomoć u slučaju šumskih požara u Bosni i Hercegovini te Portugalu. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2014. je aktiviran na zahtjeve za pomoć iz Švedske i Grčke te kao odgovor na predupozorenje pristiglo iz Norveške. Grčka, Cipar, Francuska i Portugal zbog šumskih su požara mehanizam aktivirali 2015. i 2016.

U ljetnoj sezoni 2017. zabilježeno je izuzetno mnogo aktivnosti uslijed šumskih požara. Od 8. kolovoza 2017. mehanizam su aktivirali Portugal, Crna Gora, Albanija i Francuska, a Italija ga je aktivirala dvaput.

U hitnim situacijama povezanima sa šumskim požarima u više je navrata aktivirana i usluga satelitskog kartiranja Službe EU-a za upravljanje u kriznim situacijama programa Copernicus.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu

Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu olakšava se suradnja 34 europske države (28 država članica EU-a, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Islanda, Crne Gore, Norveške, Srbije i Turske). Te države sudionice udružuju sredstva koja zatim mogu staviti na raspolaganje zemljama zahvaćenima katastrofama diljem svijeta.

Sama Komisija ne šalje zrakoplove ni opremu, već radi na koordinaciji odgovora država koje sudjeluju u mehanizmu.

Od pokretanja mehanizma EU-a za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 300 zahtjeva za pomoć. Intervenirano je u nekim od najrazornijih katastrofa s kojima se svijet dosad suočio, uključujući poplave u Srbiji te Bosni i Hercegovini (2014.), izbijanje ebole u zapadnoj Africi (2014.), sukob u Ukrajini (2014.), potres u Nepalu (2015.), sukob u Iraku (2016.) i uragan „Matthew” na Haitiju (2016.).

Revizijom zakonodavstva na kojem se temelji mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2013. su uvedene važne novine. Jedna od tih novina je i uspostava Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije (EERC) koji se sastoji od dobrovoljnog fonda s prethodno odobrenim sredstvima država sudionica. Dobrovoljni je fond uspostavljen u listopadu 2014. te pridonosi većoj predvidljivosti i pouzdanosti odgovora na katastrofe u okviru mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Njime se ujedno omogućuju bolje planiranje i koordiniranje kriznih operacija.

Prevencija šumskih požara

Glavnu odgovornost za sprečavanje i odgovor snosi zemlja pogođena katastrofom. Glavna je uloga Komisije koordinirati brz i učinkovit odgovor u okviru mehanizma EU-a za civilnu zaštitu po njegovoj aktivaciji. Osim toga, Komisija surađuje s nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu kako bi poduprla, nadopunila i koordinirala njihova nastojanja u prevenciji šumskih požara te pripravnost i planiranje upravljanja rizicima.

Ta se suradnja ostvaruje aktivnostima navedenima u nastavku.

  • Komisija podupire države sudionice financiranjem projekata za prevenciju i osiguranje pripravnosti.
  • Na zahtjev može uputiti stručnjake za procjenu rizika te pružanje savjeta i potpore lokalnim ili nacionalnim tijelima.
  • Komisija s državama članicama organizira godišnje sastanke na kojima se raspravlja o teškoćama u sezoni šumskih požara u Europi te o tome kako najbolje poduprijeti države sudionice u njihovim nastojanjima da spriječe požare i reagiraju nakon njihova izbijanja.
  • Na temelju svojih aktivnosti u području prevencije i pripravnosti Komisija sažima stečena iskustva i utvrđuje dobre prakse.

Primjeri projekata

U siječnju 2017. pokrenut je dvogodišnji projekt osiguranja pripravnosti u području šumskih požara pod nazivom Standardizacija osposobljavanja za gašenje mediteranskih šumskih požara.

Doprinos Europske komisije financiranju tog projekta iznosi 325.732 eura. Jedan od partnera u projektu je i Escola Nacional de Bombeiros u Portugalu. Portugal je u prošlosti sudjelovao u drugim sličnim projektima, primjerice u Španjolsko-portugalskom meteorološkom informacijskom sustavu za prekogranične operacije u slučaju šumskih požara (SPITFIRE) koji je uspostavljen 2014. Projekt je od EU-a primio potporu u iznosu od gotovo 500.000 eura. Svrha projekta bila je poboljšati razmjenu meteoroloških podataka i informacija o riziku od šumskih požara u graničnom području između Portugala i Španjolske.

Odlukom 1313/2013/EU prvi su put uvedene obveze za države članice u području sprečavanja katastrofa. Njome se države članice obvezuju na izradu procjene rizika i objavu sažetka rezultata te na izradu i objavu procjene svojih sposobnosti upravljanja rizicima.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close