OBJEKTIV JE IMAO VIZIJU VEĆ 2016. GODINE! Dubravka Šuica: “Liderska pozicija HDZ-a je jasna”

Bivša gradonačelnica Dubrovnika, u tri mandata izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Prvi put je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu 2013. a sljedeće godine ponovno je izabrana na mandat od pet godina. Dubravka Šuica potpredsjednica je HDZ-a, jedna je od onih koja najbolje može govoriti o obnovljenoj i promijenjenoj stranci. Novi je HDZ, govori se, […]

Bivša gradonačelnica Dubrovnika, u tri mandata izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Prvi put je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu 2013. a sljedeće godine ponovno je izabrana na mandat od pet godina. Dubravka Šuica potpredsjednica je HDZ-a, jedna je od onih koja najbolje može govoriti o obnovljenoj i promijenjenoj stranci.

Novi je HDZ, govori se, a što to stvarno znači, i može li se stranka vratiti u desni centar?

– Izbor mog kolege Andreja Plenkovića kao predsjednika Hrvatske demokratske zajednice, jednog novog i modernog lidera, prekretnica je za našu stranku.

Njegov program „HDZ – Središnja sna-ga razvoja Hrvatske“ vratit će HDZ-u lidersku poziciju stožerne stranke, pod čijim vodstvom je stvorena naša Hrvatska. Situacija u državi je ubrzala demokratizaciju stranke.

Pet ključnih točaka ovog programa bit će okvir naših nastojanja da pridonesemo kvalitetnijem životu građana. Te su točke: vraćanje vjerodostojnosti HDZ-u, projiciranje političke stabilnosti u zemlji, osiguravanje pravne države, kvalitetan okvir za gospodarski rast i razvoj te provedba kršćanskog načela solidarnosti. Cijeli program u kojemu je detaljno opisan svaki segment, predstavljen javnosti i nova Vlada HDZ-a pod vodstvom Andreja Plenkovića će ovim programom podići kvalitetu životu za sve Hrvatske građane. Moramo mnogo raditi da bismo ostvarili sve rezultate koje smo postavili.

Kako ste vi doživjeli to skretanje HDZ ka krajnjoj desnici, izgledalo je da su europski članovi stranke nekako marginalizirani…

– HDZ je stožerna okupljajuća hrvatska narodna stranka koja baštini demokršćansku tradiciju, a u središtu naše politike je čovjek, sa svojim neotuđivim ljudskim pravima i obitelj, kao temeljna zajednica društva. Jasno se određujemo prema povijesnim i ideološkim pitanjima osuđujući sve totalitarne režime neovisno o njihovom ideološkom predznaku. HDZ mora ponuditi odgovore na nove izazove suvremenog društva s kojima se hrvatska suočava danas 2016.godine. Dakle, svari su vrlo jednostavne, moramo se okrenuti budućnosti, a ne prošlosti.

Je li stranka zapravo podijeljena, i kakva izlazi na izbore?

– Jedinstven stav svih stranačkih tijela bio je da na nacionalnoj razini HDZ izađe samostalno na izbore, a u pojedinim izbornim jedinicama ostvarujemo suradnju s pojedinim partnerima s kojima smo do sada surađivali, ali i onim s kojima nismo bili u Domoljubnoj koaliciji. Za ovakav oblik izlaska na izbore odlučili smo se jer je HDZ stožerna, državotvorna i najjača hrvatska politička stranka i želimo da se to jasno vidi na izborima. Želimo ostvariti sinergiju tamo gdje je ona moguća i potrebna, ali liderska je pozicija HDZ-a jasna.

Na listama nema mnogo žena, čak ih je manje nego na prošlim parlamentarnim izborima…

– Na listama nema dovoljno žena, a to nije odraz hrvatskog društva jer nije točno da se žene ne žele uključiti.

Kako vidite Europu i EU, njenu sadašnjost, ali i budućnost, što je za Hrvatsku iznimno važno?

– Europska unija mora stvoriti jače tržište i potaknuti prekograničnu ulaganja uklanjanjem prepreka, ali potrebno je također, pokazati jače političko vodstvo i iskoristiti ga u korist naših tvrtki i potrošača. EU mora postati konkurentnija i inovativnija, jer jedino će tako moći voditi, a uloga Hrvatske je biti most prema jugoistočnoj Europi. Naš vanjskopolitički prioritet je napredak Bosne i Hercegovine. Hrvatska jest partner Srbiji na europskom putu, ali Srbija mora ispuniti sve kriterije kao i ostale zemlje. Stalo nam je da se vanjska granica Europske unije širi na jugoistok i stoga kao predstavnica Hrvatske se zalažem da sve zemlje jugoistoka Europe ispune kriterije kao što ih je ispunila i Hrvatska i da uđu u ovaj prestižni klub.

