DRŽAVA UZ DOZVOLU BAJIĆA ISPLAĆUJE TODORIĆA, PAVIĆA I STYRIJU?!

Intervencijom države i pozajmicom od 6,9 milijuna kuna po nevjerojatnoj kamati od 13,58 posto, Vjesnik d.d. – državna tiskara nedavno je spašena u posljednji trenutak, ali je i kupljeno vrijeme za konačno rješenje – završnu podjelu plijena nekad moćne novinsko-izdavačke kuće Vjesnik u kojoj će vrlo brzo profitirati i moćne multinacionalne korporacije. Prije svega, uz […]

vjesnik.neboder

Intervencijom države i pozajmicom od 6,9 milijuna kuna po nevjerojatnoj kamati od 13,58 posto, Vjesnik d.d. – državna tiskara nedavno je spašena u posljednji trenutak, ali je i kupljeno vrijeme za konačno rješenje – završnu podjelu plijena nekad moćne novinsko-izdavačke kuće Vjesnik u kojoj će vrlo brzo profitirati i moćne multinacionalne korporacije. Prije svega, uz dogovor s novom vladom i uz dozvolu Bajićevog DORH-a, profitirat će Agrokor Ivice Todorića , austrijska Styria – izdavač Večernjeg lista i 24sata, te Allegheny financial, nekretninska tvrtka u suvlasništvu medijskog tajkuna Ninoslava Pavića i njegovih partnera, uključivši i onoga skrivenog u Švicarskoj. 

Naime, kao što je Objektiv dosad o tome najiscrpnije izvještavao, u konačnom rješenju problema državne tiskare, posljednjeg ostatka nekadašnjeg moćnog NIŠPRO Vjesnika sa 6000 zaposlenih, napokon se otkrivaju ‘pravi’ igrači i motivi bitke oko spašavanja Vjesnika d.d. i to – podjelom plijena, nekretnina i zemljišta i izmještanjem tiskare.

Konkretnije, posljednja faza korporacijskog čišćenje terena i konačni obračun vodećih hrvatskih izdavača i multinacionalnih kompanija za najatraktivniju građevinsku parcelu u Zagrebu – onu koju simbolizira legendarni Vjesnikov neboder i prateći objekti, počelo je upravo državnim blagoslovom na pozajmicu gubitaškom Vjesniku.d.d.

Točnije, Agencija za upravljanje državnom imovinom dala je pozajmicu državnom Vjesniku d.d. uz ‘lihvarskih’ 13,58 posto i s počekom od godinu dana uz kolateral, jamstvo na intelektualno vlasništvo na studiju studije prostorne mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik.

Tom se studijom, podsjećamo, na više 32,000 kvadrata te iznimne lokacije, nekadašnjeg sjedišta najutjecajnih tiskanih medija, predviđa gradnja mogućeg novog središta poslovnog Zagreba, elitnog poslovno-stambenog centra, a već se i dugo vremena u kuloarima spominje da je i Europska komisija zainteresirana za gradnju svoga hrvatskog sjedišta upravo na toj lokaciji. Na tom zemljištu, omeđenom Slavonskom avenijom, Savskom, Odranskom i Cvjetnom cestom, moguća je, prema urbanističkom planu, gradnja poslovno-stambenog prostora do čak 260.000 četvornih metara, gotovo šest puta više od sadašnjih 45.000 korisnih kvadrata na 17.606 četvornih metara izgrađene površine. Prema lanjskoj procjeni vrijednosti nekretnine i zemljišta, lokacija je vrijedna oko 80 milijuna eura. Naravno, investitor koji bi se odlučio za izgradnju na toj bi lokaciji zaradio višestruko od uloženog. I to se sada mnogima, bez obzira na recesiju, čini kao moguća dobitna kombinacija. A naročito državi.

Značaj i vrijednost te studije u izradi biroa Urbane tehnike i u konzaltingu poduzeća Stimar kojom se predviđa gradnja kompleksa kraj Vjesnikova nebodera, a čije skice i objavljujemo, najbolje je objasnio Zlatko Šoštarić, predsjednik Uprave Vjesnika d.d.

“Naš polog za pozajmicu od AUDIO-a bilo je intelektualno pravo – naš projekt za buduće uređenje ovog prostora. Mislim da je to u redu, jer ta studija ima svoju vrijednost,a imat će je i u budućnosti. Studiju smo dobili u lipnju. Sada bi se trebao provesti javni natječaj za arhitektonsko uređenje – za utvđivanje sadržaja. To je gradski projekt od izuzetne vrijednosti koji još i sada mnogi ne razumiju. Pogotovo ako to gledamo kao na projekt na kojem se može graditi šest nebodera do 26 katova sa dvije podzemne garaže i 2100 parkirnih mjesta. Prednost je i to što je to gradski projekt nema nikakvih ograničenja. U sadržaju tog novog kompleksa mogu biti hoteli, sadržaji uslužnih djelatnosti, poslovnih ureda, kino dvorana. To može biti što god želite. Kada će biti raspisan natječaj za arhitektonsko uređenje, još ne znam – nismo se dogovorili. U tijeku je još uknjižba, mi smo još 21.lipnja na gruntovnicu predali zahtjev da se provede uknjižba svih suvlasnika, dali smo im i požurnicu a nije nam jasno zbog čega je to nije riješeno”, poručuje Šoštarić dodajući da za taj projekt postoji suglasnost svih suvlasnika. Uključujući i onih najmoćnijih – Ivice Todorića, austrijske Styrije i Ninoslava Pavića i njegovih skrivenih partnera.

