Connect with us

Upišite traženi pojam

Autor: Petar Fabijan
Autor: Petar Fabijan
Autor: Petar Fabijan

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU MATEJ MOSTARAC, gradonačelnik Grada Kastva: ”Pogoduje li zakonodavac HAKOM-u i HT-u?!”

Nedavno ste apelirali na posljedice izmjena i dopuna Zakona o cestama u vidu smanjenja prihoda jedinica lokalne samouprave koje su od teleoperatera naplaćivale naknade za korištenje nerazvrstanih cesta u vrijeme trajanja radova te da država na taj način pogoduje inozemnom kapitalu. Koji su ključni problemi u navedenom slučaju te s kojim ste se argumentima poslužili u postupku pokretanja prijedloga ocjene suglasnosti spomenutog zakona s Ustavom?

Država opet uzima prihod gradovima i općinama i pogoduje inozemnom kapitalu, u konkretnom slučaju teleoperaterima. Četrdesetak gradova i općina, među kojima i Grad Kastav, traži ocjenu suglasnosti s Ustavom oko izmjena i dopuna Zakona o cestama kojima je otet prihod koje su jedinice lokalne samouprave naplaćivale od teleoperatera u vidu naknade za korištenje nerazvrstanih cesta u vrijeme trajanja radova. Prve procjene su da se radi o nekoliko desetaka milijuna kuna na razini Hrvatske. U Kastvu je to bilo i oko 300 tisuća godišnje. To je novac kojeg smo ulagali u poboljšanje standarda i života građana, a izmjenama zakona ostajemo bez njega i on ide u korist krupnog kapitala. Grad Kastav je već upravnim postupkom utvrđivanja infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta kod HAKOM-a uspio dobiti predviđena sredstva i ovo je još jedan način da stanemo u zaštitu javnog interesa.

Jeste li s tim problemom pokušali upoznati i nadležna ministarstva? Kakav ste odgovor dobili?

Od početka smo zapravo vrlo složni i glasni oko ovog pitanja. U prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti kod Ustavnog suda temeljni argument jedinica lokalne samouprave je da je zakonodavac u donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama postupio protivno ustavnoj zabrani povratnog djelovanja propisa i da je nedopušteno intervenirao u završene pravne odnose prava puta i u naknadu iz tih odnosa određujući da se za korištenje javne ceste na temelju prava puta plaća naknada iz vladine odluke o visini naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti, dakle, bitno manja naknada od naknade za pravo puta propisane Pravilnikom o potvrdi i naknadi za pravo puta, a koje Hrvatski Telekom d.d. sada plaća na temelju rješenja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti kojima su utvrđene naknade za pravo puta u tim okončanim odnosima prava puta. HAKOM takvu intervenciju zakonodavca naravno želi iskoristiti u postupku izmjena i dopuna Pravilnika odnosno određenje zakonodavca o plaćanju naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti primijeniti i na nerazvrstane ceste uz obrazloženje o “izjednačavanju” naknada. Takvim propisom nedopušteno bi se smanjili proračunski prihodi JLS-a. Naknada za pravo puta za nerazvrstane ceste sada je 8,00 kn/m2 za kabelsku kanalizaciju, a za elektroničke komunikacijske vodove izvan kabelske kanalizacije je 4,00 kn/m2. Izmjenama i dopunama Pravilnika predlaže se da naknada bude 2,40 kn/m2 za kabelsku kanalizaciju, a 1,20 kn/m2 za elektroničke komunikacijske vodove izvan kabelske kanalizacije. Razlika u vrijednosti naknada je očita. Tako se postavlja logično pitanje: “pogoduju li zakonodavac i HAKOM HT-u?”. Čini se da je odgovor na ovo pitanje, nažalost, afirmativan. Stoga je bilo svrhovito pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti ZOC-a te otkloniti “kvazi argument” HAKOM-a o potrebi izjednačavanja naknada za sve ceste.

Najavili ste da će vam se u tome pridružiti i otprilike 40-ak drugih gradova. Koji su sve gradovi u pitanju, odnosno ima li među njihovim čelnicima i pripadnika stranaka vladajuće koalicije?

Uglavnom je riječ o jedinicama lokalne samouprave kojima su na čelu načelnici i gradonačelnici stranaka koje nisu dio vladajuće koalicije ili nezavisni čelnici.

Objavili ste i da je Grad Kastav već upravnim postupkom utvrđivanja infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta kod HAKOM-a uspio dobiti predviđena sredstva te ovo vidite kao još jedan način da stanete u zaštitu javnog interesa.

Zakonom o elektroničkim komunikacijama iz 2008. HT-u je omogućeno da na temelju zakonom stečenog prava puta koristi nekretnine u vlasništvu svih vlasnika na čijim nekretninama je HT izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. HT je koristio te sve nekretnine, a njihovim vlasnicima nije plaćao naknadu za pravo puta. Time su najviše oštećeni JLS-i jer je ta infrastruktura izgrađena najčešće na njihovim nekretninama. Procjena je da je tim postupanjem HT-a nastala JLS-ima šteta od najmanje 500 milijuna kuna što dokazuje da je ovo tema od javnog interesa. Sada kada je HT-u napokon naloženo da plaća naknade za pravo puta zakonodavac i HAKOM hoće postići da HT plaća smanjene naknade. Završeni pravni odnosi prava puta i donesena rješenja HAKOM-a ukazuju na to da JLS-i imaju pravom zaštićena legitimna očekivanja da i dalje primaju iste naknade pa u slučaju da se naknade smanje “otvara” se mogućnost sporova vlasnika radi naknade štete protiv države zbog donesenih izmjena naknada koje bi bile protivne zahtjevima legitimnih očekivanja. Tim sporovima državi bi nastala enormna šteta.

Koje bi prema vašem mišljenju bilo zadovoljavajuće i pravedno rješenje za sve strane?

Bilo bi dobro da Ustavni sud ocijeni ZOC neustavnim i da završeni pravni odnosi, odnosno utvrđene naknade za prava puta budu zaštićeni. U jeku rasprave o nužnosti spajanja jedinica lokalne samouprave ovo je još jedna u nizu nelogičnosti jer umjesto da se jačaju proračunska sredstva gradova i općina, država ih neprekidno osakaćuje i potpuno neprimjereno usmjerava u dodatno povećanje prihoda mega kompanija.

Matej Mostarac, snimio Petar Fabijan

Član ste Predsjedništva SDP-a Hrvatske i gradonačelnik Grada Kastva. Ovo je jedan od specifičnih problema, ali što po vama treba učiniti da gradovi i općine budu funkcionalniji i efikasniji?

Preustroj lokalne i regionalne samouprave je nužan i mora biti orijentiran na učinkovito i održivo pružanje kvalitetnih javnih usluga građanima, odnosno uređen tako da se usluge pružaju na onoj razini koja može osigurati najbolju uslugu uz što manji trošak. Imamo previše županija i previše gradova i općina od kojih veliki dio nije u stanju niti pružiti javne usluge građanima. Posljedica ovakvog neracionalnog teritorijalnog ustroja je neujednačena kvaliteta javnih usluga te spor i nesustavan regionalni razvoj, kao i visoki troškovi po stanovniku. Efikasniju, transparentniju, racionalniju i lokalnu i regionalnu samoupravu očišćenu od korupcije i zlouporabe javnih ovlasti treba početi graditi što prije. Tu smo, bojim se, prešli onih „5 do 12“. Prije svega treba za trećinu smanjiti županije i povećati ovlasti snažnim jedinicama lokalne samouprave uz jačanje fiskalnog kapaciteta. Poticanjem spajanja i okrupnjivanja dobit će se odlični efekti. Funkcionalna suradnja na pružanju usluga građana između dvije i više jedinica lokalne samouprave daje brže i kvalitetnije rezultate i to je nešto čemu trebamo težiti, a mi u Kastvu to već i primjenjujemo i očekujemo brze i zadovoljavajuće rezultate na zadovoljstvo građana.

Povezane vijesti

Politika

Bivši ministar obrane u SDP-ovoj vladi i dugogodišnji vrlo bliski suradnik predsjednika Zorana Milanovića, Ante Kotromanović, već dulje je poslovno angažiran u tvrtki povezanoj...

Politika

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin poručio je u subotu sa sjednice Glavnog odbora stranke kako žele graditi mostove prema sebi sličnim strankama na centru i...

Politika

Stranke koje su popravile svoj rejting predvodi Domovinski pokret sa 7,22 posto. Slijede Socijaldemokrati s 3,32 posto. Prve isplate povećanih mirovina očito su se...

Politika

Vjekoslav Prebeg, hrvatski državljanin koji se borio za Ukrajinu i koji je zarobljen kod Mariupolja, u ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik HTV-a ispričao je kako je oslobođen...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori