Kako uspijevate paralelno obnašati odgovorne funkcije one ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, liječnice te saborske zastupnice?
U vrijeme kada su sigurnost i dobrobit pacijenata „na kocki“, važno je djelovati odgovorno, stručno i transparentno. Uz prirodnu sklonost organizaciji, dugi niz godina rada u Hitnoj medicinskoj službi, dosadašnje iskustvo u kriznom upravljanju te razumijevanje izazova hrvatskog zdravstva pridonijeli su snalaženju u obavljanju uloga i funkcija koje su mi povjerene. Također, povjerenje koje su mi dali građani shvaćam ozbiljno te svojom redovitom prisutnošću i aktivnošću na sjednicama Hrvatskog sabora našu zajednicu nastojim dosljedno razvijati u skladu s potrebama ljudi koji je čine. Posebno sam usmjerena prema kvaliteti zdravstvene zaštite te me rad hitnih medicinskih službi u Republici Hrvatskoj u vrijeme ove pandemije čini vrlo ponosnom. Analiza zdravstvenih sustava u 9 europskih zemalja pokazala je da je Hitna medicinska služba u Hrvatskoj, uz onu u Francuskoj, najbolje funkcionirala tijekom pandemije COVID-19. Dokaz je to da najbolji odgovori na krizu proizlaze iz sinergije znanja, iskustva i promišljanja onih koji rade u sustavu zdravstva.
Na koji način s pozicije saborske zastupnice dodatno možete doprinijeti poboljšanju kvalitete zdravstvenog sustava što je posebno otežano u doba trenutne pandemije bolesti COVID-19?
Pandemiju bolesti COVID-19 karakteriziraju nepredvidive okolnosti uslijed kojih se od zdravstvenih vlasti očekuje vještina točnih prognoza i spremnost na kontinuiranu „promjenu scenarija“ u svrhu izvlačenja zemlje iz „ralja pandemije“. Na zdravlje utječe i veliki broj čimbenika izvan sustava zdravstva, a Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, čija sam potpredsjednica, održava čvrstu suradnju s drugim sektorima kako bi se odgovorilo na trenutne i nove zdravstvene izazove i potrebe stanovništva. Jak, dostupan i održiv zdravstveni sustav temelj su napretka i dobrobiti građana.
Koji stavovi i neodgovorne izjave Vaših kolega zastupnika i ostalih političara po pitanju aktualne pandemije su Vas kao liječnicu najviše šokirale te u kojoj mjeri one dodatno otežavaju rad svih vas zaduženih za stabilno funkcioniranje zdravstvenog sustava?
Povjerenje je ključno za učinkovito upravljanje u mnogim kontekstima, uključujući i ono u krizi javnog zdravlja kao što je pandemija COVID-19. Kolege zastupnici i političari predstavnici su jednog naroda, s jednim interesom, interesom cjeline. Unatoč razumijevanju percepcije građana o prijetnji koju predstavlja COVID-19 i njihovim reakcijama, strahovima i tjeskobama, predstavnici naroda trebaju biti slobodni djelovati onako kako je najbolje u potrazi za općom dobrobiti. Stavovi vezano uz pandemiju COVID-19 su raznoliki, kako u društvu, tako i na političkoj razini. I dok rastu podjele u društvu, raste i stopa infekcije i smrtnosti.
Pratite li i dalje jednakim intenzitetom te kakvim ocjenjujete rad Stožera civilne zaštite RH od trenutka kada više niste članica istog?
Stožer civilne zaštite RH osim usporavanja pandemije, istodobno se bavi i „poplavom“ informacija na internetu. Mnoge od njih su lažne i zbunjujuće te se ljudi ponašaju iracionalno. Kršeći javnozdravstvene smjernice, ljudi ugrožavaju sebe i druge, opravdavajući to kritičkim razmišljanjem. Međutim, kritičko razmišljanje građana i njihovo propitivanje o pandemiji mora se temeljiti na principu koji nije štetan. Ako korištenje „slobode“ i „izbora“ ugrožava ili ima potencijal ugroziti druge, onda se to ne može nazvati ponašanjem koje proizlazi iz kritičkog mišljenja, ali se može smatrati otežavajućom okolnošću u upravljanju pandemijom. Unatoč ponekad otežavajućim okolnostima, Stožer svo ovo vrijeme svoj posao obavlja savjesno i predano.
Kako komentirate najavu švedskih vlasti o ograničenju ulaska u zemlju za putnike iz Europske unije u smislu da će usprkos činjenici da su cijepljeni morati imati i negativan nalaz testa na COVID-19? Vjerujete li da će se u perspektivi i Hrvatska kao i sve ostale članice radi dodatnog opreza i širenja još uvijek nedovoljno poznate omikron varijante morati za isto odlučiti?
Mnoge zemlje suočene su s teškim kompromisima s obzirom na zdravstvene izazove uslijed pandemije COVID-19. Priroda krize je takva da osim zdravstvenih šokova, uzrokuje i dugoročne socioekonomske promjene i posljedice na mentalno zdravlje te je pritisak za djelovanjem na ispravan i pravovremen način još veći. Zdravlje stanovništva u nekim zemljama pogođeno je više nego u drugim. Zato su mnoge vlasti prisiljene brzo reagirati, primjenjujući pristup i provodeći nacionalne mjere za odgovor na krizu sukladno trenutnoj situacija u zemlji. U razmatranje je potrebno uzeti sve one preventivne, zaštitne i suzbijajuće mjere dovoljno rano kako bi štetne posljedice ove pandemije bile što manje.
Strahujete li se da bi izjave poput one ravnatelja Svjetske zdravstvene organizacije o tome da ne treba gajiti iluziju da je docjepljivanje dovoljno kako bi se svijet oslobodio pandemije kod građana mogla izazvati dodatnu skepsu te odvratiti ih od cijepljenja? Koje bi prema Vašem mišljenju dodatne napore trebalo poduzeti kako bi se građane dodatno osvijestilo o važnosti cijepljenja?
Prioritet u svakoj krizi pa tako i u ovoj pandemijskoj treba biti realno razmišljanje i izravno komuniciranje. Na informiranju i osvješćivanju građana u Republici Hrvatskoj radi se od prvog dana pojave koronavirusa. Naši građani pokazali su visoku razinu spremnosti na suradnju još u samim počecima borbe protiv COVID-19. S nedovoljno poznatim virusom još se uvijek borimo, a vjeru u njegovo suzbijanje daje šira primjena proizvedenih cjepiva. Pandemija se odužila, a jedan od razloga je i taj što cjepiva nisu ravnomjerno raspoređena. Zemlje s višim dohotkom primaju znatno više doza cjepiva protiv COVID-19, nego zemlje s niskim dohotkom. Promatrajući situaciju u tom kontekstu gdje postoji jaz u distribuciji cjepiva, onda docjepljivanje ne može biti dovoljno za potpuno suzbijanje pandemije s kojom se trenutno borimo, pogotovo kada znamo da postoje zemlje u kojima još nisu primijenjene ni prve doze cjepiva. Međutim, to ne bi trebalo izazvati dodatni skepticizam među građanima kojima su cjepiva dostupna i koji su u mogućnosti biti i docijepljeni.