Prema vašem mišljenju, što će prevagnuti sigurnost ili ljudska prva, odnosno mogu li danas u ovom svijetu biti uravnoteženi?

– Nakon terorističkih napada u Bruxellesu, Europski parlament raspravljao je o borbi protiv terorizma na razini Europske unije. Pitali smo se koje su najbolje mjere i kako spriječiti da se ne ponove Madrid, London, Pariz, Nica ili Bruxelles? Suradnja između zemalja članica mora se intenzivirati i očito je da EU ima još mnogo posla.

Ovi napadi ponovno su osvijestili sve nas da prijetnja postoji u našem središtu, a mi političari nismo dovoljno spremni kako se s time nositi. Simbolizam napada u Maelbeeku, tik do ureda institucija EU, udara na samu srž europskog projekta, otkriva našu ranjivost i šalje poruku koju nitko ne može previdjeti. Madrid, London, Pariz, Nica, dva puta Bruxellesu nas opominju. EU mora ostati sigurno mjesto i moramo ustrajati na primjeni svih mjera kako bismo pojačali borbu protiv terorizma. Mi želimo uživati u svojim slobodama.

Parlament radi na dva prijedloga Komisije: direktivi o borbi protiv terorizma prema kojoj bi pripremne radnje poput putovanja u svrhu počinjenja terorističkih dijela bile kazneno djelo, te direktivi o kontroli nabave i posjedovanja oružja koja bi izmijenila zastarjelih pravila. Također, Parlament je već usvojio prošlog studenog rezoluciju o sprječavanju radikalizacije i regrutacije državljana EU koja predlaže načine za borbu protiv radikalizacije putem interneta, u zatvorima i kroz obrazovni sustav.

PNR direktiva (evidencija popisa putnika u zračnom prometu), mjeri koja zahtijeva sustavno prikupljanje, korištenje i zaštitu osobnih podataka putnika usvojena je ubrzo nakon napada u Bruxellesu. Potreban je i jači mandat za Europol kako bi se povećali kapaciteti agencije, a zastupnici također žele više osoblja za protuterorističku jedinicu.

Iako je borba protiv terorizma u nadležnost država članica, ipak je potreban novi pristup koji će omogućiti učinkovitu borbu, a najbolje oružje za nas Europljane ostaje vladavina prava. Terorizam ostaje globalna prijetnja koju treba rješavati na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj, EU i globalnoj razini, a građani sigurno očekuju zajedničko rješenje.

Pregovori sa SAD-om o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom sporazumu su uznapredovali, što će taj sporazum značiti, što će donijeti i što će promijeniti? S time, da EU s Kanadom ima gotovo isti takav sporazum, koji se primjenjuje….

– Do sada znamo da će TTIP imati do 30 poglavlja, od kojih se većina nalaze u različitim fazama konsolidacije. Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godišnje donio veći prihod od 119 milijardi eura, dok bi američka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje. Zbog toga pregovori moraju i dalje biti transparentni, kako bi se postigao ambiciozan, ali prije svega uravnotežen sporazum, koji bi vodio ka učinkovitom, konkurentnom ekonomskom okruženju i ukidanju necarinskih zapreka.

Na nama je, kao zastupnicima u Europskom parlamentu, da približimo našim građanima sve pojedinosti sporazuma jer je u neznanju najveći strah iz kojeg se rađaju protivljenja. Smatram da je iznimno važno da građani budu jako dobro informirani o TTIP-u, ali isto tako shvaćam zabrinutost.

Već sam i prije upozoravala da trebamo biti oprezni oko TTIP-a i da moramo uze-ti u obzir sve aspekte u sporazumu kako građani ne bi bili oštećeni ni u jednom području, a odlučni smo da nećemo raditi ustupke na uštrb zdravlja, sigurnosti hra-ne, javnih dobara, vode te da ćemo vodit računa o GMO proizvodima.

Od nas samih zavisi sve i koliko smo sposobni iskoristiti prilike koje nam se nude. Otvara nam se mogućnost plasmana hrvatskih proizvoda na američko tržište. TTIP će države članice učiniti konkurentnijima, generirati radna mjesta i potaknuti gospodarski rast, kao i smanjiti cijene usluga i proizvoda. To je ujedno i koristan alat za promoviranje hrvatskih proizvoda.

Uza sve ovo, kao i nedavni rezultat referenduma u Ujedinjenom kraljevstvu, smatram da nije potrebno organizirati referendum o TTIP-u, već prije svega pojačati kampanju informiranja javnosti organiziranjem okruglih stolova, tribina, konferencija. Također zalažem se za ratifikaciju sporazuma u nacionalnim parlamentima.

Izazov Brexita sasvim izvjesno je velik i nema baš dvojbe da EU neće biti ista?

– Za Europu se upravo sada treba zalagati. Europa je dio rješenja, a ne dio problema. Traži se mnogo pragmatizma i smirenosti u pregovaračkom procesu s Velikom Britanijom, jer htjeli to mi ili ne, Velika Britanija je ipak naš susjed i ostaje europski prijatelj. Cilj sada mora biti pronaći aranžman koji bi minimalizirao nastalu štetu na obje strane.

Euroskeptici sve više dobivaju na težini u mnogim državama članicama. Za EU se sada radi o biti ili ne biti, sve ili ništa, najvažnije je sada odrediti jasan pravac i izabrati između – povlačenja EU kako bi se ublažile kritike koje pljušte sa svih strana ili pak Europa se mora još snažnije povezati i srasti? Mnogo toga govori u prilog za ovu drugu soluciju.

Ako me pitate što će biti s Europom i Europskom unijom, vrlo je vjerojatno da ćemo dobiti Europu u nekoliko slojeva. Postojat će srž kojeg će činiti nekoliko država članica utemeljiteljica EU koje će još snažnije i intenzivnije surađivati, a imat ćemo i vanjski prsten država članica. Europa koja osvaja srca građana to je za sada utopija, to je sigurno, posebice sada bez Londona. Ali će postojati Europa razuma. Preduvjet za to je da EU ubuduće ne inzistira na previše ujednačenim pravilima – i često besmislenim propisima. Nego zadržati ono najvažnije što se odnosi na sve i svaku pojedinu državu članicu.

Hoćemo li dobiti takvu novu Europu s ovakvim vodstvom koje je sada u Bruxellesu, u to se može posumnjati, jer britanski referendum bi prošao drukčije da je Europa već odradila što su Europska komisija, kao i šefovi država i vlada članica stalnoobećavali, a to je više radnih mjesta, gospodarski rast sa socijalnom komponentom kao i uvjerljivu i prepoznatljivu politiku prema migrantima i oko pitanja vanjskih granica Unije. Upravo na ovim područjima svjedoci smo deficita koji, da su bili uklonjeni, Britanci bi zasigurno drukčije odlučili. Dramatika stanja potpuno je podcijenjena, a rješenja koja su se nudila bila su previše komplicirana.

Nije li Europa, zapravo svijet na raskrižju, ne baš u stanju ili-ili, ali na raskrižju svakako?

– Europi su potrebne promjene i u tome želimo sudjelovati pozitiv no i konstruktivno. Političari koji su se zalagali za Brexit imali su privilegij živjeti u Europi bez granica i nacionalizama i upravo sada zagovornici britanskog izlaska iz EU-a zalažu se za podizanje novih zidova. Rezultat referenduma pobjeda populista i Europa se sada nalazi na raskrižju. Pokazalo se da je bilo pogrešno biti suzdržan u predreferendumskoj fazi.

Zalažem se za aktivno sudjelovanje Europske Unije u procesu stvaranja bolje Europe, jer ne smijemo dopustiti da rezultati britanskog referenduma ostave prostor za stvaranje političke i gospodarske nesigurnosti. Treba vratiti povjerenje europskih građana u Europu, jer Europa može bolje i to smo dužni našim građanima.

Vrlo ste aktivni u Europskom parlamentu, i u njegovim odborima, koliko je taj rad utjecao na vas i možda vas i promijenio?

– Posao je vrlo heterogen i zahtijeva maksimalan individualni angažman zastupnika. U organizaciji moga Ureda brojne su grupe iz Hrvatske posjetile su Europski parlament u Bruxellesu ili Strasbourgu, od kojih u 2015. mogu istaknuti dubrovačke vatrogasce, pelješke vinare, neretvanske lađare, Folklorni ansambl Linđo te skupi-ne mladih. Na jesen promovirat ćemo Godinu Svetog Vlaha kroz konferenciju i dolazak katedralnog zbora iz Dubrovnika i posjetit će nas piloti kanadera koje sam nominirala za nagradu “Europski građa-nin” Europskog parlamenta u znak zahvale za dugogodišnji angažman, požrtvovnost i hrabrost u gašenju požara na jadranskoj obali, posebice za vrijeme prošlogodišnjih požara na Pelješcu i Korčuli.

Slobodnog vremena u Bruxellesu nema, a ako ga se i nađe svodi se na posjete izložbama, debate uz večeru tzv. “dinner debate” o raznim temama te sudjelovanje u aktivnosti zaklada Hanns Seidel, Konrad Adenauer, Wilfred Martens i/ili Robert Schuman… Život u Parlamentu je poput života na velikom kruzeru na koji se ukrcate rano ujutro, a iskrcate kasno navečer samo da biste odspavali.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close