KOLIKO VRIJEDI SILOVANJE ŽENE U RATU? U HRVATSKOJ 100.000 KUNA

Ministarstvo im nudi između 75.000 i 100.000 kuna jednokratno, uz potporu i liiječenju trauma što su ih preživjele ratnih godina 1991.-1995., one traže najmanje 150.000 kuna jednokratno, a k tomu i 2.500 kuna doživotne mjesečne naknade, dakle svojevrsne mirovine. A riječ je o istraumatiziranim ženama, žrtvama silovanja, uz koje su najčešće išli i drugi oblici […]

Ministarstvo im nudi između 75.000 i 100.000 kuna jednokratno, uz potporu i liiječenju trauma što su ih preživjele ratnih godina 1991.-1995., one traže najmanje 150.000 kuna jednokratno, a k tomu i 2.500 kuna doživotne mjesečne naknade, dakle svojevrsne mirovine. A riječ je o istraumatiziranim ženama, žrtvama silovanja, uz koje su najčešće išli i drugi oblici fizičkog zlostavljanja. Dramatično iskustvo kakvo normalan čovjek nikomu poželio nebi.

Prijedlog zakonske regulative upravo je u saborskoj proceduri pa nam ostaje vidjeti za kakvo će se konačno rješenje zastupnička većina odlučiti. Jedan od predloženih članaka je izbačen, praktički i prije nego li se stiglo do glasanja. Onaj u kojemu se, uz neprijateljsku vojsku kao mogući počinoci tih gnjusnih zločina spominju i pripadnici Hrvatske vojske. E da, hrvatskom vojniku takvo što nije ni padalo na pamet, poglavito ne spram žena iz redova vlastitoga naroda, rad kojih se zakon i piše.

No, ostavimo zastupnicima i čelnicima parlamentarnih stranaka da lome koplja bruseći detalje toga zakona o kojemu se može očekivati i burne polemike u hrvatskoj javnosti. Nije, naime, valjda ni za koga sporno da su silovane žene pretrpjele poniženje i fizičke boli i za samoga tog neljudskog čina i da će traume jačeg ili slabijeg intenziteta doživotno osjećati. Ali jest metar kojim te traume sad valja valorizirati i materijalnom naknadom valjda ublažiti. Poglavito što se očekuje da ih isplaćuje država koja je i sama žrtvom agresije, a ne agresorom. Treba li PTSP ili možda koje drugo slično iskustvo s istim ili barem sličnim traumatskim posljedicama biti usporednim kriterijem i mjerilom? Ili će ipak možda prevagnuti odluka utemeljena na kompromisu žrtava i države?

Država “zaboravila” na “lažnjake”

Dok se nadležni o tomu nadmudruju, pozabavimo se nakratko principijelnom stranom tog “slučaja”. Kakogod na slijedeće razmišljanje reagirale žrtve silovanja, teško se, naime, oteti dojmu da su svoj zahtjev potencirale baš sad, dok traje neizvjesnost glede i stvarnih razloga i roka trajanja prosvjeda skupine branitelja okupljenih u i oko šatora u Savskoj 66. Jer, ova Vlada ne samo što nema jasnoga odgovora na njihove formalne i stvarne razloge prosvjedu koji povremeno zaudara čak i na puzajući državni udar, nego nema hrabrosti ni izjasniti se o njihovu boravku na narečenoj adresi u sad već četvrtomjesečnoj ilegali.
Neka od pitanja koja se nameću sama od sebe – primjerice, hoće li Vlada pristankom na materijalnu nadoknadu silovanim ženama priznati odgovornost (i) ove države za taj zločin ili će, ipak i samo. iskazati razumijevanje za njihovu traumu? Čime će se i kako dokazivati čin silovanja, osim dakako onih javnih, pred jednim ili više svjedoka? Hoće li i koliko biti “lažnjaka” (ne pretjeruje li se već u startu s navodno 2.500 silovanih?), kao što ih, uostalom, ima i među braniteljima koji uživaju samo “ostala” prava. Kao što ih ima i u redovima umirovljenika Domovinskog rata pa i među invalidima. Otkad je obznanjem Registar branitelja, sve je razvidno, a nema ih tko razotkriti, kamoli imenovati i sankcionirati. Jadne li države koja čeka da to umjesto nje odrade građani.

Novom skupinom negdašnjih ratnih stradalnica s budućom naknadom, nije isključno i većom nego li je ona polovice od uboge sirotinje od hrvatskih radnih umirovljenika (neki to zovu i mirovinom), otvorena je nova Pandorina kutija. Silovane žene valjda su, naime, civilne žrtve Domovinskog rata. Ako je tako, sutra možemo očekivati nove skupine civilnih stradalnika, jednako onih koje su već nešto pokušale pa dobile “odbijenicu”, kao i onih koji će shvatiti da bi i sami mogli prigrabiti kakvo materijalno pravo od velikodušne države.

Mogli bi, primjerice, reagirati i civilni invalidi toga rata, koji za isti stupanj invalidnosti i neupitno istu potrebu imaju višestruko niža novčana i druga prava nego vojni invalidi. A to je, nemojmo se lagati, ne samo ljudski, nego i prav(ed)no dvojbeno. Svojedobno su kakvu-takvun naknadu, barem za djecu, tražile i udovice civila za rata poginulih od posljedica vojnoga djelovanja. I dobile mrvice u proćerdanoj kuponskoj privatizaciji. Djeca ni to, nego samo civilnu obiteljsku mirovinu dok se redovito školuju.

Raste jaz između vojnih i civilnih stradalnika rata

Jaz između civilnih i vojnih ratnih stradalnika bilo koje vrste, budimo ljudi, prevelik je. A bit će i veći, prođe li nezasitna nakana “šatoraša” iz Savske 66 da Zakon o pravima branitelja uđe u Ustav. K svemu, traže i povratak u međuvremenu manjim dijelom sniženih prava, ne hajući pritom ni za sve veće siromaštvo “običnih” građana, kao posljedicu dugogodišnje recesije. Za razliku od onih branitelja koji svoje sudjelovanje u ratu ne vide razlogom za doživotno “sisanje” proračuna, oni bi da ne budu dio društva, nego iznad društva. Svi njihovi razgovori s drukčijemislećima počinju i završavaju pitanjem “Gdje ste bili ’91.” i tvrdnjom “Mi smo stvorili Hrvatsku”. Kao da je stvarali nisu i pekari, trgovci, radnici za strojem, učitelji i svi ostali koji su i pod kišom granata obavljali poslove, bez kojih ni oni s puškom na fronti ne bi uspjeli. Ratne veterane nijedna zemlja ne tetoši kao Hrvatska, što je činjenica s kojom bi se trebali suočiti i priznati je. Inače, zahtjevima za beneficije po toj osnovi nikad kraja.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close