EP USVOJIO REFORMU PRAVILA O ZAŠTITI PODATAKA: Lakša kontrola osobnih podataka

Europski parlament usvojio je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu novi sveobuhvatni zakonodavni okvir za zaštitu podataka u Europskoj uniji koji će jamčiti temeljna prava europskih građana na zaštitu njihovih osobnih podataka, pridonijeti razvoju digitalnog gospodarstva i jačanju borbe protiv kriminala i terorizma. Riječ je o zakonodavnom paketu koji je Europska komisija predložila u […]

Europski parlament usvojio je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu novi sveobuhvatni zakonodavni okvir za zaštitu podataka u Europskoj uniji koji će jamčiti temeljna prava europskih građana na zaštitu njihovih osobnih podataka, pridonijeti razvoju digitalnog gospodarstva i jačanju borbe protiv kriminala i terorizma.

Riječ je o zakonodavnom paketu koji je Europska komisija predložila u siječnju 2012. kako bi ažurirala i osuvremenila pravila sadržana u direktivi o zaštiti podataka iz 1995. i okvirnoj odluci o zaštiti podataka u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima i policijskoj suradnji iz 2008.

“Općom uredbom o zaštiti podataka visoka i ujednačena razina zaštite podataka u cijeloj Europskoj uniji postaje stvarnost. Ovo je velik uspjeh za Europski parlament i snažno europsko ‘da’ snažnim pravima potrošača i tržišnom natjecanju u digitalnom dobu. Građani će moći sami odlučiti koje osobne podatke žele dijeliti”, rekao je izvjestitelj za tu uredbu Jan Philipp Albrecht (Zeleni, Njemačka).

“Ova uredba također jamči jasnoću za poduzeća jer se uvodi jedan zakon za cijelu Europsku uniju. Novi zakon uvodi povjerenje, pravnu sigurnost i pravednije tržišno natjecanje”, dodao je.

“Glavni problem u vezi terorističkih napada i drugih međunarnih kaznenih djela jest to što nacionalna tijela za provedbu zakona nisu sklona razmjenjivati dragocjene informacije”, rekla je izvjestiteljica za tu direktivu Marju Lauristin (S&D, Estonija).

Cilj reforme zaštita je osobnih podataka u cijeloj Uniji, veća kontrola korisnika interneta nad vlastitim podacima i reguliranje prijenos podataka u treće zemlje, kao i smanjenje troškova za poduzeća. Reforma također postavlja visoke standarde o korištenju podataka za policijske i pravosudne svrhe.

Naime, tehnološki napredak i globalizacija potpuno su izmijenili način prikupljanja podataka, pristupanja podacima i njihovog korištenja. Uz to, 28 država članica na različiti je način provelo pravila iz 1995. Jednim zakonom želi se ukloniti aktualnu rascjepkanost i skupa administrativna opterećenja. Također, želi se povećati povjerenje potrošača u mrežne usluge, što će omogućiti prijeko potreban rast, otvaranje radnih mjesta i potaknuti inovacije u Europi.

Općom uredbom o zaštiti podataka građani će lakše moći kontrolirati svoje osobne podatke. Istodobno će se osuvremenjenim i objedinjenim pravilima poduzećima omogućiti da maksimalno iskoriste mogućnosti jedinstvenoga digitalnog tržišta smanjenjem birokracije i ojačanim povjerenjem potrošača.

Direktivom o zaštiti podataka za policijski i kaznenopravni sektor osigurat će se da se podaci žrtava, svjedoka i osumnjičenika za zločine propisno zaštite u okviru kaznene istrage ili aktivnosti provedbe zakona. Istodobno će se usklađenijim zakonima olakšati prekogranična suradnja policije ili državnih odvjetnika radi učinkovitijeg suzbijanja kriminala i terorizma u cijeloj Europi.

Direktiva je prvi instrument za usklađivanje 28 različitih nacionalnih sustava za provedbu zakona kad je riječ o razmjeni podataka. Ako žele, države članice moći će postaviti i više standarde zaštite podataka.

Reforma zaštite podataka odgovor je na strah od nadzora. Trebala bi omogućiti obnovu povjerenja narušenog otkrićem masovnog američkog nadzora komunikacija u svijetu 2013. godine.

Koristi za građane

Nova pravila povećat će postojeća prava građana i omogućiti im veći nadzor nad njihovim osobnim podacima.

Građanima će se omogućiti lakši pristup njihovim podacima. Imat će više informacija o tome kako se njihovi podaci obrađuju i te bi informacije trebale biti dostupne na jasan i razumljiv način.

Jamči se pravo na prenosivost podataka, što znači da će prijenos osobnih podataka između pružatelja usluga biti jednostavniji.

Zakon donosi i jasnije „pravo na zaborav”. Kada više ne budete htjeli da se vaši podaci obrađuju i uz uvjet da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje, podaci će se brisati.

Pritom su sloboda izražavanja te povijesna i znanstvena istraživanja zaštićeni. Političari, primjerice, neće moći tražiti brisanje svojih starih izjava s weba.

Uredba predviđa posebnu zaštitu za djecu, koja imaju, primjerice, jasnije pravo na zaborav.

Morat će imati roditeljski pristanak za korištenje usluga koje im nude internetske tvrtke tražeći pritom njihove osobne podatke. Dobnu granicu do koje će on biti potreban definirat će same države članice između 13 i 16 godina. Dobna granica u SAD-u je 13 godina. Maloljetnicima se neće onemogućiti korištenje interneta radi traženja informacija, savjeta, edukativnih sadržaja i sl.

Građani imaju i pravo na obavijest o provali u osobne podatke. Poduzeća i organizacije morat će obavijestiti nacionalno nadzorno tijelo o ozbiljnim provalama u podatke što je prije moguće kako bi korisnici mogli poduzeti prikladne mjere.

Jasna pravila za poduzeća

Osobni podaci valuta su suvremenog doba koja pokreće digitalno gospodarstvo.

Prema ispitivanjima, vrijednost podataka građana EU-a u 2011. iznosila je 315 milijardi eura. Moguće je da naraste na gotovo 1 bilijun eura godišnje do 2020. godine.

Uredba o zaštiti podataka uspostavit će jedinstven skup pravila za cijeli kontinent kojima će se poduzećima olakšati poslovanje u EU-u i smanjiti troškovi.

Predviđa se uspostava jedinstvene kontakt točke, odnosno za poduzeća će biti nadležno samo jedno nadzorno tijelo. Procjenjuje se da će se time uštedjeti 2,3 milijarda eura godišnje.

Poduzeća sa sjedištem izvan Europe morat će primjenjivati ista pravila prilikom pružanja usluga u EU-u.

Pravila će biti prilagođena rizicima i bit će poticajna za inovacije.

Uredbom će se osigurati da se mjere za zaštitu podataka ugrade u proizvode i usluge od najranije faze njihova razvoja (zaštita podataka pri projektiranju). Poticat će se metode koje pogoduju zaštiti privatnosti, kao što su anonimizacija, pseudonimizacija i kriptiranje podataka, kako bi se ostvarile koristi od inovacija u pogledu velikih količina podataka te istodobno zaštitila privatnost.

Koristi za male i velike

Reformom zaštite podataka potaknut će se gospodarski rast smanjenjem troškova i birokracije za europska poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća.

Reforma će ukinuti obavješćivanje nadzornih tijela, formalnost koja poduzećima uzrokuje trošak od 130 milijuna eura godišnje.

Ako zahtjevi za pristup podacima budu očito neutemeljeni ili pretjerani, mala i srednja poduzeća moći će naplatiti naknadu za pristup.

Mala i srednja poduzeća izuzeta su od obveze imenovanja službenika za zaštitu podataka ako obrada podataka nije njihova temeljna poslovna aktivnost. Neće biti obvezna niti provoditi procjene učinka osim ako postoji velik rizik.

Bolja suradnja u borbi protiv terorizma

Direktivom o zaštiti podataka za policijski i kaznenopravni sektor osigurat će se bolja suradnja tijela za provedbu zakona, posebno u borbi protiv terorizma i drugih teških kaznenih djela u Europi, kao i bolja zaštita podataka građana.

Zaštitit će se svi, neovisno o tome jesu li žrtve, počinitelji zločina ili svjedoci.

Svaka obrada u svrhe provedbe zakona u Uniji mora biti u skladu s načelima nužnosti, proporcionalnosti i zakonitosti te se moraju primijeniti prikladne zaštitne mjere za pojedince. Nadzor provode neovisna nacionalna tijela za zaštitu podataka i moraju se osigurati djelotvorni pravni lijekovi.

Nadležna tijela za zaštitu podataka ubuduće će blisko surađivati, posebno putem mehanizma jedinstvene kontaktne točke za rješavanje slučajeva prekogranične zaštite podataka.

Države članice morat će prenijeti direktivu o zaštiti podataka za policijski i kaznenopravni sektor u nacionalna zakonodavstva u roku dvije godine od objave u Službenom listu EU-a. Opća uredba o zaštiti podataka, koja će se izravno primjenjivati u svim članicama, stupit će na snagu također za dvije godine.

Velika Britanija  i Irska imaju poseban status na području pravosuđa i unutarnjih poslova pa će direktivu primjenjivati samo u neki aspektima. Danska može odlučiti u roku šest mjeseci od konačnog usvajanje direktive hoće li je prenijeti u  svoje zakonodavstvo.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close