Jedan ste od najaktivnijih saborskih zastupnika te se gotovo na tjednoj bazi susrećete s brojnim veleposlanicima. O čemu raspravljate te na koji način komentiraju smjer u kojem ide Hrvatska?
Uglavnom su to veleposlanici zemalja članice Unije. Teme razgovora su uvijek aktualnosti u Uniji, naša suradnja, pitanja od zajedničkog interesa i tješnje povezivanje na njima. Ti su sastanci rezultirali i brojnim kasnijim bilateralnim i multilateralnim sastancima i razmjeni mišljenja s kolegicama i kolegama iz svih zemalja članica Unije. Sve to naravno videokonferencijskim putem, ali se nadam da će epidemiološka situacija uskoro dopustiti da mnoge od tih konzultacija održavamo i fizički. Što se našeg smjera tiče, opća je ocjena s kojim se ja slažem da sve ovisi o nama. Novac nam je na raspolaganju, na nama je hoćemo li ga i kako iskoristiti.
Prije nekoliko dana prisustvovali ste plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe braneći boje Grupe socijalista, demokrata i zelenih prilikom čega ste u proceduru poslali prijedlog rezolucije o integraciji izbjeglica i migranata. Možete li nam navesti što u njoj stoji te da li očekujete da će ista biti usvojena.
Prijedlog rezolucije koji spominjete samo je nastavak mog rada u Parlamentarnoj skupštini u kojoj sam autor tri rezolucije: o vanteritorijalnom azilu i stvaranju sigurnih zona, spašavanju života na Atlantiku i pravima i obavezama NVO koje pomažu migrantima. Želio bih raditi na rezoluciji koja bi se bavila pozitivnim primjerima integracije migranata u društva zemlja primateljica kao svojevrstan katalog dobrih praksi iz kojih bi zemlje članice mogle birati metode koje odgovaraju njihovim potrebama i implementirati ih. Također, želja mi je da se Hrvatska spominje i u pozitivnom svijetlu, tim više što imamo primjera dobre prakse o kojima treba pričati i koje treba predstaviti zainteresiranoj javnosti.
U Hrvatskom saboru je na tematskoj sjednici o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. ministrica Tramišak informirajući zastupnike kako se i na koji način koriste fondovi Europske unije iznijela i niz ambicioznih planova. Vjerujete li prateći njeno dosadašnje djelovanje da će zacrtano uspjeti ostvariti? Jer su i sve glasnija nagađanja da će premijer Plenković nezadovoljan načinom rada ministrice Tramišak odlučiti se za njenu smjenu s čela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Ako se po jutru dan poznaje, nisam preveliki optimist. Dati ću samo zadnji primjer naše loše organizacije, a to je obnova Zagreba. Novac iz EU fonda solidarnosti bio nam je na raspolaganju praktički nekoliko dana nakon potresa. Danas, više od godinu dana od potresa obnova nije ni započela. Mogli bi izgubiti novce iz fonda solidarnosti jer više od godinu dana nismo u stanju pokrenuti obnovu. Slično je i s planovima za novi VFO. Nemamo jasnu viziju, mislim da nismo proveli dovoljno široku raspravu s budućim korisnicima novca iz fondova (primjerice poduzetnicima) što će na kraju rezultirati manje efikasnim povlačenjem novca iz fondova. Također, pod dojmom sam da i dalje nismo ni sami sigurni što želimo i kako se razvijati, niz projekata i dalje se odnosi na „betonizaciju“, a ne na projekte koji će dati konkretnu dodanu vrijednost i benefite koji će osjetiti naši građani. Novac iz EU fondova se ne mora koristiti samo za infrastrukturne projekte, a čini mi se da mi to nikako da shvatimo.
Nedugo nakon Vladine odluke o kupnji francuskih borbenih aviona susreli ste se s njihovim veleposlanikom u RH Gaëlom Françoisom Veyssiereom. Jeste li se tom prigodom dotaknuli i te teme? Smatrate li odluku pozitivnom i u kontekstu intenziviranja daljnje suradnje kako po ostalim pitanjima, tako i nastavku održavanja dobrih i prijateljskih odnosa između dvaju zemalja?
Sa gospodinom veleposlanikom Veyssiereom imamo puno tema, glavna od kojih je intenziviranje naših odnosa i suradnje. U proteklih nekoliko tjedana ugostili smo izaslanstva Senata i Nacionalne skupštine Francuske Republike, a do kraja srpnja u posjet bi nam trebala doći i potpredsjednica Nacionalne skupštine. Francuska ima konkretne interese gospodarske i bilateralne suradnje unutar EU, kao i interes za stabilizaciju regije i proširenje Unije za zemlje Zapadnog Balkana. Naravno, odluka o kupnji francuskih borbenih aviona samo će pospješiti već ionako dobre odnose.
Pored toga što porezni obveznici izdvajaju značajna sredstva za dugogodišnjeg gubitaša Croatia Airlines, Vlada je značajna bespovratna sredstva za iste prije nekoliko mjeseci zatražila i od Europske komisije. Do kad mislite da će Komisija isto odobravati i tolerirati činjenicu da resorni ministar Oleg Butković već godinama ne uspijeva pronaći kvalitetno rješenje za tu nekoć uspješnu aviokompaniju te što smatrate da je potrebno poduzeti?
Na pitanje opstanka i poslovanja Croatia Airlinesa sam već u nekoliko navrata upozoravao javnost i pitao ministra. Problemi u poslovanju koji postoje sada je dodatno pogoršala pandemija koronavirusa. To nije problem koji postoji od jučer, niti se može riješiti u nekoliko dana. Međutim, ministar Butković opetovano dokazuje kako nije dorastao zadatku. Croatia Airlines nije donio niti jednu stratešku odluku (a ni ne može bez pomoći ministarstva), nije pronašao strateškog partnera, flota je zastarjela, a osoblje je među najlošije plaćenima u industriji. Unatoč svim ovim problemima, ministar Butković je dosljedan u nečinjenju ničega i potpunim ignoriranjem problema. Sama jednokratna pomoć od EU, ukoliko je i dobijemo, neće riješiti sve izazove s kojima se suočava Croatia Airlines. Bojim se da bi ukoliko ubrzo ne riješimo ili bar ne pokušamo riješiti nagomilane probleme mogli bi ostati bez našeg jedinog nacionalnog avio prijevoznika te ih čeka sudbina MALEV-a.
Kakva je Vaša ocjena Peđe Grbina na čelu SDP-a? Hoće li Možemo ugroziti status SDP-a kao najveće oporbene stranke? U medijima se dosta špekulira i o izbacivanju pojedinih saborskih zastupnika iz Zagreba, koliko izglednim ocjenjujete takve poteze?
Kolega Grbin stranku vodi najbolje što zna i umije. Iskreno sumnjam da bi netko u SDP-u želio izbaciti vrijedne zastupnike poput Vesne Nađ ili Zvane Brumnića. To bih nazvao baš kako ste i sami rekli špekulacijama. Možemo je trenutno na vrhuncu popularnosti i proživljava svoj „medeni mjesec“ s javnosti i medijima. Iako će sigurno rasti još jedno vrijeme, mislim da će se i taj trend preokrenuti u dogledno vrijeme i da će glasači prepoznati da u SDP-u imaju ljude, iskustvo i volju da se Hrvatska vodi na drugačiji način.
1. srpnja počelo je slovensko predsjedanje Vijećem EU. Što očekujete od njihovog predsjedanja i koji će po Vama biti glavni izazovi pred Unijom u kratkoročnom periodu?
Predsjedanje Slovenije Vijećem EU vratit će fokus Unije na regiju i proširenje koji se pomalo izgubio tijekom Portugalskog predsjedanja. To ocjenjujem dobrim i korisnim za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju, njenu stabilizaciju i, nadam se, skorom početku pregovora Makedonije i Albanije za pristupanje Uniji, kao i dodjeljivanja statusa kandidata Bosni i Hercegovini. Slovensko predsjedanje biti će obilježeno i Konferencijom o budućnosti Europe u čijem plenumu i sam sudjelujem, koja bi trebala prikupiti očekivanja građana od Unije i u kojem je smjeru žele razvijati. Ovo je jedinstven projekt u povijesti Unije i prvi put da se građane na ovako direktan način traži njihovo mišljenje, ideje i vizije. Koristim priliku da još jednom pozovem sve građane koji žele da se uključe pomoću on line platforme. Također, sukladno najavama premijera Janše, otvorit će se rasprava i o proširenju Schengenskog prostora. Europska komisija, a nedavno i Parlament, dali su pozitivne ocjene naše spremnosti za ulazak u Schengensko područje tako da i ovdje očekujemo neke pomake.
