Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Facebook

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU SUNČANA GLAVAK, HDZ-ova eurozastupnica besprijekorno se bori za interese Hrvatske u EU parlamentu

”Zastupnici su bili jasni u jednome – podržavamo europski put Srbije, ukoliko ona pokaže dosljednu spremnost na provođenje reformi i privrženost europskim vrijednostima. Upozorili smo na slučajeve kršenja ljudskih prava te posebno na pitanja zaštite okoliša, koji su posljednjih dana iznimno aktualni!”

Koliko manjoj procijepljenosti u Hrvatskoj svojim neodgovornim javnim istupima pridonose političari?

U Hrvatskoj je od početka pandemije umrlo preko 12.000 ljudi, izgubili smo grad veličine Rovinja.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi do proljeća ukupan broj smrti od koronavirusa mogao narasti na više od 2,2 milijuna ljudi. Prema studiji samo mali povratak na prvotne preporuke, a odnose se na nošenje maski, mogao bi spasiti 160.000 života. Skupljanje političkih poena i želja za medijskom promocijom na smrti i bolesti sumrak je djelovanja na političkoj sceni. Uvjerena sam kako bi u ovome trenutku naš zajednički cilj trebao biti doprinos što boljoj pripremi kako ne bismo iznova doživljavali crne pandemijske scenarije. U odnosu na zemlje Europske unije, Hrvatska ima vrlo liberalne mjere, cijepljenje nije obvezno, ali je dostupno svima, nije bilo policijskog sata, ograničavanja kretanja, strogih mjera.

Osobno odgovorno ponašanje kroz cijepljenje, praćenje i pridržavanje mjera te pozitivan osobni primjer mali je, ali važan doprinos u suzbijanju pandemije. Osobe iz javnog života trebale bi u ovome trenutku pokazati zdrav razum, a ne pokušavati politički kapitalizirati na prosvjedima protiv mjera i cijepljenja. Demokratsko pravo je jedno, ali postoji i jedno više pravo – pravo na život.

Koju politiku po pitanju tema vezanih uz Covid-19 osobno zastupate unutar djelovanja u odboru ENVI?

Pandemija je promijenila naš život i presložila prioritete. U ENVI odboru konstantno raspravljamo o najboljim mogućim načinima kako suzbiti pandemiju, stavljajući naglasak na dodanu vrijednost i ulogu Europske unije u tom procesu. Ne zaboravimo da je Europska unija bila među prvim ulagačima u razvoj cjepiva, organizirali smo distribuciju zaštitne i medicinske opreme, kao i ujednačenu i pravednu podjelu zajednički nabavljenih cjepiva. To je smjer u kojem djelujem, želim i nastavljam promicati odgovoran europski zajednički odgovor na izazov s kojim se suočavamo. Samo udruženim snagama i doprinosom svih možemo slomiti ovu pandemiju i vratiti se normalnom životu. Osim toga, u fokusu su i stalne mjere pomoći jer pandemija je zahtijevala žurni odgovor na promjene u novonastalim gospodarskim okolnostima, odgovor na sadašnje izazove, no ne i da nas ona zaustavi u ambicioznosti promjena budućnosti EU. Pandemija je ugroza i mentalnog zdravlja, funkcioniranja ekonomije i društva i preispitivanja prioriteta, tako da je rad u Odboru sagledavan u širem kontekstu.

Jeste li kao članica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom zabrinuti što je prilikom nedavnog posjeta, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio da s njim zajednička stajališta o stanju u BiH dijeli hrvatski predsjednik Milanović?

Izrazito sam zabrinuta zbog situacije u Bosni i Hercegovini. U raspravi u Europskom parlamentu na temu stanja u Bosni i Hercegovini ponovila sam kako je ta država iznova rascijepljena između ideje nasilnog unitarizma, separatizma te europski podržanog federalizma. Retorika pojedinih političkih čelnika vraća nas u devedesete godine i pojačava zabrinutost zbog potencijalnog sukoba koji bi mogao destabilizirati cijelu regiju nakon mukotrpnih višedesetljetnih napora za normalizacijom odnosa. Hrvatskoj je od posebnog interesa da Bosna i Hercegovina postane u potpunosti funkcionalna država posvećena euroatlantskim integracijama i takvu bi politiku trebali pratiti svi državni dužnosnici. Također, želimo da se provede izborna reforma kojom će se jamčiti ravnopravnost Hrvata i pravo da sami biraju svoje predstavnike u svim tijelima vlasti u BiH. Budućnost BiH visoko na ljestvici drži i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji jednako tako naglašava nužnost nastavka razgovora političkih aktera oko reforme Izbornog zakona. Njegov zadnji posjet, koji je došao u pravo vrijeme, pokazao je kako je Hrvatska najveći zagovornik europskog puta BiH.

Koje biste glavne ciljeve Konferencije o budućnosti Europe istaknuli te koja je Vaša uloga u procesu promicanja iste?

Konferencija o budućnosti Europe dio je odgovora na potrebu da se demokracija prilagodi novim izazovima budućnosti. Upravo je ovo način da se građani dovedu u središte kreiranja politika, pomoći će u jačanju predstavničke demokracije, učiniti je snažnijom i otpornijom. Ono što bih navela kao glavni cilj Konferencije o budućnosti Europe je nova i svježa Europska unija, osnažena idejama građana i temeljena na reformama koje će ju učiniti boljim mjestom za sve. Aktivno sam uključena u projekt Konferencije o budućnosti Europe, kao jedna od 108 europarlamentaraca koji čine dio Plenarne skupštine Konferencije. Članica sam radne skupine o migracijama. Radim na tome da se projekt Konferencije o budućnosti Europe što bolje predstavi u Hrvatskoj i da naši građani daju što više doprinosa, ideja i prijedloga. Na tom tragu, u travnju sam organizirala nagradni natječaj „Kreiraj Europu budućnosti“, kojim sam mlade željela potaknuti na razmišljanje o budućnosti Europske unije. Njihov doprinos je neprocjenjiv, kao i podatak da se na taj natječaj sa svojim idejama prijavilo njih 65. Kao najbolji, izabrali smo rad Darije Šolić iz Nove Gradiške. Organizirala sam dvije konferencije u Hrvatskoj – na Plitvičkim jezerima i u Splitu, dok su u planu konferencije u Varaždinu i drugdje.

Želimo da Konferencija pomogne u izgradnji demokratskog legitimiteta i povjerenja.

Značajan doprinos radu Europskog parlamenta ostvarujete i kao izvjestiteljica za smanjenje emisija u zrakoplovstvu unutar paketa ”Fit for 55” Vjerujete li da će se i na tom polju uspjeti ostvariti svi zacrtani ciljevi?

Smanjenje emisija zrakoplovnog sektora jedan je od najvažnijih ciljeva paketa „Fit for 55“. Europski zeleni plan postavlja cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine – to je obveza koja stavlja posebnu odgovornost na zračni sektor. Moramo biti svjesni da se, unatoč svim prednostima zračnog prometa, povećano zagađenje i emisije koje stvaraju zrakoplovi više ne smiju ignorirati. Zračni sektor stvara nešto manje od 15% emisija iz prometa, što ga čini drugim najvećim izvorom emisija u prometu, nakon cestovnog prometa. Naš cilj je jasan – želimo da zrakoplovstvo doprinese naporima u borbi protiv klimatskih promjena, a kroz Zeleni plan predlažemo konkretne načine kako to postići. Naš novi ambiciozni paket Fit for 55 ima za cilj smanjiti zračne emisije za pet posto do 2030. godine i 60 posto do 2050. godine te zahtijevati od zračnih prijevoznika u zračnim lukama EU-a da koriste najmanje pet posto održivih goriva u 2030. i 63 posto do 2050. godine. Vjerujem da bi korak u pravom smjeru bio osmišljavanje sustava poticaja i kompenzacija za emisije iz zrakoplovstva kroz ulaganja u održive projekte. Važno je da se pozabavimo i pitanjem zračnog prometa koji dolazi izvan EU-a u kontekstu curenja ugljika i potičemo ozelenjivanje zračnog prometa izvan naše Unije.

Gdje sljedeće planirate održati konferenciju Fight&Win?

Konferencije Fight and Win planiram nastaviti organizirati kad se stvore povoljniji epidemiološki uvjeti, jer ne smijemo narušeno zdravlje onkoloških pacijenata dovoditi u rizik, a oni čine jako važan dio same konferencije. Što se tiče lokacije, nakon uspješnih konferencija u Slavonskom Brodu, Osijeku i Karlovcu, na redu su Istra i primorska Hrvatska.

Moj angažman u skladu je s programom Europske pučke stranke (EPP) koja je borbu protiv raka stavila u središte svog rada. Naši zajednički napori vidljivi su kroz kontinuiranu provedbu kampanje #EUCanBeatCancer. Ta mi je tema vrlo važna i držim da bi svi eurozastupnici, ali i zastupnici u nacionalnim parlamentima, morali ulagati dodatne napore u podizanju svijesti građana o toj temi. To je nešto oko čega se, vjerujem, svi političari mogu složiti i važno je kod ove teme pokazati zajedništvo i prijeći preko političkih podjela.

