Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

EKSKLUZIVNI INTERVJU doc. dr. sc. MIRELA HOLY, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode

Što vas je ponukalo da sudjelujete u nastajanju eko slikovnice ”Mila i Zelenvila”?

Eko slikovnica Mila i Zelenvila nije moja prva slikovnica ili knjiga za djecu. Naime, 2017. godine sam objavila dječji fantasy roman Kraljevstvo Onkraja, a 2019. godine eko slikovnicu Car Edgar u svijetu energije, dakle Mila i Zelenvila je moj treći spisateljski projekt namijenjen djeci. Mila i Zelenvila je priča o šestogodišnjoj djevojčici Mili koja jako voli prirodu, životinje, priče, vile i vilenjake, igre s drugom djecom, zmajeve i špilje. No, Mila je tužna jer druga djeca više vole mobitele no igru i priče. Jednog dana Mila usne čudan san i upozna pravu vilu i zmaja te sazna da su čarobna bića, pričanje priča i priroda u velikoj opasnosti te im Mila odluči pomoći, a da bi to učinila prevlada svoju netrpeljivost prema mobitelima i modernoj tehnologiji. Slikovnica na vrlo jednostavan način problematizira problem današnje otuđenosti ne samo odraslih, već i djece koja su fokusirana na digitalnu komunikaciju, a ne na druženje s prijateljima što ostavlja velike društvene posljedice. S obzirom da digitalna otuđenost stvara još veći jaz između nas i prirode što se direktno reflektira na degradaciju okoliša i klimatske promjene kao najveću prijetnju današnjice, slikovnica dovodi u vezu ekološku problematiku, socijalizaciju i digitalnu otuđenost. No, slikovnica nije neprijateljski raspoložena prema pametnim telefonima jer su oni samo sredstvo, a sredstvo možemo koristiti na pozitivan ili negativan način po nas i društvo u cjelini. Slikovnica stoga sugerira pozitivno korištenje pametnih telefona kao čarobnih uređaja koji mogu pomoći boljoj socijalizaciji i povezivanju ljudi, te našoj preobrazbi u heroje i zaštitnike okoliša i prirode. Smatram da je iznimno važno raditi s djecom na osvještavanju pitanja i problema kojima se bavi slikovnica Mila i Zelenvila, pa je odluka da napišem ovu priču bila logičan nastavak mojih aktivnosti vezanih uz osvještavanje problema okoliša. Želim naglasiti da moja ciljana javnost u tom smislu nisu bila samo djeca, već i odrasli, njihovi roditelji, bake i djedovi, tete i ujaci jer i djeca mogu podučiti odrasle i ukazati im na ispravne svakodnevne životne odluke.

Kako komentirate najave da se na Krku planira izgraditi novi, dvostruko veći LNG terminal te općenito opravdanost izgradnje postojećeg LNG terminala?

Hrvatska je članica Europske unije, a EU je krajem 2019. godine usvojila Europski zeleni plan koji je usmjeren prema preobrazbi Europe u prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. U tom se smislu investicija u drastično povećanje kapaciteta LNG terminala koja nije kratkoročan, a ni jeftin projekt koji se može realizirati preko noći, nipošto ne može smatrati dijelom ambicije prema zelenoj energetskoj tranziciji. Hrvatska Vlada bi se trebala daleko intenzivnije posvetiti realizaciji zelenih tranzicijskih projekata u području energetike, npr. poticanju implementacije solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije u kućanstvima i gospodarskim objektima čime bi se u velikoj mjeri smanjila ovisnost o (ruskom) plinu kao glavnom energentu za grijanje, te korištenju geotermalne energije, npr.

Kakve sve ekološke i gospodarske koristi Hrvatska može imati od uspješne provedbe pravedne tranzicije te vjerujete li da imamo dovoljno sposobnosti i znanja da adekvatno odgovorimo svim izazovima koji nam u tom segmentu predstoje?

Zelena tranzicija nije samo pitanje zaštite okoliša, već i nove gospodarske i društvene paradigme, odnosno realizacije koncepta održivog razvoja u ovom globalno izuzetno turbulentnom i kriznom razdoblju. To najbolje pokazuje interes bankarskih i financijskih lobija za pitanja i projekte zelene tranzicije u kojima vide priliku za novi ciklus investicija i zarađivanja novca. No, da bismo od ove ekološke i sigurnosne krize napravili i priliku trebali bismo imati i dobre krizne upravitelje koji znaju strateški razmišljati i planirati, te koji razumiju politiku zaštitu okoliša i njenu intrinzičnu povezanost s gospodarskim i društvenim pitanjima. Nažalost, mi takvih kriznih upravitelja i stratega nemamo, i tu ne govorim samo o političkim elitama, već i o gospodarskim elitama, pa i o društvu u cjelini.

Što ste ustanovili nedavno provedenim istraživanjem u suradnji s kolegama po pitanju toga što u Hrvatskoj ne postoji nijedna studija kružne ekonomije?

