Nedavno ste apelirali na posljedice izmjena i dopuna Zakona o cestama u vidu smanjenja prihoda jedinica lokalne samouprave koje su od teleoperatera naplaćivale naknade za korištenje nerazvrstanih cesta u vrijeme trajanja radova te da država na taj način pogoduje inozemnom kapitalu. Koji su ključni problemi u navedenom slučaju te s kojim ste se argumentima poslužili u postupku pokretanja prijedloga ocjene suglasnosti spomenutog zakona s Ustavom?
Država opet uzima prihod gradovima i općinama i pogoduje inozemnom kapitalu, u konkretnom slučaju teleoperaterima. Četrdesetak gradova i općina, među kojima i Grad Kastav, traži ocjenu suglasnosti s Ustavom oko izmjena i dopuna Zakona o cestama kojima je otet prihod koje su jedinice lokalne samouprave naplaćivale od teleoperatera u vidu naknade za korištenje nerazvrstanih cesta u vrijeme trajanja radova. Prve procjene su da se radi o nekoliko desetaka milijuna kuna na razini Hrvatske. U Kastvu je to bilo i oko 300 tisuća godišnje. To je novac kojeg smo ulagali u poboljšanje standarda i života građana, a izmjenama zakona ostajemo bez njega i on ide u korist krupnog kapitala. Grad Kastav je već upravnim postupkom utvrđivanja infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta kod HAKOM-a uspio dobiti predviđena sredstva i ovo je još jedan način da stanemo u zaštitu javnog interesa.
Jeste li s tim problemom pokušali upoznati i nadležna ministarstva? Kakav ste odgovor dobili?
Od početka smo zapravo vrlo složni i glasni oko ovog pitanja. U prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti kod Ustavnog suda temeljni argument jedinica lokalne samouprave je da je zakonodavac u donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama postupio protivno ustavnoj zabrani povratnog djelovanja propisa i da je nedopušteno intervenirao u završene pravne odnose prava puta i u naknadu iz tih odnosa određujući da se za korištenje javne ceste na temelju prava puta plaća naknada iz vladine odluke o visini naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti, dakle, bitno manja naknada od naknade za pravo puta propisane Pravilnikom o potvrdi i naknadi za pravo puta, a koje Hrvatski Telekom d.d. sada plaća na temelju rješenja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti kojima su utvrđene naknade za pravo puta u tim okončanim odnosima prava puta. HAKOM takvu intervenciju zakonodavca naravno želi iskoristiti u postupku izmjena i dopuna Pravilnika odnosno određenje zakonodavca o plaćanju naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti primijeniti i na nerazvrstane ceste uz obrazloženje o “izjednačavanju” naknada. Takvim propisom nedopušteno bi se smanjili proračunski prihodi JLS-a. Naknada za pravo puta za nerazvrstane ceste sada je 8,00 kn/m2 za kabelsku kanalizaciju, a za elektroničke komunikacijske vodove izvan kabelske kanalizacije je 4,00 kn/m2. Izmjenama i dopunama Pravilnika predlaže se da naknada bude 2,40 kn/m2 za kabelsku kanalizaciju, a 1,20 kn/m2 za elektroničke komunikacijske vodove izvan kabelske kanalizacije. Razlika u vrijednosti naknada je očita. Tako se postavlja logično pitanje: “pogoduju li zakonodavac i HAKOM HT-u?”. Čini se da je odgovor na ovo pitanje, nažalost, afirmativan. Stoga je bilo svrhovito pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti ZOC-a te otkloniti “kvazi argument” HAKOM-a o potrebi izjednačavanja naknada za sve ceste.
Najavili ste da će vam se u tome pridružiti i otprilike 40-ak drugih gradova. Koji su sve gradovi u pitanju, odnosno ima li među njihovim čelnicima i pripadnika stranaka vladajuće koalicije?
Uglavnom je riječ o jedinicama lokalne samouprave kojima su na čelu načelnici i gradonačelnici stranaka koje nisu dio vladajuće koalicije ili nezavisni čelnici.
Objavili ste i da je Grad Kastav već upravnim postupkom utvrđivanja infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta kod HAKOM-a uspio dobiti predviđena sredstva te ovo vidite kao još jedan način da stanete u zaštitu javnog interesa.
Zakonom o elektroničkim komunikacijama iz 2008. HT-u je omogućeno da na temelju zakonom stečenog prava puta koristi nekretnine u vlasništvu svih vlasnika na čijim nekretninama je HT izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. HT je koristio te sve nekretnine, a njihovim vlasnicima nije plaćao naknadu za pravo puta. Time su najviše oštećeni JLS-i jer je ta infrastruktura izgrađena najčešće na njihovim nekretninama. Procjena je da je tim postupanjem HT-a nastala JLS-ima šteta od najmanje 500 milijuna kuna što dokazuje da je ovo tema od javnog interesa. Sada kada je HT-u napokon naloženo da plaća naknade za pravo puta zakonodavac i HAKOM hoće postići da HT plaća smanjene naknade. Završeni pravni odnosi prava puta i donesena rješenja HAKOM-a ukazuju na to da JLS-i imaju pravom zaštićena legitimna očekivanja da i dalje primaju iste naknade pa u slučaju da se naknade smanje “otvara” se mogućnost sporova vlasnika radi naknade štete protiv države zbog donesenih izmjena naknada koje bi bile protivne zahtjevima legitimnih očekivanja. Tim sporovima državi bi nastala enormna šteta.
Koje bi prema vašem mišljenju bilo zadovoljavajuće i pravedno rješenje za sve strane?
Bilo bi dobro da Ustavni sud ocijeni ZOC neustavnim i da završeni pravni odnosi, odnosno utvrđene naknade za prava puta budu zaštićeni. U jeku rasprave o nužnosti spajanja jedinica lokalne samouprave ovo je još jedna u nizu nelogičnosti jer umjesto da se jačaju proračunska sredstva gradova i općina, država ih neprekidno osakaćuje i potpuno neprimjereno usmjerava u dodatno povećanje prihoda mega kompanija.
Član ste Predsjedništva SDP-a Hrvatske i gradonačelnik Grada Kastva. Ovo je jedan od specifičnih problema, ali što po vama treba učiniti da gradovi i općine budu funkcionalniji i efikasniji?
Preustroj lokalne i regionalne samouprave je nužan i mora biti orijentiran na učinkovito i održivo pružanje kvalitetnih javnih usluga građanima, odnosno uređen tako da se usluge pružaju na onoj razini koja može osigurati najbolju uslugu uz što manji trošak. Imamo previše županija i previše gradova i općina od kojih veliki dio nije u stanju niti pružiti javne usluge građanima. Posljedica ovakvog neracionalnog teritorijalnog ustroja je neujednačena kvaliteta javnih usluga te spor i nesustavan regionalni razvoj, kao i visoki troškovi po stanovniku. Efikasniju, transparentniju, racionalniju i lokalnu i regionalnu samoupravu očišćenu od korupcije i zlouporabe javnih ovlasti treba početi graditi što prije. Tu smo, bojim se, prešli onih „5 do 12“. Prije svega treba za trećinu smanjiti županije i povećati ovlasti snažnim jedinicama lokalne samouprave uz jačanje fiskalnog kapaciteta. Poticanjem spajanja i okrupnjivanja dobit će se odlični efekti. Funkcionalna suradnja na pružanju usluga građana između dvije i više jedinica lokalne samouprave daje brže i kvalitetnije rezultate i to je nešto čemu trebamo težiti, a mi u Kastvu to već i primjenjujemo i očekujemo brze i zadovoljavajuće rezultate na zadovoljstvo građana.
