EKSKLUZIVNI INTERVJU DENIS SMAJO: NADAM SE POKRETANJU KAZNENOG POSTUPKA PROTIV HNB-a I OSAM BANAKA – DOSTA JE VARANJA POTROŠAČA!

Nastavak intervjua s g. Denisom Smajom, suradnikom udruge Potrošač i bivšim aktivistom udruge Franak. Ako ste propustili prvi dio razgovora, možete ga pročitati na LINKU. U kojem je statusu kaznena prijava koju ste Državnom odvjetništvu uputili protiv Hrvatske narodne banke i osam preostalih banaka, a koja se temelji na presudi Trgovačkog suda kojom je potvrđena odluka […]

Nastavak intervjua s g. Denisom Smajom, suradnikom udruge Potrošač i bivšim aktivistom udruge Franak. Ako ste propustili prvi dio razgovora, možete ga pročitati na LINKU.

U kojem je statusu kaznena prijava koju ste Državnom odvjetništvu uputili protiv Hrvatske narodne banke i osam preostalih banaka, a koja se temelji na presudi Trgovačkog suda kojom je potvrđena odluka o nezakonitoj promjeni kamatne stope?

Prije godinu dana sam podnio kaznenu prijavu protiv HNB-a i svih odgovornih osoba u svih osam banaka, međutim ni dan danas nemam potvrdu niti o odlučivanju, niti da su išta po tom pitanju poduzimali. DORH me nije izvijestio o stanju predmeta. Nadam se pozitivnoj odluci i pokretanju kaznenog postupka, s obzirom da je DORH nedavno na moju drugu kaznenu prijavu pokrenuo istražne radnje protiv RBA leasinga zbog varanja potrošača. Evidentno je da postoje pravomoćne odluke sudova na svim instancama o povredi prava potrošača i stjecanju bez osnove visokih financijskih iznosa, koji se broje u desecima milijardama kuna u korist banaka.

Nedavno ste u Facebook objavi u grupi Frankeri kao odličnim ocijenili govor zastupnice Karoline Vidović Krišto vezano uz sve probleme s kojima se suočavaju korisnici kredita u švicarskim francima. Koji saborski zastupnici su isto činili te od kojih to tek očekujete? Da li ste stupili u kontakt i s ostalim osobama na istaknutim pozicijama kako bi javno komunicirali sve navedene probleme?

U kontaktu sam sa puno zastupnika u Hrvatskom saboru, kao i s nekim zastupnicima u EU parlamentu. Uvijek sam imao odličnu komunikaciju sa zastupnicima i medijima, pa čak i članovima Vlade. U toj komunikaciji sam uvijek imao osobni i korektan pristup te nisam gledao na stranačke boje, predrasude i politička uvjerenja. Sa puno njih sam imao odličnu suradnju kako u prijašnjem, tako i sadašnjem sazivu. Jedna od njih je i spomenuta gđa. Krišto koja je iskazala interes da progovori o našem problemu u Saboru i ja sam tu ruku suradnje objeručke prihvatio jer nam to sve naravno ide u korist. Predstavio sam zastupnici situaciju, odmah je shvatila o čemu je riječ pošto je već i ranije dok nije bila zastupnica pratila naš slučaj. Zahvaljujem joj se na izlaganju naših problema kako pred saborskom govornicom tako i u emisijama koje je vodila i uređivala. Zahvaljujem se i drugim zastupnicima koji su se voljni baviti našim slučajem.

Da li ste tražili i podršku predsjednika Republike Milanovića?

