Connect with us

Upišite traženi pojam

Ostale vijesti

EKSKLUZIVNI INTERVJU SLAVEN RAGUŽ, predsjednik HRS-a, stranke koja jedina u BiH može ugroziti HDZ

Raguž o nadolazećim izborima: “Idemo polučiti najbolji mogući rezultat. Ja se planiram kandidirati na nekoj od razina, ukoliko ne uspijem osvojiti mandat, već sam rekao to svojim ljudima, povući ću se s čelne pozicije HRS-a, to je sigurno, a razmislit ću i o potpunom povlačenju iz politike”

U javnosti se sve češće čuje da će se moguće zatražiti odgoda izbora dok se ne postigne konsenzus oko izmjene Izbornog zakona. Doživljavate li to produljenjem agonije ili doista vjerujete da će ipak doći do kompromisa koji će zadovoljiti sve strane?

Ne radi se o kompromisu. Od Hrvata se traži pristanak na situaciju u kojoj bi se cementiralo gaženje ljudskih i građanskih prava koje smo doživjeli nakon više od 300 nametanja međunarodne zajednice koja od nas želi napraviti nacionalnu manjinu u našem domu. U trenutku kada ste na podu, u knockdownu, trebalo bi prvo ustati na noge, pa govoriti o kompromisu. Drugim riječima, trebalo bi se prvo vratiti u stanje prije nametanja, pa tek onda nuditi kompromise. Ovo što danas imamo jeste prava agonija koja će trajati do izbora. Neće doći do izmjena Izbornog zakona, jer to nikome od pregovarača nije u interesu. Jedina stvar koja zadovoljava sve strane jeste baš produljenje ove konstantne krize, odnosno sami proces tobožnjeg njenog rješavanja. U državi u kojoj je korupcija, kriminal i stranački nepotizam pravilo, a ne iznimka, politički akteri nemaju što drugo ponuditi u kampanji, osim permanentnog govora o izbornoj krizi koja se, uz malo dobre volje, može riješiti u par dana.

Koji stručnjaci će prema vašem saznanju biti uključeni u proces pregovora? Vjerujete li u njihove kompetencije po tom pitanju?

Dovoljno je čuti izjave međunarodnih dužnosnika o „jedinstvenoj zemlji, jednog naroda“ kako bi se došlo do zaključka kako prvo ti ljudi koji slove kao glavni medijatori razgovora nemaju minimalnih poznavanja o državi u koju su došli. S druge strane imate bošnjačku političku elitu koja je namirisala trenutak dovršetka projekta Alije Izetbegovića o „potpunoj vlasti na dijelu teritorija BiH“, odnosno stvaranja bošnjačkog entiteta od Federacije BiH te hrvatsku stranu koja se ponaša poput djeteta kojeg maltretiraju na ulici pa dolazi plačući tati Milanoviću i mami Plenkoviću i očuhu Dodiku, govoreći kako ih na ulici tuku. Toliko o kompetencijama. Prvo što se moralo učiniti bilo je iskoristiti sve diplomatske kapacitete koje Hrvatska u ovom trenutku ima na raspolaganju i izlobirati sustavnu obranu prava Hrvata u BiH koja se ogleda prvenstveno u onemogućavanju da nam itko bira kandidate u tijelima vlasti. Drugo, moralo se u cijeli proces pregovora ući s jasnim ciljevima i strategijom, a ne stvari rješavati u hodu, prilagođavajući istu vanjskim okolnostima. Iako imamo debele poveznice i u institucijama EU, Vijeća Europe, NATO-a i Vijeću sigurnosti UN-a, sve se to propustilo učiniti.

Vodeći ste oporbeni političar kod Hrvata u BiH i često kritizirate HDZ BiH i Dragana Čovića, što ponajviše zamjerate HDZ-u i njegovom lideru?

Kritiziramo njihovu politiku, ne njih. Hrvati u ovom trenutku imaju sve alate u svojim rukama za riješiti hrvatsko pitanje u praksi. No, hrvatska politika postala je isključivo kadrovska politika i politika osobno interesnih dealova HDZ/DF/SDA/SNSD. Odgovornost Dragana Čovića je ta što je glavni i odgovorni krivac što je hrvatska politika to i postala. Sada će biti punih 18 godina kako se rješava hrvatsko pitanje u BiH. Dakle, dijete rođeno kad je Dragan Čović i politika koju predvodi počeo rješavati hrvatsko pitanje, na jesen polazi na fakultet. Skoro dva desetljeća politike hinjenog optimizma, nikad ispoštovanih rokova, koji su bili samo pokriće negativne, ali podobne, kadrovske selekcije i politike usmjerene isključivo na nenamjensko i privatno trošenje novca poreznih obveznika, skupa sa spomenutim koalicijskim partnerima. Politika lišena ikakve nacionalno osviještene strategije i konzistentne vizije. Ne zaboravite kako je taj HDZ od 2014. u punoj koaliciji sa DF-om Željka Komšića koji je personifikacija miloševićevske sarajevske politike.

BiH se nerijetko nalazi u nezavidnom društvu zemalja koje najviše nazaduju u borbi protiv korupcije. S kojim ste koruptivnim aferama upoznati, a da se iste ne procesuiraju? Što će HRS po tom pitanju učiniti ako dođe na vlast nakon sljedećih izbora?

U BiH nema krupnog kriminala, nema korupcijskih afera, zato se ne procesuiraju. Sarkastičan sam naravno, zato što za odgovoriti na ovo pitanje, potrebno bi bilo snimiti dokumentarni serijal. Nema dovoljno prostora. BiH je država u kojoj je korupcija pravilo, a ne iznimka, tako da gdjegod se radi o korištenju proračunskih sredstava, kada bi se malo zagrebalo ispod površine, isplivala bi. Mi iz HRS-a ukazujemo na to godinama i to u više desetina slučajeva. Primjerice, još od 2015. smo upućivali na netransparentno trošenje novca za zaštitu i spašavanje od strane SDA/HDZ/DF koalicije, što je kasnije postala afera „Srebrna malina“. Radi se o stotinama milijuna KM. Uz to, u lokalnim sredinama, pogotovo nakon što smo ušli u općinska i gradska vijeća, javnosti smo obznanili i zaustavili brojne slučajeve korupcije, počev od netransparentnih dodjela koncesija za iskapanja u Livnu, zakupa poljoprivrednog zemljišta u HBŽ itd. Zadnja u nizu je afera oko fiktivnih recepata za lijekove s kojim je proračun ZHŽ oštećen za više stotina tisuća KM, o čemu će se više čuti uskoro. U slučaju dolaska na vlast, recept je jednostavan: ispitati odgovornost svakoga za nenamjensko i netransparentno trošenje novca i poštivanje zakona. BiH ima dobre relativno antikorupcijske zakone i zakon o proračunima, treba ih samo poštovati.

U jednom od nedavnih medijskih gostovanja ste izjavili da vam političko djelovanje predstavlja teret, ali da ste primorani baviti se time jer želite promijeniti društvo. Vjerujete li da ćete ga uspjeti promijeniti u mjeri koju ste si zacrtali te što bi se trebalo dogoditi da odustanete od te borbe i povućete se sa političke scene?

Primorani smo iz dva razloga. Prvi je onaj domoljubni. Imam u obitelji, kao i većina nas, one koji su poginuli u Domovinskom ratu. Podnijeli su žrtvu za nešto, a ovo što danas živimo nije to za što su se borili i poginuli. Imam(o) odgovornost prema njima, njihova žrtva ne smije biti uzalud. Sramotno je danas da kojeg god branitelja u BiH upitam, da se s današnjom pameću može vratiti unatrag, bi li ponovo išao se boriti, većina ih kaže kako ne bi. Dopustilo se da isti oni koji su se, poput miševa, krili kada je najviše trebalo, danas vode glavnu riječ. Što je najgore, sve su to relikti komunističkih vremena koji su se samo prilagodili novim društveno političkim okolnostima. Da se sutra ponovo dođe komunizam, samo bi se vratili na tvorničke postavke. Kako je došlo do toga? Tu dolazim do drugog razloga bavljenja politikom. Ti ljudi su došli u situaciju imati konce u svojim rukama, zato što stručniji od njih, moralno i intelektualno potkovaniji bježe od politike. Politika je postala kaljužom zato što se „dobri“ ne žele baviti njome, ostavljajući otvoren prostor „lošima“. Izborna 2022. je prijelomna godina za HRS. Idemo polučiti najbolji mogući rezultat. Ja se planiram kandidirati na nekoj od razina, ukoliko ne uspijem osvojiti mandat, već sam rekao to svojim ljudima, povući ću se s čelne pozicije HRS-a, to je sigurno, a razmislit ću i o potpunom povlačenju iz politike.

 Kako gledate na osude dijela hrvatske javnosti na činjenicu što pored uobičajenog financiranja brojnih projekata za Hrvate izvan Hrvatske koje RH provodi kroz Ured za Hrvate izvan Hrvatske, često se izdvajaju i dodatna novčana sredstva? Isto se zamjeralo i pokojnom Milanu Bandiću koji je izdašne donacije u ime Grada Zagreba upućivao gradovima u BiH.

Ne znam za donacije koje je pokojni Bandić radio gradovima u BiH, znam, primjerice, za nabavku sustava za naplatu parkinga u Mostaru iz 2010. godine u iznosu od oko 217 000 eura koji su bez ikakvog javnog natječaja ili poziva otišle u zagrebačku kasu, tada vladajućeg pokojnog Bandića. Prilog njegovoj kampanji za predsjednika RH. Što se tiče osuda hrvatske javnosti oko pomoći projekata za Hrvate izvan Hrvatske, nitko od njih ne spori netransparentnost trošenja tih sredstava, nego se spori sama namjena. Ako uzmete u obzir vanjskotrgovinsku razmjenu između BiH i RH, način upravljanja poduzećima iz BiH u kojima RH ima udio u vlasništvu, počev od slučaja Buškog blata, pa do HT Eroneta, a ponajviše žrtvu koju su Hrvati iz BiH podnijeli u stvaranju države RH vrlo lako se dođe do dva zaključka. Prvo, radi se o sitnišu ako se vidi ekonomska korist koju RH ima od Hrvata iz BiH, drugo radi se o vraćanju duga, nikakvoj pomoći. Ponavljam, medijska javnost iz RH mora preispitivati transparentnost utroška tih sredstava. Većinom se radi o projektima sestrinskih HDZ-ova, a najmanje o pomoći Hrvatima van Hrvatske.

Koja politička opcija u Hrvatskoj vam je svjetonazorski najbliža te vodi najprihvatljiviju politiku s ciljem osiguranja ravnopravnosti Hrvata u BiH?

Most! Ne samo zato što s njima imamo više nego dobru suradnju, nego zato što njihovi saborski zastupnici suštinski razumiju sve društveno političke okolnosti BiH i to jasno artikuliraju u Saboru. Sudeći po medijskim istupima ostalih političkih opcija, jednako kao i političke javnosti u RH, politika Hrvatske prema BiH je postala politika sestrinskih HDZ-ova. U tu stupicu često zna upasti i Zoran Milanović koji vrhunski detektira probleme u BiH, ali izbjegavajući preispitivanje odgovornosti i hrvatske politike iz BiH za te probleme, u biti radi predizbornu kampanju HDZ-u. Mostovci izvrsno analitički poznaju situaciju i izbjegavaju te stupice. Zato su nam oni najbliži.

Povezane vijesti

Top Tema

Sa diplomiranom ekonomisticom i istaknutom članicom HDZ-a koja osim predsjedavanja Odborom za financije i državni proračun, sudjeluje u radu i ostalih značajnih saborskih odbora,...

Politika

UOČI sutrašnje rasprave o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije Europske unije EUMAM, oporba se u utorak i dalje protivi vladinom prijedlogu,...

Politika

Ministar Filipović je trenutno uz Butkovića najmoćniji HDZ-ov ministar pa je teško vjerovati, a kako piše portal Zagrebi.HR da bi sebe blamirao i poslao...

Politika

VLADA je danas Hrvatskom saboru uputila prijedlog o sudjelovanju hrvatske vojske u europskoj misiji obuke ukrajinskih vojnika (EUMAM) pri čemu je premijer Andrej Plenković naveo tri načina...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori