EKSKLUZIVNI INTERVJU prof. dr. sc. MIRKO BILANDŽIĆ: FRANCUSKA JE NA NAJVIŠOJ RAZINI SIGURNOSTI, A NJIHOVI SPECIJALCI ŠTITE GRAĐANE OD NAPADAČA!

O brojnim aktualnim sigurnosnim izazovima u zemlji i svijetu razgovarali smo sa stručnjakom za terorizam i sociologiju nacionalne i međunarodne sigurnosti, prof. dr. sc. Mirkom Bilandžićem, redovitim profesorom na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, autorom brojnih knjiga te znanstvenih i stručnih radova. Prošlo je mjesec dana od pucnjave na Markovu trgu. Što smo […]

O brojnim aktualnim sigurnosnim izazovima u zemlji i svijetu razgovarali smo sa stručnjakom za terorizam i sociologiju nacionalne i međunarodne sigurnosti, prof. dr. sc. Mirkom Bilandžićem, redovitim profesorom na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, autorom brojnih knjiga te znanstvenih i stručnih radova.

Prošlo je mjesec dana od pucnjave na Markovu trgu. Što smo iz toga naučili te jeste li primjetili da su poduzeti konkretni potezi u cilju prevencije i suzbijanja sličnih događaja? Što smatrate da je potrebno učiniti?

Ono što do sada znamo vezano uz konkretan slučaj jest da je to nesporno teroristički akt. Imamo pojedinca koji je planirao i pripremio akt nasilja koji ima konkretnu metu, a to su pripadnici policije, odnosno institucije države i u sebi sadrži elemente terora. To je djelo gdje je efekt znatno izvan samih meta koje nisu konačni cilj, a taj teror ima efekt koji izaziva širenje straha i zastrašivanja u javnosti i društvu. Da li je to terorizam još ne znamo sa apsolutnom sigurnošću, iako svi raspoloživi elementi ukazuju da jest. Terorizam je teror sa političkim ciljem pri čemu svaki teror nije terorizam, ali nema terorizma bez terora. Da bi to bio terorizam moramo eliminirati činjenicu da se radi o mentalno disfunkcionalnoj osobi kod kojih je taj akt time uvjetovan. Druga dimenzija koju moramo eliminirati je mogućnost da se radi o pojedinačnom osvetničkom aktu vođenom osobnim motivima, onda to nije terorizam. Moramo utvrditi i tzv. instrumentalnu racionalnost, što znači da imamo socijalni kontekst koji je on analizirao te u tom kontekstu izabrao sredstvo za ostvarenje konkretnog cilja i taj cilj ostvario. Treći element koji moramo utvrditi je nesporan politički cilj. Imamo naznake jednog, drugog i trećeg. Nemamo dokaze da je riječ o mentalno poremećenoj osobi, imamo instrumentalnu racionalnost koja proizlazi iz samog načina izvršenja i nesporno sudeći prema objavama koje je Danijel Bezuk ostavljao na društvenim mrežama imamo utvrđen politički cilj. Što se mene tiče, u fenomenološkoj prizmi nema dileme da se radi i o terorizmu. Terorizam je uvijek spoj politke i nasilja. Uvijek je i iskaz krize ili razmeđe krize i pojedinaca ili grupacija, koji su u tom kontekstu nezadovoljni ili imaju doživljaj ili iskustvo nepravde radi koje su spremni i sposobni u kontekstu eliminacije tih nepravdi ili nezadovoljstava koristiti nasilno djelovanje bilo kojeg tipa sa elementima terora, pri čemu se sva ta nepravda ili krivica projicira u metu koju su oni označili krivcem. U ovom slučaju je to nažalost prisutno te smo spoznali da je Hrvatska suočena sa tzv. unutarnjim terorizmom što je državi ozbiljna poruka. Očigledno je da imamo ozbiljne strukturalne uvjete koji generiraju tako nešto. Iz ovog slučaju također smo spoznali da pogođene vitalne institucije države – Sabor i Vlada koje su stoljećima simbol državnosti, imaju nedostatne sigurnosne procedure. Sigurnost takvih objekata mora biti apsolutna što znači da se moraju štititi po načelima tzv. sigurnosne sterilizacije šire okoline. Ovdje to nije bio slučaj, da li iz stručnih ili političkih razloga, to se mora utvrditi. Prostor ispred Sabora i Vlade je proglašen javnim prostorom i turističkom destinacijom te se time eliminirala sigurnost jer ne postoje adekvatne sigurnosne mjere koje su u skladu s tom odlukom. Sigurnosne mjere bile su prisutne unutar samih objekata, a ne i samih objekata kao mogućih meta što se sada očigledno promijenilo. S obzirom da zadnjih 20 godina živimo u eri vladavine protuterora objekti bi se trebali štititi po načelima tzv. čeličnog prstena (”ring steel”) unutar kojeg postoje tri tipa mjera. Prvi tip su arhitektonsko-fortifikacijska rješenja, prilikom kojih objektima možete pristupiti u strogo kontroliranim uvjetima. Druga su tehničko-tehnološka rješenja, najbolji primjer toga je London gdje jedna kamera od njih preko 4,5 milijuna pokriva 18 ljudi te u prosjeku stanovnika snimi 300 puta u toku jednog dana. Treći element te sigurnosti su operativno kadrovska rješenja, odnosno ljudi. Razvijen je sustav ”rapid direction force” odnosno snage brzog odgovora. Prilikom posljednjeg terorističkog napada u Beču svladavanje atentatora intervencijom tog tipa je čak dugo i trajalo, točnije 9 minuta. Ovisno o sigurnosnoj procjeni postoje organizacijsko kadrovska rješenja sa različitim tipom odgovora. Francuska je na najvišoj razini sigurnosti te znatno brže reagiraju čim se dogodi ubijanje nedužnih građana te njihovi specijalci tada imaju jedan jedini nalog, a to je eliminacija atentatora.

Kako je s početkom pandemije uglavnom Covid-19 bio u fokusu medija, stekao se dojam smanjivanja intenziteta terorističkih napada. Nažalost ponovno svjedočimo jezivim scenama u Austriji i diljem Francuske. Tumačenja su da teroristi pokušavaju iskoristiti zadnju priliku za napadom dok svijet postepeno ponovno ulazi u ”lockdown” te žele proizvesti dodatni kaos i paniku među građanima koji su ionako već dovoljno pogođeni borbom s virusom. Što smatrate da sada imaju za cilj?

Nema terorizma bez medija te s njihovog kuta gledanja ako nema medija terorizam se nije dogodio. Teroristi su ekstremno racionalni koliko god to suludo zvuči radi brojnih iracionalnih ubijanja. Oni funkcioniraju na način da uspiju u svom naumu pri čemu je uvijek prisutna intrumentalna racionalnost, što podrazumijeva analizu unutarnje i vanjske socijalne okoline. Prema tome koji je smisao ići u teroristički akt, ako nema meta? Gdje god je prisutan veliki rizik od neuspjeha akcije, oni se u nju ni ne upuštaju. Posjedujem znanstveno-stručnu dokumentaciju koja dokazuje da su dobili instrukcije od lidera da se prilagode pandemiji te je s obzirom na to bilo za očekivati da će se primiriti na određeno vrijeme. Kod pandemije je jedan od prisutnih elemenata i moralna panika te širenje straha, što u kombinaciji sa terorom u već ionako zastrašujućoj situaciji još više destabilizira poredak što su i imali za cilj. Teroristi to rade u kontinuitetu. Oni su profesionalizirali terorizam kroz deprofesionalizaciju, što znači da kod terorizma postoje dvije zahtjevne točke: jedna je priprema terorističog akta, a druga je bijeg s lica mjesta. Oni su to sve spoznali iz načina njihovog djelovanja te su, eliminacijom naznačenih zahtjevnih točaka, što je paradoksalno, postali puno profesionalniji. Primjenjuju ili samoubilački terorizam ili ”no escape mission”. Kada terorist krene u napad obučen u bijelo, u čemu inače zamataju pokojnike prije sahrane, on je tom prilikom svjestan činjenice da vrlo izvjesno neće preživjeti akciju. Nije bombaš samoubojica, ali je vrlo blizu tome. U Beču su pomno izabarali metu, nešto što je neobranjivo, a to je svakodnevni život. Večer prije ”lockdowna” ljudi su u većem broju izašli van. Bili su „lake mete“ te je efekt iz tog razloga, uz medijsku fokusiranost, bio dramatičniji.

Pojačavaju li dodatno izjave svjetskih čelnika zemalja nedavno pogođenih terorizmom o oštrom obračunu s njima, kod istih tih radikalizaciju i potrebu da im na to odgovore daljnjim napadima?

Terorizam uvijek dovodi državu u pitanje zato što dokazuje da je moguće postojanje nelegalne i ilegalne (tajne) nasilne opozicije. Terorizam je uvijek politička poruka te pomoću sile udara na samu esenciju države – njen nacionalni ponos. Odgovori države su uvijek neusporedivo opsežniji i brutalniji nego sam udar jer država mora pokazati da je država, a ne da ju netko može dovesti u pitanje. Ne mogu se nakon napada povući i reći da se time neće baviti. Teroristi ih i žele navesti na takve odgovore jer se time cijelo vrijeme pokušavaju prikazati diskriminiranim i žrtvama, a zbog čega su i krenuli u terorizam. To je začarani krug, ali nema nikave dileme da to državnici moraju napraviti. Izjave čelnika Austrije i Francuske su državničke, ekstremno desničarske i nacionalističke te je jasno da to pojačava radikalizaciju s druge strane. Macronu su već i odgovorili da će nastaviti s napadima. U studijama terorizma i protuterorističkim policyjima postoji stručan termin „kisik terorizma“ što znači da terorizam gubi svoj smisao ako to nema utjecaj terora na javnost kroz medijske prezentacije. Kako bi inače ukazali na svoje postojanje, cilj i namjere i tako proizveli strah? To je esencija njihovog djelovanja. Postoji i vrlo logički pristup u tom kontekstu, a to je jedna zasebna škola u protuterorističkim pristupima, koja razmatra i u središtu interesa ima aspekte ignoriranja terorizma. Međutim, to je uvjerljivo sa psihološke strane, ali je neuvjerljivo sa državničke jer je temeljna funkcija države pružanje sigurnosti. Čelnici ne mogu dozvoliti da netko izaziva nesigurnost u državi.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close