Connect with us

Upišite traženi pojam

Ostale vijesti

EKSKLUZIVNI INTERVJU prim.dr.sc. ANDREJA MARIĆ, saborska zastupnica SDP-a:”Nedostatak vizije vladajućih i neprovođenje potrebnih reformi u brojnim resorima problem je koji naša Vlada ne priznaje!”

Obaramo rekorde po broju zaraženih, a na neslavnom smo mjestu i po broju umrlih, što je posljedica lošeg rada vladajućih.

Završila je zimska saborska stanka, počinje nova sjednica. Jeste li se odmorili? Jeste li spremni za nova zasjedanja?

Tijekom ove jednomjesečne Ustavom propisane stanke veći dio radila sam u svojoj Bolnici, tako da baš i nije bilo odmora, svega nekoliko dana. Nama je saborska stanka zapravo prilika za godišnji odmor, no kako neki od nas zastupnika nismo napustili svoja dotadašnja radna mjesta (radimo za ukupno jednu plaću, ne za dvije), nismo besposličarili i odmarali mjesec dana, već radili. Za nova zasjedanja sam spremna, puno je zakona predviđeno na Dnevnom redu, tako da će biti i dalje vrlo radno.

Jedna ste od najaktivnijih zastupnica u ovom mandatu. Uz posao u bolnici, kada se pripremate, kako organizirate vrijeme?

Da, najaktivnija sam u Klubu SDP-a i među najaktivnijima u Saboru. Puno rada i obaveza, premalo spavanja i slobodnog vremena. Bez podrške obitelji (s kojima bih, naravno, voljela provoditi više vremena) i dobre organizacije ne ide. Radim u Županijskoj bolnici u Čakovcu kao specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije. Radim u dane kada nemamo zasjedanja u Saboru ili sjednice saborskih odbora. Obično je to ponedjeljkom i utorkom (a za vrijeme stanke i više), iako su nekad sjednice i od ponedjeljka. Upravo ta dva dana služe nama zastupnicima za pripreme, rad na terenu. Ja se pripremam vikendom i svaki radni dan do kasno u noć. Uz to „ubacim“ i kućanske poslove, godinama sudjelujem u kliničkim studijama u Bolnici, pišem znanstvene i stručne radove (sada nešto manje jer zbilja ne stignem baš sve), držim predavanja za medicinare i građane, a imam i druge obaveze na lokalnoj razini. Brojne su teme i zakoni koji me zaista interesiraju, volim proširivati vidike i znanja, tako da puno čitam, pripremam se, razgovaram s građanima, kontaktiram relevantne ljude kad mi trebaju neki podaci, itd.

Na što ćete se fokusirati u daljnjem radu u Saboru?

U ovih godinu i pol dana kako sam zastupnica u Hrvatskom saboru uvjerila sam se da, nažalost, vladajući najčešće ne prihvaćaju sugestije i rješenja problema koja im dajemo mi iz oporbe, samo zato što smo oporba. Ne uvažavaju struku i znanost, ako im se ne poklapa s političkim kalkulacijama. Deset puta moraš jedno te isto govoriti da bi te uopće čuli i bar nešto uvažili. Upornost mi je vrlina, pa ja neću posustati, pogotovo kad je zdravstvo u pitanju, gdje sam „doma“. U zdravstvenom sustavu radim preko 22 godine, znam brojne njegove prednosti i nedostatke. Našem zdravstvu trebaju ne samo reforme, već značajna rekonstrukcija. Mi u SDP-u imamo razrađen program za zdravstvo, ponudit ćemo rješenja vladajućima pa ćemo vidjeti koliko će uvažiti. Zdravstvo bi trebalo biti nadstranačko pitanje, jer nam u središtu mora biti zadovoljan pacijent i građanin, ali i djelatnici u sustavu, no kada vladajući predlože zakonske promjene, teško ili nikako ne prihvaćaju naše sugestije, upozorenja i rješenja. Puno sam se do sada angažirala na problemu COVID-19 pandemije, funkcioniranja zdravstvenog sustava, prva sam tražila da ministar omogući pratnje rodiljama na porodu i tijekom pandemije, da se riješi pitanje pripravničkog staža zdravstvenim djelatnicima koji ga moraju obaviti, a država im to ne omogućava u potrebnoj mjeri, „branim boje“ ne samo bolničkog sustava, već i primarne zdravstvene zaštite jer jako dobro znam s kakvim se problemima susreću kolege u obiteljskoj medicini, itd. Budući da pandemija nije završila, reformi u zdravstvu još nema, čeka me još puno angažmana i posla. Članica sam saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku te Odbora za obitelj, mlade i sport pa sam aktivna ne samo u sabornici, već i u odborima.

Prije nekoliko dana obilježena je 30. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske. Možemo li danas biti zadovoljni smjerom kojim ide naša zemlja?

S ponosom se prisjećamo 15.1.1992. godine, kada je prvih 12 država tadašnje Europske unije, a potom i druge države, priznalo Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu zemlju. Sve se događalo u jeku Domovinskog rata, u kojem su brojni naši branitelji dali svoj obol, mnogi izgubili živote, boreći se za napredniju, sretniju i bolju Hrvatsku.  No danas caruju korupcija, klijentelizam, afere vladajućih kojima svjedočimo iz dana u dan, siromaštvo brojnih građana, nejednake prilike za sve – sve je to slika današnje Hrvatske. Loši demografski trendovi, nedavno izašli podaci posljednjeg Popisa stanovništva po kojem nas je gotovo 400.000 manje ne ulijevaju nadu u bolje sutra.

Manjak optimizma, nepovjerenje u institucije, odlazak osobito mladih iz Hrvatske logična su posljedica. Nedostatak vizije vladajućih i neprovođenje potrebnih reformi u brojnim resorima problem je koji naša Vlada ne priznaje.

Deveti smo u svijetu po broju umrlih od koronavirusa na milijun stanovnika. Rade li vladajući dobar posao u borbi protiv pandemije? Što biste Vi ponudili kao bolje rješenje?

Obaramo rekorde po broju zaraženih, a na neslavnom smo mjestu i po broju umrlih, što je posljedica lošeg rada vladajućih. Nismo izašli iz četvrtog vala epidemije, a već smo žestoko u petom valu. Epidemiološke mjere su labave, kao nacija loše se pridržavamo mjera, provođenje se ne kontrolira, premalo je procijepljenih, kampanja za cijepljenje loše je odrađena. Nakon početnog rada, kada su imali podršku svih, Nacionalni stožer ubrzo je krenuo s dvostrukim mjerilima, nekonzistentnim odlukama, stalno kalkulira i donosi mjere prema svojim političkim i prigodnim potrebama, ne slušajući struku. Još 6.11.2021. pet liječničkih organizacija tražilo je postroženje mjera, privremenog karaktera, u šest stavki, no nisu ih prihvatili. I mi iz oporbe, pogotovo mi zdravstveni djelatnici, preko godinu i pol dana upozoravamo u čemu se griješi, nudimo rješenja, koja vladajući ne uvažavaju.

Zdravstveni sustav puca po šavovima, nezadovoljni su i iscrpljeni zdravstveni djelatnici koji su mobilizirani skoro 2 godine, a ne slušaju se njihove preporuke, dok obiteljski liječnici brojne odluke saznaju prvo iz medija. Nedostaje liječnika i sestara. Zagušeni su prevelikim administriranjem. Nezadovoljni su građani, jer se loše komuniciraju odluke i preporuke koje donose Vlada i Stožer. Kapaciteti za testiranje su ograničeni. Svjedočimo problemima s kojima se sada susreću liječnici u obiteljskoj medicini. Nameću im se novi poslovi, bez mogućnosti pravovremene infrastrukturne i kadrovske organizacije. Preko godinu dana tražimo da se donese „semafor mjera“ koje bi se prilagodile prema epidemiološkoj situaciji po pojedinoj županiji i sve jasno i na vrijeme iskomuniciralo prema građanima. Osobno sam o tome govorila u više navrata, tražila više testiranja uz bolju organizaciju, evo jučer sam uputila i otvoreno pitanje ministru Berošu. Također tražim javno dostupnu „cost-benefit“ analizu kako bi se, s jedne strane, znalo i planiralo koliko košta povećano testiranje, dobrobiti cijepljenja, COVID potvrde u široj primjeni, utjecaj na gospodarstvo, a s druge strane, koliko košta dan liječenja pacijenta, dan na respiratoru, troškovi zbog velikog broja bolovanja i ono nemjerljivo, broj izgubljenih života?

Kao liječnica kontinuirano pozivam građane da se što više cijepe i pridržavaju epidemioloških mjera, organizirala sam tzv. okrugli stol na temu cijepljenja uz odgovore na pitanja građana, radijske emisije za edukaciju građana, dopise u medijima, itd.

Što biste na kraju poručili našim građanima, a što kolegama političarima?

 Narod smo velikog srca kada treba pomoći, osobito u humanitarnim akcijama. Mnogi naši građani savjesno se pridržavaju uputa struke i žele što skoriji povratak u normalna vremena. No nažalost mnogi naši sugrađani, pogotovo u ovo predugo vrijeme pandemije, ne poštuju struku i znanost i ne daju svoj doprinos da što prije izađemo iz epidemije, već pametuju, inate se i ne nude rješenja. Kao liječnica zaprepaštena sam što su mnogi postali ravnodušni prema broju oboljelih i umrlih. Kao da je u bolnicama, u kojima svjedočimo velikoj patnji bolesnih i naporima osoblja, neki drugi svijet koji se njih ne tiče. Sve dok se bolest ne dogodi njima ili njihovim bližnjima. Ovaj virus ne bira. Mnogi prođu s blagim simptomima, no drugi, bez obzira na dob, naglo završe u bolnici, pa i na respiratoru, ne stignete se ni oprostiti s najmilijima, a već ih nema. Svi koji negirate virus, ne želite se cijepiti, imate pravo na svoje mišljenje i izbor, nitko vas ne prisiljava na cijepljenje, no upravo je cjepivo jedini alat koji značajno smanjuje rizik od teže kliničke slike i smrti. Svatko ima pravo na slobodu, sve dok ona ne ugrožava slobodu nekog drugog. Zdravlje nacije trebalo bi nam biti prioritet. Vjerujte svojim liječnicima.

A kolegama političarima kažem: ako želimo kao zemlja i društvo naprijed, treba nam više međusobnog poštovanja, prihvaćanja boljih rješenja, više rada i poštenja i vladavina prava. Kad bismo svi bili pošteni, odgovorni i marljivi, i naš narod bi nas više cijenio.

Povezane vijesti

Politika

Posljednji zapovjednik Vukovara, Branko Borković – Mladi Jastreb, objavio je post u kojem se zgraža nad cijenama mlijeka u trgovinama u odnosu na cijenu...

Politika

Jednom dijelu novinara, urednika, snimatelja, montažera, producenata i drugog osoblja zagrebačkog dopisništva regionalne televizije Una TV u srijedu su podijeljeni otkazi zbog problema u...

Politika

Kao što INDEX navodi i Vujnovac je dolijao Hrvatskoj carini koja uopće nije bila fascinirana njegovim likom i djelom nego ga je detaljno pretresla...

Politika

Istaknuti hrvatski poduzetnik i vijećnik KIGO platforme u Primorsko-goranskoj županiji Leo Pavela žestoko se obrušio na gradsku vlast i njihove privremene partnere, njegov Facebook...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori