Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Privatni album - Suzana Kulaš

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU SUZANA KULAŠ: Ugledajmo se na europske zemlje! U zagrebu imamo novo “Sljeme” od otpada koje bi nas moglo grijati cijelu zimu

Donosimo drugi dio razgovora sa Suzanom Kulaš, konzultanticom za održivi razvoj i komunikacije, koja trenutno radi na projektima uglavnom tvrtki iz zemalja Beneluxa koje imaju inovativne proizvode na području održivosti ili žele transformirati svoje poslovanje u održivo. Prvi dio intervjua dostupan je na LINKU.

Koji sektori osim energetike mogu biti interesantni?

Green Deal se nastavlja na Pariški sporazum koji je potpisala i Hrvatska, a koji je EU pretočila u povećanu ambiciju da do 2030. smanji emisije CO2 za 55%, a do 2050. bude klimatski neutralan kontinent. Od ukupnih emisija CO2 u EU 50% otpada na energetiku, 25% na transport, 10% na industriju, 10% na poljoprivredu i 5% na otpad. U industriji je tranzicija i privatizacija u Hrvatskoj učinila svoje, osim energetike važan je transport. Željeznički transport smo potpuno zapostavili, a on je uz pomorski/vodeni, modalni transport i transportne sustave većih gradova ključan u novoj Smart Mobility strategiji transporta EU. Mi tu imam puno toga za napraviti što se može financirati iz EU novaca, prije nego počnemo razmišljati o vodiku kao pogonskom gorivu o čemu je EU također donijela strategiju i Njemačka ga gura tijekom svog predsjedanja.

Veliki su pomaci kod električnih vozila. Njemačka automobilska industrija se potpuno okreće ka baterijama, veliki je odvjetnički napor i oko ne priznavanja hibridnih varijanti, ali su tu i skandali sa testiranjima ‚‘‘green gas‘‘ emisije automobila gdje su mnogi proizvođači, osobito Njemačke kompanije smanjivale negativan utjecaj njihovih modela. Sada se i ovdje dešava velika revolucija, Francuska i Njemačka se natječu u broju električnih automobila, a EU ulaže velika sredstva u izgradnju infrastrukture jer su punjači preskupi za privatnu uporabu, a javni nedostupni.

Koliko je to doista novaca koje Green Deal može generirati?

EU Komisija ulaže 100 milijuna u inovativne ‘’clean technology’’ projekte i to “male-skale”, ovaj poziv cilja na projekte s kapitalnim izdacima između 2,5 i 7,5 milijuna eura, a pružat će bespovratna sredstva u iznosu od 100 milijuna eura za inovativne čiste tehnologije koje će pridonijeti zelenom oporavku Europe.

Ovim pozivom Komisija želi podržati čiste tehnologije i pomoći poduzećima koja ulažu u čistu energiju i čistu industriju kako bi potaknula gospodarski rast, stvorila lokalna radna mjesta i dala konkurentsku prednost europskoj industriji.

Green Deal uvodi europski plan ulaganja u zeleni posao (EGDIP) i Mehanizam pravedne tranzicije. Prvi, poznat i kao Plan ulaganja u održivu Europu (SEIP), investicijski je stup Zelenog Plana. Kako bi se ostvarili konkretni ciljevi EU-ovog Zelenog Plana, investicijski plan nastojat će mobilizirati 1 bilijun eura održivih ulaganja do 2030. godine. Kao dio toga, Mehanizam pravedne tranzicije usmjeren je na osiguravanje poštene i pravedne zelene tranzicije s fondom koji će mobilizirati najmanje 100 milijardi eura ulaganja tijekom razdoblja 2021. – 2027. za potporu radnicima i građanima regija koje su najviše pogođene tranzicijom.

Europski Zeleni Plan sadrži specifične akcije koje će izravno poboljšati zdravlje i dobrobit javnosti. Prva od njih su akcije za suzbijanje onečišćenja zraka i vode i onečišćenja izazvanih opasnim kemikalijama. To izravno utječe na ljudsko zdravlje.

Koliko su ozbiljne brojke bolesti izazvane onečišćenjem?

Više od 400 000 ljudi i dalje umire prerano svake godine zbog onečišćenja zraka, jer mnoga urbana područja krše dogovorene EU standarde kakvoće zraka. Onečišćenje vode brine u cijeloj Europi jer su koncentracije štetnih kemikalija i hranjivih sastojaka na mnogim mjestima i dalje visoke. S 3 milijuna potencijalno kontaminiranih mjesta u EU, prijetnja koju zagađenje tla predstavlja ljudskom zdravlju i dalje je prisutna.

Pogledajte samo situaciju koju imamo u Zagrebu, imamo novo Sljeme od otpada, a koje bi nas moglo grijati cijelu zimu kako to prakticiraju Švedska i druge zemlje sjeverozapadne EU.

Izloženost opasnim kemikalijama ili kombinaciji kemikalija i dalje je jedan od ključnih čimbenika koji stoje iza ljudskih zdravstvenih problema kao što su rak, reproduktivne bolesti ili senzibilizacija dišnih putova, kao i degradacija okoliša (npr. opadanje populacija insekata i ptica). To nameće značajne troškove za zdravstvenu zaštitu, radove na dekontaminaciji, izgubljene radne dane, štetu na zgradama, gubitke usjeva za poljoprivrednike.

Kako će se to još podržati od business sektora i financija?

Moji kolege sa Cambridge University – Instituta za Održivi razvoj na programu ‘’Održive financije’’ mahom su bili članovi uprava i direktori top svjetskih banaka, svi ozbiljno planiraju posvetiti se održivim financijama. Razlog tome su i veliki gubici koje su počeli osjećati osiguravajuće kuće, ali i ostale financijske institucije uslijed klimatskih promjena – poplave, požari i suše ne smatraju se više prirodnim nepogodama već fenomenom klimatskih promjena. Zelene obveznice (green bonds) i općenito ulaganje u tzv. zelene projekte bit će prioritet banaka. U skladu s time u Europskoj uniji će dodatni zamašnjak dati upravo Taksonomija.

Što znači održivost za poslovni sektor?

Koliko je neka pak kompanija doista održiva postoje tzv. ESG data (environmental – okoliš, social – društvo i governments – javni sektor). Zajedno sa kolegama, top managerima i članovima uprava svjetskih kompanija radili smo na modelima transformiranja supply chain-a kako bi bio održiv, ali i na koncu pogodovao očuvanju ekologije kao i standardima socijalnih prava ljudi i zdravlja. Ovdje se uključuju IT tehnologije block chain, artificial intelligence i brojne druge za praćenje robe od sirovina do samog potrošača. Pokazuje se da održivost čuva reputaciju kompanije i doprinosi stabilnom poslovanju kroz primjerice traceability principe. Očekujem da i naše kompanije krenu u tom smjeru, naročito prehrambena industrija.

Gdje je tu politika i lidership općenito?

Sustainability potpuno ulazi i u politiku i općenito vodstvo bilo da je riječ o kompanijama ili neovisnim organizacijama. Danas postoje lideri koje svijet cijeni, njihovi građani su sretni, a zajedničko im je da imaju strast za promjenama, da su spremni slušati, kako građane tako stručnjake, da prevazilaze tzv. ‘’herd mentality’’ i da su otporni (resilience). Takvi lideri će voditi svijet, mnogi od njih već pri preuzimanju dužnosti, kao primjerice Jacinda Arden (New Zeland) imaju svoje jasne smjernice za održivi razvoj zemlje i planove o klimatskoj neutralnosti. Je li Hrvatska spremna za transformacije?

Povezane vijesti

Intervju

U opširnom razgovoru sa zamjenikom gradonačelnika Grada Zagreba, inače nagrađivanim  arhitektom te članom nekolicine strukovnih tijela – Lukom Korlaetom doznali smo razloge izmjene Odluke...

Top Tema

U ekstenzivnom razgovoru za portal Objektivno.hr državni tajnik Ministarstva turizma osvrnuo se na izvanredne turističke rezultate i pojasnio radi kojih su poduzetih mjera isti...

Top Tema

Po pitanju zamršene i teško predvidljive situacije na polju energetike, održivosti i održivog razvoja koji su trenutno najvažnije teme ne samo za gospodarstvo RH...

Top Tema

Što prestižna nagrada „2022 SPE Europe Regional Awards Winners“, koja Vam je nedavno uručena, znači za Vas osobno? Nagrada je dodijeljena u Bukureštu, 17....