Naime, većinski udio u zemljištu i nekretninama Vjesnikova kompleksa ima država preko Vjesnika d.d sa 61,6 posto – a drugi su suvlasnici upravo i oni najzainteresiraniji -11,94 posto ima Alleghenv Financial – famozna tvrtka Ninoslava Pavića, suvlasnika EPH i partnera, 10,84 posto ima konkurentska Styria – izdavač 24 sata i preseljenog Večernjeg lista, te Tisak, dio Todorićeva Agrokor koncerna s gotovo 11 posto vlasništva. Dok dvije posljednje navedene velike korporacije spremno čekaju posljednju etapu konačnog nekretninskog obračuna na području Vjesnikova kompleksa, jer Styria je još prolog ljeta ispraznila svoju zgradu Večernjeg lista i preselila u podstanarstvo 24 sata, a Tisak iselio svojih šest katova Vjesnikova nebodera na Žitnjak prije par mjeseci, Pavić i njegove tvrtke još se grčevito bore za upis vlasništva na dio imovine – zemljišta u Vjesnikovu kompleksu. Tu je lokaciju EPH napustio još 2003. preseljenjem Jutarnjeg lista i nekih drugih tvrtki iz Odranske ulice u Hypo – EPH zgradu u Koranskoj ulici.

Zemljište i nekretnine u kompleksu Vjesnika EPH i ostale Pavićeve tvrtke više ne koriste, ali valjda imaju i potražuju još neka vlasnička prava. Namjerno ističemo da Pavićeve tvrtke samo polažu pravo nad zemljištem jer nitko, ama baš nitko, od navedenih moćnih korporacija nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik bilo tog prostora. U izvacima iz zemljišnih knjiga nije upisan ni Vjesnikov neboder, ni napuštena zgrada Večernjeg lista, nego se cijelo zemljište sastoji od tridesetak katastarskih čestica koje se vode kao, vjerovali ili ne, oranice, kuće, voćnjaci, dvorišta i ulice! I to u društvenom vlasništvu, s pravom korištenja u korist nepostojećeg poduzeća na nepoznatoj adresi – Vjesnik, novinsko izdavačko poduzeće, Odranska bb.

Uglavnom, vanknjižno vlasništvo nad zemljištem iskoristile su korporacije i postigle dogovor o vlasničkim udjelima, dok je država punih dvadeset godina zanemarivala ‘napraviti’ sitnicu – pravovremeno se uknjižiti kao vlasnik. U ime države, raspolaganje kompleksom, zemljištem i nekretninama povjereno je Vjesniku d.d., koji je u dogovoru sa suvlasnicima – Allegheny Financialom, Styrijom i Tiskom – tek krajem travnja ove godine i u mandatu predsjednika uprave Zlatka Šoštarića od DORH-a zatražio mišljenje i ‘zeleno svjetlo’oko uknjiženja i podjele imovine.

Iako su cinici mišljenja da bi to moglo značiti da će uskoro isplivati papiri koji pokazuju na temelju čega neki suvlasnici polažu prava na dijelove Vjesnika i zašto baš u tom postotku, to se ipak neće dogoditi. Primjerice, Pavić bi morao pokazati ugovore s bivšom kućom Vjesnik oko Arene, Styria bi trebala pokazati od koga i za koju cijenu je kupila Večernji list, a Todorić bi mogao pokazati ugovore o kupoprodaji Tiska, zlatne koke posrnuloga novinskog biznisa. Opravdanost zahtjeva tih suvlasnika za uknjiženjem trebao bi potvrditi i DORH, a i to je, prema svemu sudeći, riješeno.

“Javio se i DORH, usmeno nam je poručeno da je za njih sve tamo u redu i čisto, ali još ništa nismo dobili u pismenom obliku. Imali smo dosad i nekoliko sastanaka u Ministarstvu financija, AUDIO-u i Ministarstvu gospodarstva gdje smo zapravo utvrdili da je ta podjela između suvlasnika sporazumna , u redu i kvalitetna napravljena. Na tim su sastancima bili i predstavnici DORH-a, a ništa ne želimo raditi bez predstavnika i te institucije. Oni su ustanovili, na temelju papira još iz davnih 90-ih da je apsolutno sve u redu. Odvjetnički ured koji to vodi za sve nas to kvalitetno pripremio. Osobno sam uvjeren da je to dobar put da zaštitimo državnu imovinu, pogotovo što su suvlasnici postigli apsolutno suglasje oko svih pitanja, pa i mogućeg konačnog rješenja gdje bi Republika Hrvatska sa suvlasnicima trebala dogovoriti modele po kojima bi ona preuzela vlasništvo na ovom prostoru – terenu. Hoće li to sa ostalim suvlasnicima dogovoreno zamjenom nekretnina, dionica ili bilo kojim drugim oblikom – još se ne zna. No, stvorio bi se model kojim bi se zemljište knjižilo po modelu 1/1 na državu – odnosno Vjesnik d.d. i to svih 32.500 kvadrata”, poručio je Šoštarić i dodao je da se o tome govorilo i na posljednjem sastanku suvlasnika, prije desetak dana na kojem su u ime Agrokora sudjelovali Hrvoje Balent, u ime Styrije Mario Vrgoč, a u ime Allegheny Financiala Damir Farkaš. Prema Šoštarićevim riječima, ovo je ‘win-win’ situacija.

“Država je prepoznala svoj interes. Mislim da i ministri shvaćaju komparativnu prednost ove lokacije, a istodobno rješavaju nekoliko važnih pitanja. Država dolazi do izuzetno vrijedne lokacije, konačno se rješava povijest Vjesnika d.d., a izlaskom suvlasnika iz ove priče dobivamo kolateral i mogućnost da kvalitetno rješavamo budućnost Tiskare. Država bi se knjižila na vlasništvo ako se dogovori sa suvlasnicima, a na koordinacijama koje mi imamo s njima to je usuglašeno. Suvlasnici su shvatili da im pojedinačni pregovori ništa ne donose. Duboko smo uvjereni da će ministar Vrdoljak, ministar Linić i ministrica Mrak Taritaš poduprijeti taj naš program kojem smo se mi dogovorili i očekujemo konačnu odluku o sudbini Vjesnika početkom prosinca. Nakon toga bi se država, odnosno Vjesnik d.d. mogao uknjižiti na cijelu lokaciju. Stvar je dobre volje i odličnog ulaganja i pokretanja investicija. Vjerujemo da je na ovom zemljištu moguć novi investicijski ciklus. Prema svim potrebnim papirima, prostornim planom postoje gradski projekti koji nisu limitirani sadržajem, količinom gradnje po površini”, zaključuje Šoštarić, a upitan ima li istine da su se i u igru uključile moćne banke – konkretnije Zaba, jednostavno odgovara – odluka se još čeka.

“Prema našim procjenama Zane (firma u vlasništvu Zagrebačke banke za poslovanje nekretninama – op.a), jedna je od financijskih institucija koja cijelu tu priču može provesti. Znači, mi ne bi imali ništa protiv da se oni uključe, da nam iskreditiriraju cijeli naš program te da se u konačnici naplate iz prodaje nekretnina. To je stvar dogovora našeg vlasnika, a duboko vjerujem da se može provesti dinamika rješavanja tog problema”, zaključio je Šoštarić.
Bye, bye – Vjesnik, zaključujemo mi. Uskoro će ostati samo neboder – mala lego kockica u sjeni novog poslovnog kompleksa.

OKVIR

Ceh plaćaju radnici

“Pozajmica od AUDIO-a od 6,9 milijuna kuna je već potrošena. Naši problemi u poslovanju su izuzetno veliki i složeni i to nije tajna. Novac je utrošen, što za repromaterijal što za tekuću likvidnost”, poručuje Šoštarić i navodi da su mogući problemi i ne isključuje ponavljanje jednodnevnog štrajka koji je nakratko gotovo zaustavio izlaženje Pavićevih novina.

“Apsolutno postoji problem s isplatom plaća, mi smo izloženo društvo. Mjere restrukturiranja zasad provodimo bez novca. Da bi restrukturirali ovo poduzeće potrebno je donijeti niz mjera koje zahtijevaju novac. Bez svježeg kapitala neće moći. Prvi je korak administrativne prirode da dugovanje prema državi pretvorimo u temeljni kapital. I to je u redu, ali da bismo tvrtku postavili na zdrave noge, potrebno je smanjiti broj zaposlenih, servise postojećeg strojnog parka i potrebno je uložiti u moderne tehnologije. Sve to, i naše obaveze i potrebna ulaganja, kreću se ispod 200 milijuna kuna, a procijenjena vrijednost udjela Vjesnika d.d. u projektu prelazi preko 400 milijuna kuna. Vjesnik d.d sa svojim potencijalom u svojoj nekretnini, sa svojim potencijalom u strojnom parku i sa znanjem svojih zaposlenih ima budućnost. Naravno da je sve to procesno pitanje i da Uprava ne može sve to razriještiti. Mi smo dosad sve učinili, puno toga će se radnici morati odreći. No, moram reći da to nije odricanje. To je tržišna utakmica – tu ili zarađuješ ili ne zarađuješ. Od Vlade ne očekujem pomoć da nam isplaćuje plaće, nego da saniramo tiskaru – u svojoj nekretnini vidimo potencijal i komercijaliziramo tu nekretninu i riješimo pitanje zdravog poslovanja. A hoće li vlada nakon toga prodati tiskaru ili neće, to je druga stvar”, zaključio je Šoštarić.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close