S Milanovićem sam u kontaktu još od 2015. godine kada je problem švicarskog franka eskalirao jako velikim rastom tečaja, koji je tada bio u ulozi premijera. S njim i tadašnjim ministrom financija Borisom Lalovcem imao sam intenzivnu komunikaciju, naravno na temelju argumenata, što je na kraju i dalo rezultate u vidu konverzije kredita u francima u euro. Puno puta sam im se zahvalio na tome jer je zaista puno ljudi spašeno zbog tog poteza. Predsjednik Milanović je i sada otkako je na novoj funkciji u nekoliko navrata izlazio u javnost sa slučajem franak. Nakon konverzije smo uspostavili suradnju s Hrvatskom poštanskom bankom i ostalim bankama koje su dale korektne ponude na bankarskom tržištu što se tiče kamatnih stopa. Nakon konverzije i umanjivanja glavnice uspjeli smo prebaciti te kredite u druge banke sa manjim kamatnim stopama, a i oni koji nisu prebacili u drugu banku su opet osjetili smanjenje kamatnih stopa zato što su se njihove banke morale prilagoditi tržištu. Nakon konverzije je napokon proradilo bankarsko tržište što se tiče kamatnih stopa. Međutim, što se tiče bankarskih naknada i dalje je prisutan njihov monopol, tj. kartel banaka koji je bio prisutan i u slučaju franak prije konverzije, ali smo im uspjeli srušiti kartel nakon ugovaranja tih kamatnih stopa. Zaista je bilo nevjerojatno da je u našem slučaju kamatna stopa iznosila 6-7% na stambenim kreditima, dok su na razini Europe kamate bile blizu nuli za druge korisnike. I to je jedan od primjera iz kojeg je vidljivo da su nas banke debelo oštećivale u odnosu na korisnike kredita u ostalim zemljama EU. Pored toga i puno mojih prijatelja koji su nakon izlaska iz krize i smanjenja kamatnih stopa, počeli su dizati stambene kredite i iako nisu imali direktne veze sa slučajem franak. Njima su ponuđene fiksne kamatne stope od 2-3% na kunske kredite što smo mi do tada mogli samo sanjati. Danas je to stvarnost i ljudi uopće nisu svjesni da smo kroz udrugu Franak, a i ja tada kao jedan od njenih glavnih aktivista, kroz našu borbu to i omogućili. Ono zbog čega žalim što nisam stigao završiti dok sam još bio aktivan član udruge Franak je to da se zakonskim uređenjem regulira tržište bankarskih naknada. Doslovno lihvare ljude s tim naknadama. HNB im sve dozvoljava. Radili su određenu standardizaciju pojedinih naknada, međutim i dalje ih je na tržištu ostalo previše i to je samo bila dimna zavjesa da se kao nešto radi za korisnike kredita i zaštitu potrošača. Ono što sam htio postići je da se sustav standardizira na 10-tak naknada i da su samo one dozvoljene. To bi jedino doprinijelo pravoj tržišnoj utakmici na bankarskom tržištu. Da se mene osobno pita, ja bih išao korak dalje i potpuno ukinuo sve naknade za koje banke ne mogu dokazati točni stvarni i neplanirani trošak.

Koje poteze bi Vlada prema Vašem mišljenju još mogla poduzeti kako bi korisnicima kredita olakšali vraćanje istih dok pravomoćnim sudskim odlukama do kraja ne budu obeštećeni?

Smatram da se Vlada možda više ne bi trebala miješati u ove odnose sve dok nemamo potvrdu od Vrhovnog suda da su ugovori ništetni i da konverzija nije prepreka za naša prava na tužbe. Kad se sva pravna pitanja razriješe, onda bi tek možda osobno pozvao Vladu da zakonski obaveže banke da korisnicima vrate novce. Iskreno ne vjerujem, da kad bi Vlada i pristala na taj korak, da bi se u zakonu predvidilo potpuno obeštećenje na temelju ništetnog ugovora i gdje bi se predvidio i obračun svih zakonskih kamata ne stjecanje bez osnove. Međutim, možda i takav potez ne bi bio loš tako da korisnik kredita ima više opcija, ići na Sud i uzeti više uz neki vremenski odmak, ili možda uzeti nešto manje odmah po donošenju takvog zakona. Osobno u mom slučaju, ja ne bih išao na nikakve nagodbe i polurješenja, što iz principa što iz dišpeta. Odnosno, prihvatio bih jedino nagodbu u kojoj bi se nudilo sve, ništetan ugovor i sve zatezne kamate. Što se tiče trenutne situacije, smatram da ne postoji mogućnost da Vlada išta slično poduzme po tom pitanju. Uplitanje bivše Vlade premijera Milanovića sa tri zakonske intervencije imalo je za posljedicu to što su ljudi dijelom spašeni, ali su i s druge strane radi njihove intervencije ipak stvorili pravni problemi jer su ostala otvorena određena sporna pravna pitanja da li korisnici imaju pravo na potpuno obeštećenje, a i vidimo da su banke podignule tužbe za naknadu štete zbog konverzije pre međunarodnim arbitražnim sudom u Washingtonu. Tako da uvijek treba biti vrlo oprezan kada se ide sa zakonskom intervencijom jer razlozi moraju biti opravdani. Tada kad je visoki tečaj švicarca prijetio našoj egzistenciji, takve intervencije su bile u potpunosti opravdane.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close