Kao članica BECA odbora želim istaknuti kako će vrhunac dosadašnjeg djelovanja u Odboru biti rezolucija pod nazivom jačanje Europe u borbi protiv raka – prema sveobuhvatnoj i koordiniranoj strategiji. Zajedno s kolegama zastupnicima uložila sam 150 amandmana i 5 samostalnih amandmana kako bi se rezolucijom što bolje odgovorilo na potrebe i izazove osoba koje žive s rakom. Odgovor na potrebe i izazove osoba koje žive s rakom test je humanosti i važno pitanje za europsku zdravstvenu politiku. Tim osobama moramo osigurati što bolje uvjete u takvim teškim trenucima.

Procjene Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije pokazuju da je u 2020. godini rak dijagnosticiran kod otprilike 2,7 milijuna ljudi u Europskoj uniji, dok 1,3 milijuna ljudi je umrlo od raka, od kojih 2000 mladih.

Podaci WHO-a pokazuju da je nakon pojave pandemije koronavirusa svaka treća država Europe morala djelomično ili čak u potpunosti obustaviti usluge dijagnostike i liječenja karcinoma. To najbolje vidimo kada pogledamo podatke za neke države članice, primjerice Nizozemsku i Belgiju gdje je za vrijeme prvog lockdowna u prošloj godini broj dijagnosticiranih karcinoma bio manji za 30-40 posto.

Ti su podaci zabrinjavajući, no valja reći i kako zbog napretka u ranom dijagnosticiranju i učinkovitim terapijama u Europi prema procjenama živi oko 12 milijuna ljudi koji su preživjeli rak, uključujući i 300 000 osoba koje su preživjele rak kao djeca. To nam daje vjeru u to da se sada, kada se već duže vremena nosimo s pandemijom, možemo vratiti na razinu dijagnosticiranja i liječenja karcinoma kao i prije pandemije.

U Europskom parlamentu nedavno je održana rasprava o stanju u Srbiji. Kakvi su komentari zastupnika i što mislite koji bi trebali biti prioriteti Srbije u ovome trenutku?

Zastupnici su bili jasni u jednome – podržavamo europski put Srbije, ukoliko ona pokaže dosljednu spremnost na provođenje reformi i privrženost europskim vrijednostima. Upozorili smo na slučajeve kršenja ljudskih prava te posebno na pitanja zaštite okoliša, koji su posljednjih dana iznimno aktualni. Uvjerena sam da hrvatsko susjedstvo treba u jednom trenutku integrirati u Europsku uniju jer je europska integracija jedini jamac stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta na ovim područjima. Kada je riječ o Srbiji, u ovome trenutku fokus bi trebao biti na uspostavljanju potpuno funkcionalnog demokratskog sustava te usklađivanje politika s politikom Europske unije, bilo da se radi o vanjskim odnosima, ljudskim pravima, okolišu ili gospodarstvu. Srbija se mora opredijeliti i biti jasna prema nama kao partnerima. Za Hrvatsku je neizostavna tema pronalazak nestalih osoba u Domovinskom ratu, na čemu ćemo i dalje inzistirati.

Zastupnik Kolakušić se oglušio na interno pravilo Europskog parlamenta u vezi s EU digitalnom COVID potvrdom prilikom ulaska u zgradu. Kako to komentirate?

U Europskom parlamentu, kao i u Hrvatskoj, postoji šačica pojedinaca koji žele skupiti nešto političkih poena, vjerojatno u niskom startu za sljedeći izborni ciklus na nacionalnoj ili europskoj razini. U pogledu kršenja internih pravila Europskog parlamenta, situacija je jasna i primijenjena je odgovarajuća kazna. Zastupnik koji pozornicu EU parlamenta koristi za blaćenje svoje zemlje, Vlade, naših građana, zakona – sramota je.

Povezane vijesti

Showbiz-Lifestyle

Ove je godine gostiju iz Srbije kod nas 60 posto više nego lani u istom razdoblju, ali čak i 20 posto više nego rekordne...

Politika

DAVOR BOŽINOVIĆ, ministar unutarnjih poslova, potvrdio je za Index kako će i policija istraživati okolnosti smrti novinara Indexa Vladimira Matijanića.”Policija se uključila u događaj...

Politika

TRI NEOVISNA IZVORA BLISKA VRHU HDZ-a NAVODE DA OSIM NATAŠE TRAMIŠAK MOGUĆA JESENSKA REKONSTRUKCIJA VLADE MOŽE JOŠ OBUHVATITI I MINISTRICU MARIJU VUČKOVIĆ TE MINISTRE...

Top Tema

Svojim saborskim kolegama iz platforme Možemo! ste nedavno prigovorili na loš način upravljanja vrtićima u Gradu Zagrebu. Jeste li na upućene kritike dobili adekvatne...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori