Nedavno ste proslavili Nacionalni dan Mladeži HDZ-a i 31. godišnjicu njenog osnutka kojoj su nazočili najviši stranački dužnosnici. Što su tom prilikom govornici istaknuli te u kojoj je mjeri prema Vašem mišljenju doprinos rada mladeži na terenu zaslužan za HDZ-ove pobjede na nekoliko posljednih izbora?
Nacionalni dan Mladeži uvijek je prilika za susret, ali i za osvrt na razdoblje iza nas. Mladež je navršila 31. godinu te sa sigurnošću možemo reći da smo najsnažnija politička organizacija mladih u Hrvatskoj, što je istaknuto od strane mnogih govornika na danu Mladeži. Kako bismo to i ostali, istaknuo sam tada, moramo biti glas naše generacije i prozor u svijet i potrebe mladih.
Želim naglasiti da djelujemo programski i kroz programe koje pripremamo prije svakih izbora artikuliramo rješenja za izazove s kojima se mladi susreću. Doprinos Mladeži na terenu je svakako velik i pravi smo motor stranke u svakom izbornom cikulusu. Istovremeno, HDZ je jedina politička stranka koja se sustavno generacijski obnavlja. Iznimno je važno da mladi imaju prilike na svakoj razini upravljanja glasati za nekoga tko im je generacijski blizak, što je po mom mišljenju značajan faktor mobilizacije, ne samo kod mladih, već i kod starijih birača koji jednostavno žele neka nova lica i nove politike. Najbolje se to vidjelo na lokalnim izborima kada smo dobili jednog gradonačelnika i 18 načelnika iz redova Mladeži.
Posljednjih dana svjedočimo novoj rundi zabrinjavajućih istupa predsjednika Milanovića koji radi osobne želje za ostankom brigadira Burčula na mjestu zapovjednika Počasno-zaštitne bojne Vladi prijeti blokiranjem donošenja važnih odluka. S druge strane ministar obrane Mario Banožić, na primjeren način, poštujući zakone RH te držeći do dostojanstva kako svoje, tako i predsjednikove funkcije – ne dozvoljava udarce ispod pojasa. Koliko bi ponajviše radi mladih, političari trebali pripaziti kako se ponašaju u javnom diskursu kako bi im između ostalog bili za primjer?
Zoran Milanović pritiscima i sebi svojstvenom galamom traži kršenje Zakona o obrani i promaknuća mimo reda, čime narušava dostojanstvo Hrvatske vojske i njezinih časnica i časnika. Funkcioniranje sustava te obavljanje misije i zadaće vojske u skladu s Ustavom i zakonom moraju biti iznad osobnog ega, sitnih interesa i kako to predsjednik Republike kaže „zbog mira u kući“.
Čvrstog sam stava da osobe koje javno djeluju moraju držati primjerenu razinu komunikacije i profesionalnosti. Osim što su izjave predsjednika često neprimjerene, one potenciraju raskole i sukobe, a „stil“ trajne polemike i razdora sigurno nanosi štetu ugledu Hrvatske. Izazovi koji su danas pred Hrvatskom traže lidere i ljude koje ukazano povjerenje navodi na poniznost i rad, a ne na samoljublje. Prikupljanje političkih poena agresivnim i neprimjerenim tonom kratkoga je roka i uvjeren sam da će se to dugoročno i pokazati.
Za koji djelokrug rada unutar Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ste Vi kao državni tajnik konkretno zaduženi te kakvom biste ocijenili suradnju s resornim ministrom Josipom Aladrovićem?
Moj primarni djelokrug je rad, odnosno tržište rada, u sklopu kojeg sam, između ostalog, zadužen za mjere aktivnih politika zapošljavanja, sudjelujem u izradi nacrta novog Zakona o radu, ali i projekata koje ćemo financirati iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Kroz njih namjeravamo staviti snažan naglasak na jačanje vještina naše radne snage, ali i prijelaz na zelene i digitalne poslove. Suradnja s ministrom je odlična, a u korektnim odnosima smo još od kada je on bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a ja savjetnik u Kabinetu. Od prvog dana komuniciramo otvoreno, direktno i moram reći da ministar svima daje punu podršku i slobodu u radu, ali i očekuje rezultate. Generacijski smo bliski pa i to svakako doprinosi boljem razumijevanju.
Kako se nosite s pritiskom koji takva dužnost donosi s obzirom da je rad ministarstva pod pojačanim lupom javnosti te medija koji nerijetko i prema dokazano uspješnim reformama pristupaju na način da rezultate sličnih reformi uspoređuju s daleko razvijenijim zemljama nego što je to Hrvatska?
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaduženo je za teme koje su građanima od iznimne važnosti i za koje vlada velik interes. Stoga je pritisak konstanta, pogotovo nakon širenja Ministarstva na područje socijalne politike i obitelji. Naravno da su rezultati najbolji odgovor na pritisak i želim istaknuti da su u segmentu koji se odnosi na tržište rada oni očiti. Vrijedi napomenuti da smo unatoč pandemiji koronavirusa i potresima zadržali iznimno nisku nezaposlenost, drugu najvišu zaposlenost u zadnjih dvadeset godina, a sve to uz snažan rast minimalne, medijalne i prosječne neto plaće koja je dosegnula 7.175 kn u lipnju. Cilj je imati plaće i sve druge relevantne gospodarske pokazatelje kao i razvijenije države članice EU, no do tog cilja se ne može doći preko noći, već sustavnim reformama te održivom i dobro promišljenom politikom kakvu vodimo i koja je rezultirala nizom pozitivnih pokazatelja. Imali smo specifičan put kao država u proteklih trideset godina i tu treba biti pažljiv pri usporedbama.
Očekujete li podršku socijalnih partnera, sindikata i poslodavaca vezano uz prijedlog novog Zakona o radu koji predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada? Oko čega bi eventualno moglo doći do prijepora?
Ovaj tjedan se pred radnom skupinom našao Nacrt prijedloga Zakona o radu i pred nama je još puno posla, no vjerujem da ćemo kroz konstruktivan dijalog i suradnju sa socijalnim partnerima doći do kvalitetnog prijedloga zakona. Mislim da će se u konačnici oko najvažnijih pitanja koja želimo riješiti novim zakonom postići konsenzus jer moramo pronaći odgovore na relevantne izazove, ali i nove okolnosti na tržištu rade koje zahtjevaju sustavan pristup. Istaknuo bih neke od najznačajnijih izmjena koje tome idu u prilog, kao što su: ograničenje ugovora na određeno čime će se smanjiti udio radnika u prekarnom radu (što je ujedno i jedan od glavnih ciljeva zakona), proširenje mogućnosti dodatnog rada, reguliranje novih oblika rada poput platformskog rada te reguliranje rada na izdvojenom mjestu. Svi dionici na tržištu rada svjesni su da su se okolnosti rada promijenile i da je novi zakon nužan te sam uvjeren da ćemo doći do prijedloga na korist svima.
Ministar Aladrović najavio je uz nastavak provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja i kreiranje više od 100.000 novih radnih mjesta za što se planira izdvojiti milijardu i 100 milijuna kuna s ciljem transfera zaposlenika u razvoj zelenih i digitalnih tehnologija. Što nam više možete otkriti o navedenom planu kao i također najavljenom projektu vaučera za stjecanje vještina?
U sljedećem financijskom razdoblju ostaje nam Europski socijalni fond plus, uz koji sada postoji i novi izvor financiranja – Nacionalni plan otpornosti i oporavka, kroz koji namjeravamo uložiti milijardu i 100 milijuna kuna za ciljane mjere kojima bi se potaknulo novo zapošljavanje u zelenom i digitalnom sektoru. Dakle, poslodavci će na raspolaganju imati ciljanu potporu za radnike sa i bez iskustva, a osim toga postojat će i ciljana potpora za pokretanje vlastitog posla u navedenim sektorima.
Upravo smo kroz NPOO dobili mogućnost financirati i novi projekt vaučera za stjecanje vještina, za koji smo predvidjeli 300 milijuna kuna. Maksimalna cijena pojedinog vaučera iznosila bi i do 10.000 kuna za stjecanje zelenih i digitalnih vještina, a dodjeljivati će se digitalno kroz korisnički račun na stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na korisniku je, bez obzira na zaposlenje, da odabere vještinu iz kataloga vještina koje su tražene na tržištu rada i akreditirani program koji mu najviše odgovara. Na kraju programa korisnik je dužan unijeti ispravu o uspješnom završetku. Vjerujem kako će ova novina značajno ubrzati proces stjecanja vještina u Hrvatskoj te omogućiti svima da preuzmu odgovornost za svoju karijeru i osiguraju dodatnu konkuretnost na tržištu rada.
