Nakon velikog uspjeha kojeg ste postigli usvajanjem rezolucije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena od strane Europskog parlamenta, koji su Vam daljnji planovi vezani uz zaštitu ljudskih prava i koje su to ranjive skupine za koje mislite da se vrijedi na jednak način boriti?
Nastavljam raditi u sklopu svojih Odbora kao i dosad, naravno da ću se i dalje baviti pitanjem rodne ravnopravnosti i ženskih prava, ali tu je i moj posao kroz CULT i PECH Odbore gdje su mi u fokusu građanski odgoj i obrazovanje, medijske slobode i zaštita prava malih ribara. Moj rad ne prestaje ovom rezolucijom, dapače – to mi je poticaj da se još više zalažem za građanke i građane.
Da li bi prema Vašem mišljenju slične inicijative imale uspjeha i kada je riječ o ljudskim pravima homoseksualnih osoba? Znamo da sve države članice nemaju uređenu materiju pravnog priznavanja kohabitacija osoba istog spola.
Tko je s pažnjom čitao rezoluciju, mogao je vidjeti da je tekst veoma inkluzivan i da smo se zaista trudili da ranjive skupine budu zaštićene. Isto tako, Europski parlament ima jasan stav izrečen kroz nekoliko rezolucija posljednjih godina, posljednja je bila ona o proglašenju Europske unije LGBTI freedom zonom, a što je bio odgovor na Poljsku i njihove homofobne LGBTI free zone. To su nedopustive inicijative i ja sam tu vrlo jasan – Unija jednakosti za sve, oko toga nema iznimka i „ali“.
Hrvatska je u svibnju ove godine Komisiji uputila Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je toku ocjenjivanja već revidiran. Jeste li upoznati sa sadržajem tog opsežnog dokumenta? Planirate li ukazati na određene manjkavosti koje eventualno uočite te vjerujete li da će u konačnici biti pozitivno ocijenjen?
Naravno da sam upoznat, a posebice s obzirom da sam izvjestitelj socijalista i demokrata za kulturni oporavak Europske unije i da sam posebno pratio alokacije sredstava za kulturu. Naime, Europski parlament je zatražio od država članica da 2% sredstava iz Planova oporavka usmjere na kulturu. Nažalost, to većina država nije napravila i time ćemo se baviti u narednom razdoblju. No, u tom kontekstu, pisao sam ministrici kulture i ministru financija i apelirao da Hrvatska svakako odredi 2% sredstava za kulturu, a u verziji nacionalnog plana kojeg sam posljednje gledao, kultura čak nije niti zasebno odijeljena i planirana. Osim toga, plan oporavka je dugi popis raznih planova i želja, uz malo indikacija za konkretnu dodjelu sredstava i svakako ćemo iz EP-a pomno pratiti proces prihvaćanja plana, a potom i provedbe.
Pored toga što porezni obveznici izdvajaju značajna sredstva za dugogodišnjeg gubitaša Croatia Airlines, Vlada je značajna bespovratna sredstva za iste prije nekoliko mjeseci zatražila i od Europske komisije. Do kad mislite da će Komisija isto odobravati i tolerirati činjenicu da resorni ministar Oleg Butković već godinama ne uspijeva pronaći kvalitetno rješenje za tu nekoć uspješnu aviokompaniju te da li ćete u tom smislu također nešto pokušati poduzeti?
Neuspjehe naše Vlade već mi je i teško komentirati jer imam osjećaj da bismo lakše nabrojili 2,3 stvari koje su dobro napravili nego da krenem komentirati sve ono što je loše. A toga zaista ima mnogo. Problematika Croatia Airlines priče nije jednostavna, ali odlaganje donošenja konkretnih odluka već mnogo ranije je utjecala na ovo da je danas taj problem dosegao vrhunac. S naše strane, najvažnije je tu zaštititi radnike i radnice koji nisu odgovorni za loše upravljanje i čija egzistencija je u pitanju.
Rad kojeg zastupnika iz Hrvatske biste još izdvojili te kakav načelno imate odnos i suradnju sa zastupnicima koji nisu dio Vašeg političkog spektra?
Ne mogu izdvajati jednog zastupnika ili zastupnicu, ali mogu reći da nam je odnos korektan. Naravno, mi iz SDP-a vrlo blisko surađujemo, zaista smo prava ekipa i jedno drugome smo na raspolaganju maksimalno. Što se tiče suradnje s ostalima, ja sam primjerice nekoliko puta potpisao amandmane kolegice Tomašić čak i kada je moja grupacija bila protiv, ali sam vjerovao da je to u najboljem interesu Hrvatske. Isto tako, baš neki dan sam potpisao i amandman kolege Resslera vezan uz ulazak Hrvatske u Schengen. I žao mi je što nije zaživjela inicijativa koju sam pokrenuo kada je mandat počeo, a to su redovite koordinacije svih 12 hrvatskih zastupnika i zastupnica kako bismo jednom svaki mjesec ili dva imali redovit sastanak na kojem bismo se dotakli svih tema koje su važne za Hrvatsku. Ja sam prvi sastanak organizirao i žao mi je da kolegice i kolege nisu pokazale interes da nastave s tim.
Imate li želju i ambiciju biti zastupnik Europskog parlamenta i u sljedećem izbornom ciklusu?
Prerano je za govoriti o tome, ali mogu reći da sam izuzetno zadovoljan ovdje i da zaista ima prostora za napraviti puno toga dobroga za hrvatske građanke i građane, ali i za cijelu Europu. Tko ima volje i želje za rad, ovdje su otvorena sva vrata.
