DUŽNIČKA KRIZA: Ne pucajte u banke, u njima rade – hrvatski građani

Baš nijedna odluka vezano uz kredite u švicarcima hrvatskim građanima ne bi bila po volji osim čarobnog štapića koji bi učinio da taj problem nestane s lica zemlje, i to gotovo podjenako onima koji imaju kredit u švicarcima, kao i onima koji uopće nemaju nikakav kredit. Tako smo ovih dana na nož dočekali najavu premijera […]

Baš nijedna odluka vezano uz kredite u švicarcima hrvatskim građanima ne bi bila po volji osim čarobnog štapića koji bi učinio da taj problem nestane s lica zemlje, i to gotovo podjenako onima koji imaju kredit u švicarcima, kao i onima koji uopće nemaju nikakav kredit. Tako smo ovih dana na nož dočekali najavu premijera Zorana Milanovića o tome da se tečaj švicarca zamrzava na godinu dana, uvjereni da Vlada time samo kupuje vrijeme, čak i nakon što su mediji objavili da su već započele konzultacije oko različitih modela rješenja sa članicama EU koje su se suočile sa sličnim problemom, pa ni nakon što je objavljeno da je odluka premijera neugodno iznenadila i same bankare. Oni su bili spremni na eventualno 3 mjeseca tijekom kojih bi troškove takve odluke preuzeli na sebe, očito uvjereni da se do tada neće iznjedriti rješenja i da tako mogu odugovlačiti unedogled. I moguće je – pokušajmo to barem samo zamisliti – da je premijer neočekivanom odlukom jednostavno presudio u korist građana, dok se ne iznjedri trajno rješenje. Na koncu, zamrzavanje tečaja jedna je od opcija koje dužnicima idu u korist i ostavljaju ih u nešto boljem položaju nego što su bili do sada.

Ako to još uopće treba ponavljati, odluka Vlade došla je pomalo kasno, iako ju donekle abolira činjenica da je problem do nedavno bio na sudu te da je i vlast imala pravo barem donekle očekivati da će banke postupiti sukladno sudskoj presudi. Naravno da je trebalo reagirati u vrijeme prvih skokova tečaja, kad su tek započeli problemi s ratama koje su se gotovo udvostručile preko noći, i prije nego što su se dužnici udružili i izašli na sud, kao i da je to trebalo doći na red prije nego što su se u predstečajnim nagodbama opraštali dugovi šegonovim prijateljima i povezanim partnerima, no nitko od nas ne može pobjeći od činjenice da to dosad nije riješeno te da je i sada dobro vrijeme za argumente, dok nezadovoljstvo ovom prvom činjenicom ionako možemo iskazati uskoro, na parlamentarnim izborima. I nitko od nas ne bi smio biti gluh za neke argumente, među kojima su i oni guvernera HNB-a koji govori o mogućim troškovima različitih rješenja, jer svako od njih podrazumijeva i ozbiljne posljedice za sve građane Hrvatske, pa i one koji su zaduženi u švicarcu, koji eventualnu „razliku“ rate koja se prelije na banke ili proračun neće vraćati kroz mjesečnu ratu, nego kroz poreze na plaću. Ako danas donesemo (pre)skupo rješenje – primjerice odluku o konverziji svih kredita, koju je guverner procijenio na oko 8 milijardi kuna, koje bi većim dijelom opteretile proračun – morali bismo biti svjesni da nam je badava onda narikanje kako su porezi na plaću previsoki, pa se nikome ne isplati raditi, niti zapošljavati.

I koliko god se činilo suludo, sličan bismo odnos trebali imati i prema upozorenju guvernera da zamrzavanje tečaja na dulji rok nije dobro rješenje ni za banke, koje bi tako izgubile oko 500 milijuna kuna. Ne moramo ih naravno žaliti, možemo se pozvati na činjenicu da su hrvatski građani sanirali (neke) banke, koje su u međuvremenu prodane strancima, pa ih danas pljačkaju tako da im se nakon desetak godina otplate kredita udvostručila glavnica, no ne bismo smjeli zanemariti neke detalje: u poslovnicama stranih banaka u Hrvatskoj, od šaltera, preko kreditnih odjela, administracije, službi koje servisiraju informatički sustav, ili zaštitarskih tvrtki, rade hrvatski građani. I koliko god nam se činilo da bi neka odluka koja ide na štetu banaka mogla udariti na same svjetske centre financijske moći, to ni izbliza neće biti tako: ceh manje dobiti platit će upravo hrvatski građani zaposleni u bankama. Na koncu, broj zaposlenih u bankama posljednje dvije godine lagano je smanjen zbog nešto većeg pritiska tzv. loših kredita i slijedom toga manje dobiti.

No, nama danas, čini se, vlada samo strast, osjećaj frustracije i bijesa zbog toga dokle su nas vlasti dovele, s naglaskom na aktualnu, koja je vjerojatno otprdila i prije nego što je švicarac opet počeo rasti. Sazrijelo je, čini se, vrijeme da opet izaberemo HDZ, jer neka druga alternativa ovdje zapravo i ne postoji, što se lijepo dade iščitati i iz izjava Radimira Čačića po medijima kako „naravno da se može vidjeti u Vladi Tomislava Karamarka“. Čak i ako podsvjesno mislimo da to nije dobro, u jednom će trenutku prevladati osjećaj da sadašnja Vlada nije zaslužila novi mandat, te da neki novi ljudi ne mogu biti gori od ovih, što nam se već bezbroj puta dogodilo i bezbroj puta smo se ponovo našli bijesni i frustrirani na kraju mandata. No, i to je legitimno, i to je rješenje, i promjena iz bijesa može biti korisna, ali samo pod jednim uvjetom: da smo nešto naučili te da huje i bjesovi utrnu te počnemo razmišljati o tome kolika je naša odgovornost za neke stvari.

Počevši od toga da su kredite koji su vezani uz valutu čiji tečaj HNB brani ugovorili građani koji su to mogli znati da su se dobro informirali, te da je i to mogao biti jedan od argumenata u odlučivanju između „za“ i „protiv“ takvog kredita (valja priznati: odluka je kod mnogih bila motivirana i vjerovanjem da se tečaj valute neće mijenjati ni idućih 20-ak godina te da će za isti iznos i isti rok cijelo to vrijeme otplaćivati bitno manju ratu nego da je riječ o kreditu u eurima, što je na tako dugi rok mogao zajamčiti samo Vidoviti Milan). Moramo si priznati i to da smo vlasti koje su premlako upozoravale na taj problem valute birali sami, jednako kao i onu koja nas je godinama pljačkala, ili ovu kojoj su trebale godine da razabere da bi švicarci prvi trebali doći na red umjesto šegonizacije na koju su potrošili pola mandata. I to da je možda i naša odgovornost za to što ljudi s kreditima kao omčom oko vrata godinama čekaju da se riješe njihovi problemi.

Jer, koliko ste puta u zadnje vrijeme samo ponovili rečenicu: „Da se tako nešto događa u Francuskoj (Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji)… ljudi bi isti dan bili na ulici“. Ali samo na Facebooku. Takva virtualna podrška dužnicima, ovršenima, nezaposlenima, onima bez plaće te virtualne huje i bjesovi koje šaljemo bankarima, vlastima, ili domaćim lopovima s kauča, idealan su uvjet za to da zadrže svoje pozicije i da nam zauvijek bude tako kako jest, jer je takvom masom lako i manipulirati. Ono što nas može izvaditi iz sranja zovu se argumenti, znanje i konkretna podrška.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close