S obzirom na veliki broj korisnih prijedloga koji Vam je bio usvojen za vrijeme obnašanja zastupničkog mandata, u kojoj mjeri ste isto u mogućnosti realizirati sada dok sudjelujete u izvršnoj vlasti, s pozicije državnog tajnika u Ministarstvu financija?
Moje današnje djelovanje ide u dva smjera. Jedan je onaj vezan uz provođenje dnevnih obveza izvršne vlasti i same strategije, a drugi je kao predsjednika HNS-a gdje su mogućnosti djelovanja puno šire i to je smjer u kojem možemo očekivati i prihvaćanje više prijedloga i sugestija sa zajedničkim ciljem – poboljšanja kvalitete života naših građana.
Dužnosnica Međunarodnog monetarnog fonda povodom objave prognoza za svjetsko gospodarstvo upozorila je da bi eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine vjerojatno dodatno povećala troškove energije i cijena robe za mnoge zemlje sljedom čega bi se inflacija dulje vremena zadržala na povišenoj razini. Vjerujete li da će Hrvatska biti u stanju ponuditi kvalitetna rješenja kako bi se istoj oduprijela i ublažila udar na standard građana?
Naravno! Mi nismo otok i ne možemo biti izuzeti svjetskih i europskih događaja kako ekonomskih tako i ostalih, ali ono što možemo je pametnom politikom iste ublažavati i utjecaje svesti na minimum. Jedna od tih pametnih politika je bila diverzifikacija dobave plina za koju sam se osobno u prošlom mandatu zalagao i gdje danas imamo LNG terminal u Omišlju koji nam tu sigurnost jamči, no ostaje pitanje cijene i to je svakako ono na što ćemo u budućnosti morati paziti i reagirati. Vlada, unutar instrumenata koje ima na raspolaganju, aktivno prati situaciju i već su najavljene mjere koje će se poduzimati da se negativni globalni utjecaji što manje osjete u životima naših sugrađana, ali nikakvih iluzija ne smijemo imati da nećemo uopće osjetiti.
Rezultati nedavno objavljenog popisa stanovništva pokazali su još veću nejednakost u ”težini” biračkog prava po pojedinim izbornim jedinicama s obzirom na broj birača te je HDZ donio odluku kako je potrebno mijenjati izborno zakonodavstvo koje će omogućiti da ono bude u okvirima zakonske tolerancije, no i dalje ostaju kod toga da je 140 zastupnika koji se biraju u deset jedinica realan broj primjeren državi veličine Hrvatske. Slažete li se s time ili smatrate da je nužno provesti značajniju promjenu, primjerice onu koju predlaže SDP – šest izbornih jedinica, umjesto postojećih deset?
Smatram da treba smanjiti broj zastupnika, ali ne zbog tobože ušteda nego zbog kvalitete i mogućnosti boljeg i efikasnijeg rada zastupnika pogotovo u odnosu prema svojim sredinama. Svakako treba uzeti u obzir rezultate popisa stanovništva i izvršiti izmjene koje bi dovele do toga da svaki mandat ima istu „težinu“. Možda jedan od prijedloga može ići i prema novom ustroju izbornih jedinica, ali ne u smanjivanju nego baš suprotno – većem broju jedinica po regionalnom teritorijalnom ustroju (jednostavnije – da prate županijske ustroje).
Očekujete li da bi isto moglo biti u primjeni već od sljedećih parlamentarnih izbora te vjerujete li da bi Hrvatska narodna stranka od istog mogla profitirati?
Vjerujem da HNS može postići dobar rezultat na slijedećim izborima, a u svakom slučaju očekujem da profitiraju građani.
Kako komentirate posljednje izjave predsjednika Milanovića po pitanju sukoba između Rusije i Ukrajine koje su izazvale brojne oštre reakcije ne samo na lokalnom, već i na međunarodnom nivou?
Danas komentirati predsjednika je postao luksuz koji si rijetko tko može priuštiti, ali svakako mislim da je bez obzira na sam sadržaj potrebno više diplomacije, pogotovo u medijskim nastupima jer ovdje govorimo o instituciji, a ne o osobi. Neće Hrvatska riješiti svjetske probleme, ali ne moramo dolijevati ulje na vatru. To naravno ne znači da smo apriori kontra Predsjednika kao niti suprotno. Rusija i Ukrajina su naše prijateljske države i našim djelovanjem na svim razinama bi trebali poticati mirna rješenja.
