Na izbornoj skupštini Hrvatskog gastroenterološkog društva održanoj 29. listopada 2021. za novu dopredsjednicu izabrana je tajnim glasanjem doc. dr. Ivana Mikolašević sa Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Ova je vijest značajna jer će nova dopredsjednica preuzeti dužnost predsjednice HGD-a 2025. i time postati najmlađa predsjednica društva.
Što za Vas osobno znači izbor na funkciju dopredsjednice Hrvatskog gastroenterološkog društva, ali i iz perspektive što ćete kao prva žena 2025. g. zasjesti na čelo istoimenog društva?
Izbor za buduću predsjednicu HGD-a za mene predstavlja čast i zadovoljstvo, ali i veliku obavezu. Mogu reći da ću se zaista truditi raditi na svemu onome što sam u svom programu navela. Nitko od nas ne može sam, pa tako ni ja, stoga ću kao i do sada tražiti pomoć svakog kolege člana HGD-a da zajedničkim snagama radimo na boljitku naše gastroenetrologije.
Naime, mi smo stručno društvo, mi smo kolege, mi smo mala Hrvatska, ne postoje klanovi među nama, nitko od nas ne može sam, a svi zajedno možemo puno učiniti u hrvatskim i svjetskim okvirima.
Na koje točke za u tu svrhu predstavljenog programa ste stavili poseban naglasak te koji će biti Vaši prvi potezi na novoizabranoj funkciji?
Plan rada Hrvatskog gastroenterološkog društva nastojat ću provesti kroz tri ključne riječi koje su mi bile vodilja kroz dosadašnji rad u Hrvatskom gastroenterološkom društvu:
UČENJE – „Learn“ – zalaganje za kontinuiranu edukaciju svih članova HGD-a neovisno o dobi, spolu ili teritorijalnoj pripadnosti. Zalaganje za promjenu dosadašnjeg načina edukacije mladih gastroenterologa.
POVEZIVANJE – „Connect“ – zalaganje za ravnopravnost i jednakovrijednost svih članova HGD-a neovisno o dobi, spolu i teritorijalnoj pripadnosti. Zalaganje za zajedništvo i sinergiju klinika i općih bolnica, te njegovanje načela povezanosti/zajedništva među članovima Hrvatskog gastroenterološkog društva
RAST – „Grow“ – jačanje pozicioniranja Hrvatskog gastroenterološkog društva u hrvatskim i međunarodnim institucijama, te hrvatskim i međunarodnim stručnim i znanstvenim društvima.
Obnašala sam funkciju predsjednice sekcije mladih gastroenterologa unutar HGD-a, stoga vodeći se i vlastitim iskustvima, u svom programu dala sam veliki naglasak na mlade gastroenterologe i njihovu edukaciju, vodeći se razmišljanjem da naš zdravstveni sustav možemo učiniti boljim ulaganjem u edukaciju mladih kolega. Potrebne su određene promjene u kontekstu edukacije mladih gastroenterologa, od redefiniranja dosadašnjeg načina edukacije, uvođenja više praktičnih stvari, edukacije u eminentnim europskim centrima do poticanja i pomoći mladima u kontekstu znanstvenog rada. Također, naglasak sam stavila na zajedništvo klinika i općih bolnica vodeći se načelom zajedništva i mišlju da nitko od nas ne može sam, a zajedno možemo jako puno napraviti kako u hrvatskim, tako i u europskim okvirima. Svaki član HGD-a je jednakovrijedan, te ću se apsolutno zalagati za uvažavanje i poštivanje svih članova HGD-a od onog najmlađeg do onog najstarijeg. Hrvatska gastroenterologija ima sjajne liječnike i u velikom djelu prati svjetske trendove, stoga u riječi „grow“ je sadržana misija pozicioniranja HGD-a unutar europskih društava i institucija, a osobito jačanje pozicije unutar krovne Europske gastroenterološke organizacije (United European Gastroenterology, UEG). Do 2020. aktivno sam radila u bordovima i sekcijama UEG-a i svakako mi je plan nastavak sjajne suradnje s UEG-om, ali i jačanje pozicije HGD-a unutar UEG-a. Organizirala sam više javnozdravstvenih akcija o nealkoholnoj masnoj bolesti jetre (NAFLD) kao danas najčešćoj kroničnoj bolesti jetre koja nastaje kao posljedica današnjeg „modernog načina života“ odnosno pretilosti, šećerne bolesti tip 2, arterijske hipertenzije i dislipidemije. Značaj ove bolesti jetre leži u činjenici da je ona rastući uzrok primarnog karcinoma jetre odnosno hepatocelualrnog karcinoma, ali i činjenici da NAFLD nije samo bolest jetre nego je povezana s više bolesti i stanja izvan jetre, a koje su nam od javnozdravstvenog značaja. Temeljem dosadašnjih istraživanja smatra se da je NAFLD rizični čimbenik za razvoj šećerne bolesti tip 2, kronične bubrežne bolesti, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma debelog crijeva i brojnih drugih bolesti. Obzirom na važnost javnozdravstvenih akcija kojima je osnovni cilj edukacija šire populacije, zalagat ću se za nastavak organiziranja javnozdravstvenih akcija za nealkoholnu masnu bolest jetre i kolorektalni karcinom, ali i za organiziranje javnozdravstvenih akcija u cilju senzibilizacije šire populacije i na druge česte bolesti u gastroenterologiji i hepatologiji. Svakako bi htjela istaknuti da rad društva neće početi s početkom mojega mandata, stoga ću se apsolutno zalagati za nastavak svih pozitivnih stvari koje su rađene u okviru Hrvatskog gastroenterološkog društva.
Koliko pacijentima koji boluju od određenih bolesti jetre zdravstvenu sliku dodatno otežava ukoliko se zaraze virusom SARS-CoV-2?
Svakako svi bolesnici koji imaju neku od kroničnih bolesti, pa tako i oni s kroničnim bolestima jetre imaju značajno veći rizik za loše i neželjene ishode (hospitalizaciju, smrtni ishod). Mi medicinari vjerujemo u „medicinu temeljenu na dokazima“, a odavno je poznato da je cijepljenje jedina učinkovita metoda zaustavljanja epidemija. Stoga jedini način da zaštitimo sebe i svoje najbliže je cijepljenje. Kamo sreće da i za druge bolesti imamo jednostavnu metodu koja će nas zaštiti kao što je to cjepivo.
Kako komentirate rezultate najnovije studije o dobrobiti konzumiranja kave kada je posrijedi zdravlje jetre objavljenih u stručnom časopisu ”Clinical Gastroenterology and Hepatology” te koji još prehrambeni proizvodi prema Vašem mišljenju imaju slične pozitivne učinke?
Osobno sam veliki ljubitelj kave i povoljan učinak kave na bolesti jetre je nešto što znamo zadnjih nekoliko godina. Kako kažu dosadašnja istraživanja do 4 kave dnevno djeluju protektivno na jetru. Slične učinke ima npr. sikavica, sirutka, cikla, zeleni čaj, zeleno lisnato povrće, đumbir, itd.
Koliko je korisno i često poželjno raditi detox organizma u svrhu očuvanja zdravlja jetre?
Ja više smatram da je potrebno kontinuirano voditi brigu o zdravoj i uravnoteženoj prehrani, kao i tjelesnoj aktivnosti, osobito onoj aerobnoj. Kao što sam ranije navela ono što nama u gastroenterologiji danas stvara veliki problem je nealkoholna masna bolest jetre koja upravo nastaje kao posljedica „današnjeg modernog načina života“ odnosno „brze prehrane“ i smanjenje tjelesne aktivnosti. Prehrana koja je osobito zdrava je mediteranska prehrana, a koja je nama Hrvatima osobito bliska.