Istraživanje sam provela u suradnji s kolegicom Marijom Geiger Zeman i Zdenkom Zemanom, znanstvenicima s Instituta Ivo Pilar, a kombinacijom različitih istraživačkih metoda korištenih u primarnom istraživanju nastojali smo izbjeći donošenje ishitrenih odgovora na pitanje prepoznaju li resorno ministarstvo i ekonomski studiji i sveučilišta važnost obrazovanja za održivi razvoj i kružnu ekonomiju. Neosporna je činjenica da Vlada Republike Hrvatske krajem 2021. godine nije imala izrađenu, usvojenu i važeću Strategiju održivog razvoja kao krovnog dokumenta za implementaciju zelene tranzicije u Hrvatskoj, a to znači da Hrvatska nema ni strategiju obrazovanja za održivi razvoj i kružnu ekonomiju. Slično je i s nepostojanjem Strategije razvoja kružne ekonomije, čime hrvatske vlasti pokazuju nezainteresiranost za ove teme. Stoga ne začuđuju rezultati istraživanja prema kojima ni analizirani ekonomski studiji ne prepoznaju važnost obrazovanja za održivi razvoj i kružnu ekonomiju. Odgovori na pitanje o budućim planovima vezanim za uvođenje obrazovnih sadržaja o kružnoj ekonomiji također ne navode na optimizam, već na zaključak kako ove teme nisu prepoznate kao relevantne na hrvatskim sveučilištima. Naše istraživanje je bilo fokusirano na sadržaje ekonomskih studijskih programa koji se izvode na državnim i privatnim sveučilištima jer su istraživanja pokazala da gotovo 50% hrvatskog menadžerskog kadra dolazi upravo s ekonomskih studijskih programa. Stoga se postavlja pitanje koji će to kadrovi provesti zelenu tranziciju u Hrvatskoj u razdoblju do 2050. godine. U ovom području jako zaostajemo za mnogim članicama EU pa će se jaz između Hrvatske i drugih razvijenih članica u narednom razdoblju samo povećavati.

Podržavate li najavljeni model platforme Možemo! po pitanju zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu?

Podržavam pravedniju naplatu miješanog komunalnog otpada putem kupovina vrećica različitih zapremnina, to je svakako korak unaprijed iako je model neambiciozan. No bojim se kakva će biti uspješnost provedbe ovog modela jer je vidljivo da novu vlast u Zagrebu opstruiraju gradske strukture i komunalne službe, a nova gradska vlast nije pokazala da je dorasla boriti se s tim očekivanim izazovom.

Kakvo alternativno rješenje biste im eventualno predložili?

Možemo! sigurno ne bi poslušalo moje prijedloge jer su moje ideje previše progresivne za njih, a i nisam sklona političkim kalkulacijama vezanima uz simpatije birača. Kako bih ja riješila problem? Strateški, putem istraživanja dostupne otpadne infrastrukture i kapaciteta, planiranja novih kapaciteta i otpadne infrastrukture za problematične frakcije, odabira najboljih, cjenovno i okolišno najpovoljnijih te najmodernijih raspoloživih tehnologija (BAT) i operativnih taktika za okolišno i cjenovno efikasno upravljanje otpadnim tokovima, pokretanjem obavezne zagrebačke burze otpada, realizacijom centra, u stvari gospodarske zone za kružnu ekonomiju na području Jakuševca, korištenjem internet stvari tehnologija u pametnom upravljanju otpadnom infrastrukturom, prijavljivanjem ovog inovativnog modela na financiranje iz EU fondova, discipliniranom realizacijom projekta i transparentnom objavom svih troškova i prihoda iz projekta kroz sustav tzv. modela otvorenog proračuna u realnom vremenu, kontinuiranim mjerenjem učinkovitosti odabranih rješenja kroz sve elemente provedbe projekta te njihovom kontinuiranom prilagodbom i korekcijama. No, ovakvo nešto ni Možemo!, a ni drugi politički subjekti u Hrvatskoj nikada ne bi prihvatili i proveli jer se ovdje radi o dugoročnom, strateškom pristupu, bez kalkulacije o tome sviđa li se to biračima ili ne, a u Hrvatskoj je na djelu business as usual pristup politici.

Povezane vijesti

Vijesti

Građani Splita gradonačelnika će birati 10. srpnja u drugom krugu jer nitko od kandidata nije dobio natpolovičnu većinu. Kandidat Centra Ivica Puljak osvojio je...

Politika

Obnašali ste brojne visoke funkcije kao članica SDP-a. Možete li povući paralelu s ovom koju trenutno obnašate, kao predsjednica Glavnog odbora stranke? Kako se...

Politika

Urednik i voditelj emisije Bujica, Velimir Bujanec na svom Facebooku profilu je prokomentirao činjenicu da N1 televizija nije pozvala jedinog kandidat desnog centra na...

Politika

Gošća Newsrooma bila je politička tajnica i saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović. Od utorka se ponovno očekuje drastičan skok cijena goriva, a ističu mjere na tormjesečnoj...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori