EKSKLUZIVNI INTERVJU FRANKO VIDOVIĆ: Podržavam predsjednika Milanovića, reakcija premijera Plenkovića je pretjerana i neprimjerena! Građani su opravdano razočarani politikom!

Za objektivno.hr govori Franko Vidović, saborski zastupnik SDP-a koji u 10. sazivu Hrvatskog sabora obnaša funkciju predsjednika Odbora za obranu te je član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Predsjednik Milanović nakon napada na Banske dvore u cilju razmatranja utjecaja radikalizacije na stanje sigurnosti i donošenja odgovarajućih odluka u okviru nadležnosti Vijeća za nacionalnu […]

Za objektivno.hr govori Franko Vidović, saborski zastupnik SDP-a koji u 10. sazivu Hrvatskog sabora obnaša funkciju predsjednika Odbora za obranu te je član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Predsjednik Milanović nakon napada na Banske dvore u cilju razmatranja utjecaja radikalizacije na stanje sigurnosti i donošenja odgovarajućih odluka u okviru nadležnosti Vijeća za nacionalnu sigurnost, službeno je poslao poziv za sazivanje sjednice predsjedniku Vlade Plenkoviću. Smatrate li da ova situacija opravdava potrebu njenog sazivanja?

U svakom slučaju podržavam potez predsjednika Republike Milanovića i to iz nekoliko razloga. Činjenica je da je radikalizacija u društvu prisutna već nekoliko godina, ako se sjetimo perioda od  2012.-2014. godine i istupa g. Tomislava Karamarka koji je tad okupio najširolikije moguće društvo za izbore 2015. g., znamo kako je to završilo. Danas vidimo koje je to posljedice ostavilo na hrvatsko društvo. To je s jedne s strane, a s druge strane je kriza koja je prisutna u društvu i traje već dosta dugo vremena. Ona je još dodatno potencirana s prisutnošću covida-19, ali i bez njega je evidentna kriza i u pravosuđu i u drugim elementima državne uprave. Stoga svakako opravdavam i podržavam poziv predsjednika Republike, a ono što me brine je način na koji je premijer na njega reagirao. Po meni premijer je reagirao potpuno neprimjerenim rječnikom istaknuvši borbu protiv nekih neimenovanih stranaka koje navodno podržavaju radikalizaciju, koje su prema njegovom tumačenju valjda u funkciji terorizma ili nečega sličnom tome. Međutim, premijer bi morao biti svjestan da je Ustavni sud taj, ako se ne varam, koji odlučuje o strankama i iskreno nisam našao ni jednu relevantnu stranku na političkoj sceni, a kad govorim o relevantnim strankama, onda mislim na one koje su zastupljene u Saboru, koje bi podržavale bilo kakvo nasilje, a kamoli nešto poput onog čemu smo svjedočili neki dan na Markovom trgu. Primjećujem da premijer temeljem Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, koje u principu ne regulira ništa i ne mijenja nijednu ovlast nijednog tijela, pokušava sazvati Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti. Po zakonima RH i Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, Vijeće za nacionalnu sigurnost zasigurno je najvažnija institucija nacionalne sigurnosti. Naime u Vijeću sjedi i njime predsjeda predsjednik Republike Hrvatske, ali u Vijeću je i premijer, ministar obrane, ministar unutarnjih poslova, ministar vanjskih poslova, savjetnik predsjednika RH za nacionalnu sigurnost, zatim član Vlade koji je zadužen za nacionalnu sigurnost, ravnatelj SOA-e, ravnatelj VSOA-e, predstojnik ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, također i predsjednik Hrvatskog sabora prisustvuje tim sastancima. Mislim da ovog momenta ne postoji eminentniji skup ljudi kad je u pitanju nacionalna sigurnost, koji može donijeti relevantnije zaključke. Predsjednik itekako ima uporišta i u zakonima i u svemu ostalome, a način na koji je premijer odbio poziv predsjednika pomalo sliči na politikanstvo. Optuživati predsjednika države da podržava terorizam je neću reći smiješna, jer nije ništa smiješno u ovoj situaciji, ali je debelo pretjerano i neodmjereno bez obzira na rječnik kojim se njih dvojica trenutno služe u komunikaciji. Držim da je od same šutnje bolje da pričaju, pa makar i ovako.

Na koji način mislite da je moguće smanjiti rizik pojave nasilnog ekstremizma?

Po meni prvi potez bi bio da se sastane Vijeće za nacionalnu sigurnost te da se tu raspravi o daljnjim potezima, ali veliku ulogu bi tu igralo i pravosuđe, općenito klima u društvu te stupanj dosegnute demokratizacije društva itd. Nije to nešto što se sastoji samo od represije, treba se raditi na preventivi i objašnjavati ljudima o čemu se točno radi. Građani su apsolutno u jednom dijelu opravdano razočarani sa svim onim što mi u politici radimo. Tu situaciju treba sagledati i staviti jasno na papir, a onda na kraju krajeva i poraditi na tome jer će inače države postati sama sebi svrha.

Kupovina vojne opreme čija se vrijednosti mjeri u milijardama dolara, prema riječima američkog veleposlanika u Hrvatskoj Roberta Kohorsta nikad nije samo kupnja oružja nego i prvorazredna politička odluka o strateškom partneru za više desetljeća. Smatrate li stoga da će odluka o tome od koje ćemo države nabaviti borbene avione biti prvenstveno politička, a ne stručna?

Jasno je da je to na kraju balade politička odluka. Kada gledate široki dijapazon onoga što se nudi, sve su to tipovi zrakoplova koji su na kraju krajeva sudjelovali u borbama. Svi su manje više dokazani, jedini koji nema ratno iskustvo je mislim Gripen, ali čak mu ni to nije mana. Svi su sličnih performansi, zrakoplovi 4. generacije i ono što je bitno je da Hrvatska za najmanje novaca dobije najviše, a pod time mislim i na blisku političku suradnju i savezništva s državama.

SAD nam nudi nove modele zrakoplova F-16 blok 70, Francuska rabljene Rafale, Švedska nove Gripene modela C/D te Izrael polovne modele F-16, blok 30. Da ste u poziciji samostalnog odlučivanja, koji bi Vam kriterij bio presudan vezano uz nabavku aviona i za koje biste se u konačnici odlučili?

Već sam javno prije dva mjeseca rekao i ne bojim se to i ponoviti, ako već kupujemo oružje onda bi ga  nastojao kupiti od zemlje koja je dio elitnog kluba, a to su svakako Sjedinjene Američke Države. Prema tome iluzorno je kupovati zrakoplove F-16 od neke druge države, kao što bi bilo iluzorno kupovati Rafale od neke treće zemlje, a ne od Francuske. Smatram da je najbitnije da Hrvatska onime što dobije zadovolji sve potrebe koje će na dugi niz godina osigurati čuvanje neba, kako ne bi ponovno ulazili u rasprave koje vodimo zadnjih desetak godina oko nabavke zrakoplova kada kupujemo polovne avione. Želio bih da se hrvatsko društvo rastereti toga i volio bih da se ide na kupnju novih zrakoplova, koji će osigurati miran i siguran razvoj hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Pritom mislim i na savezništvo, na opskrbu rezervnih dijelova i na suradnju u međunarodnim operacijama, obuku pilota i niz još drugih stvari. Vodeći se tim kriterijima došao sam do toga koji bi bio moj izbor. Međuresorno povjerenstvo će imat svoje kriterije i na kraju krajeva to je odgovornost Vlade RH. Da mi netko ne bi zamjerio, ja jesam sklon kupnji aviona jer sam za to da se zadrži komponenta borbenog zrakoplovstva u okviru oružanih snaga RH, ali s obzirom na promijenjene okolnosti, nisam za opciju da to radimo navrat-nanos i da se situacija prelama preko koljena. Muči me to što se ovih dana otkrilo da nismo u stanju platiti niti lijekove veledrogerijama. Od kojih to novaca g. Plenković misli nabaviti avione? To je krucijalno pitanje i zanima iz kog dijela proračuna misli ta sredstva osigurati, ako nismo u stanju osigurati niti milijardu kuna za dug veledrogerijama. Mislim da je Vlada u ovo ušla srcem, a ne razumom i strah me da nam se to ne slomi o glavu, ali načelno imaju podršku za nabavu aviona.

Jedan od benefita koja je ostvarila Poljska naručivanjem američkih F-35, primanje je u bezvizni režim i usklađivanje poreznog sustava s SAD-om. Mislite li da bi najavljeni načelni dogovor Hrvatske s SAD-om oko ukidanja viza i izbjegavanja dvostrukog oporezivanja mogao biti ugrožen ukoliko se ne odlučimo za nabavku njihovih novih F-16 blok 70, koji slove za jedne od najmoćnijih i najraširenijih borbenih lovaca današnjice?

Sjedinjene Države su preozbiljna država da bi se na međunarodnoj sceni služili bilo kakvim ucjenama. Osim toga smatram da ucjena između dvije suverene države uopće nije kategorija o kojoj treba razmišljati niti govoriti. Ono o čemu treba razgovarati i što treba definirati između dvije ili više suverenih država na međunarodnoj sceni je zajednički interes, a nikako ne bilo kakve blokade. Države se prvenstveno rukovode interesom.

Čini se da se situacija u SDP-u nakon početnih turbulencija smirila. Može li novoizabrani predsjednik stranke Grbin računati na Vašu podršku i u kojem smjeru mislite da bi stranka trebala nastaviti djelovati?

Ja sam član SDP-a već dugi niz godina i svaki predsjednik može računati na moju podršku. Ne zato što se on nekako zove, već zato jer je on predsjednik opcije kojoj ja pripadam. Puno važnije od toga može li računati na moju podršku, je može li računati na podršku birača i podršku većine, barem one relevantne većine članova stranke. Vjerujem da će SDP nakon tumaranja u prethodnom mandatu za koji su zaslužni svi, da se ne misli da prebacujem odgovornost na bilo koga, pritom mislim i na nas koji smo bili u vodstvu stranke, ali i na oni koji to nisu bili. Ta priča je sad tempi passati. Za SDP je najvažnije da se situacija sredi i smiri. Mi jesmo malo živahna stranka, ali SDP je i jedina snaga koja se može suprotstaviti ovome što danas gledamo u društvu. A danas gledamo korupciju, nepotizam, nesposobnost, pokušaj ”orbanizacije” cijelog društva od strane premijera. Vidimo stvari koje nemaju puno toga zajedničkog sa demokracijom, a SDP je na braniku toga. SDP upravo zastupa one građane koji su protiv takvih pojava u društvu i na kraju krajeva zastupa ljude koji žive od svog rada i plaće: male poduzetnike, službenike i niz drugih osoba u zdravstvu, školstvu i sl. Ako će SDP raditi kao treba, ima najširu bazu birača u društvu i jednostavno moramo početi artikulirati interese te baze, a ne naše međusobne frakcijske borbe i u tom smislu predsjednik stranke ako se na taj način postavi, može računati na moju podršku.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close