DRAMA MEĐU KORISNICIMA MIROVINA: Zbog nemara Milanovića i ekipe osiguranici prepušteni sami sebi i cesti!

Promjena modela štednje prijavljuje se na šalterima Regosa, u bilo kojoj poslovnici Fine u Hrvatskoj (neovisno o mjestu stanovanja), s tim da su postojeći osiguranici to mogli učiniti do 5. kolovoza. Fond, naravno, mogu promijeniti i naknadno, no isključivo u mjesecu rođenja, i to samo u onim godinama koje su višekratnik broja 3 Osnivači četiri […]

Promjena modela štednje prijavljuje se na šalterima Regosa, u bilo kojoj poslovnici Fine u Hrvatskoj (neovisno o mjestu stanovanja), s tim da su postojeći osiguranici to mogli učiniti do 5. kolovoza. Fond, naravno, mogu promijeniti i naknadno, no isključivo u mjesecu rođenja, i to samo u onim godinama koje su višekratnik broja 3

Osnivači četiri obvezna mirovinska fonda – AZ, Erste Plavi, PBZ CO i Raiffeisen mirovinska društva – od 15. kolovoza imaju po dva nova mirovinska fonda, odnosno svako društvo upravljat će sa tri obvezna mirovinska fonda. Od tog dana, naime, u praksu se uvode tzv. podportfelji, odnosno fondovi s različitom ulagačkom politikom, namijenjene osiguranicima različite dobi, pri čemu će na samim osiguranicima biti sve više odgovornosti da izaberu pravi model ulaganja i tako možda i uvećaju svoju buduću mirovinu.

Svako mirovinsko društvo imat će po jedan fond A, B i C kategorije. Fondovi A kategorije mogu uložiti do 55 posto imovine u dionice, namijeneni su štednji mladih osiguranika, onih koji si mogu priuštiti nešto veću dozu rizika u ulaganjima, što na dulji rok može donijeti više prinose. Fondovi B kategorije odgovaraju onima kakve danas imamo na tržištu i kod njih je maksimalni udio dionica 35 posto, dok su fondovi C kategorije namijenjeni osiguranicima koji su blizu mirovine, pa oni uopće neće ulagati u dionice. U fondu A kategorije po Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima mogu biti svi osiguranici do 55 godina, što je rok nakon kojega bi Regos po sili zakona našu imovinu trebao preseliti u fond B kategorije. U tom fondu osiguranik može biti do 60. godine, kada, opet po sili zakona, seli u C kategoriju. Ti su zakonski rokovi obvezatni, odnosno, nakon 55 se ne možemo vratiti u fond A kategorije, kao što ni nakon 60. godine ne možemo ostati u fondu B kategorije. Također, svi postojeći osiguranici po sili zakona su u fondovima B kategorije (osim onih koji su stariji od 60 i koji će biti premješteni u fondove C kategorije). No, svi postojeći osiguranici mlađi od 55, pogotovo oni mlađi od 30, samostalno mogu odlučiti o izboru modela štednje, dapače – na njima je ubuduće veća odgovornost, jer time direktno mogu utjecati na svoju buduću mirovinu. Po riječima Dubravka Štimca, predsjednika Uprave PBZ CO obveznog mirovinskog fonda, taj utjecaj može biti značajan.

”Primjerice, čileanski mirovinski fondovi s najrizičnijim portfeljem u kojem je do 80 posto imovine u dionicama, u razdoblju od 2003. do 2009. ostvarili su prosječan prinos od 8,1 posto. U srednje rizičnom portfelju, s maksimalnih 40 posto u dionicama, taj je prosjek iznosio 5,5 posto, dok je u najmanje rizičnom portfelju, u kojemu nema dionica, prosječan prinos bio 3,5 posto. Dakle, razlika u prinosima u tom razdoblju iznosi 4,6 posto, što može značajno utjecati na visinu prosječnog prinosa na kraju ulaganja, kao i na ukupan iznos na računu iz kojega će se alimentirati nečija mirovina”, pojašnjavca Dubravko Štimac. To će posebno osjetiti novozaposleni, odnosno, izrazito mladi osiguranici, koji će cijeli radni vijek provesti u drugom stupu, dakle oni koji će na taj način štedjeti 30 do 40 godina. Oni bi zahvaljujući toj razlici u prinosima mogli ostvariti i do 20, pa i 30 posto višu mirovinu iz tog sustava. No, prelazak u fond A kategorije može se isplatiti i današnjim 40-godišnjacima, koji imaju 15-ak godina vremena za štednju uz veću dozu rizika, odnosno veća ulaganja u dionice.

Promjena modela štednje prijavljuje se na šalterima Regosa, u bilo kojoj poslovnici Fine u Hrvatskoj (neovisno o mjestu stanovanja), s tim da su postojeći osiguranici to mogli učiniti do 5. kolovoza. Fond, naravno, mogu promijeniti i naknadno, no isključivo u mjesecu rođenja, i to samo u onim godinama koje su višekratnik broja 3.

Pravo na promjenu Fonda

Tako bi, primjerice, do kraja ove godine pravo na promjenu fonda imali svi oni rođeni u kolovozu, rujnu, listopadu, studenom i prosincu, pod uvjetom da pune 15, 18, 21, 24, 27, 30, pa sve do 54 godine. Krajnje jednostavno: netko tko je rođen u listopadu i ove godine puni 30 godina u tom mjesecu može promijeniti fond. S druge strane, osoba rođena u listopadu, koja ove godine puni 31 godinu, za promjenu fonda morat će pričekati listopad 2016. godine.
Svi novozaposleni, pak, model štednje mogu izabrati kod izbora mirovinskog fonda, u roku od 6 mjeseci od prvog zaposlenja. Ukoliko to ne učine, Regos će ih rasporediti u jedan od obveznih mirovinskih fondova na tržištu (uz primjenu algoritamskog ključa), s tim da Regos raspoređuje u fondove B kategorije. Osiguranik sam potom može mijenjati fond uz već spomenute uvjete: u mjesecu u kojem je rođen i onda kad napuni dob koja je višekratnik broja 3.

Treći stup: Dobar način da nagradite radnika

Svaki deseti poslodavac trenutno uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje radnike, kaže Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova. Za poslodavce, pritom, vrijedi pravilo da do 500 kuna mjesečno, odnosno do 6000 kuna uplata u fond po radniku godišnje mogu odbiti od porezne osnovice, pa je to zgodan način za isplatu nagrade ili povišice plaće u ovo krizno vrijeme. No, većina poslodavaca na to se teško odlučuje, u strahu od krize koja ne jenjava, pri čemu mnogi ne znaju da se na uplate štednje na ime radnika ne moraju obavezati. Naime, poslodavci koji su ušli u osnivanje posebnog, zatvorenog mirovinskog fonda za štednju svojih radnika, obvezni su uplatiti određeni iznos na njihove račune, no poticaji se mogu uplaćivati i na račun osiguranika u otvorenim mirovinskim fondovima – onda kad to poslodavac može, dinamikom i u iznosu koji je sam procijenio.

Takav oblik poticaja radnika jednako se isplati velikim poslodavcima, kao i malim obrtnicima, koji mogu koristiti tu olakšicu kod uplata štednje svojim radnicima, no jednako se isplati i onima koji rade kao samozaposleni, u tzv. slobodnim profesijama i sami plaćaju poreze i doprinose.

Za „obične” osiguranike posebno je zanimljivo to da u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji nemaju nikakvih obaveza, odnosno, ne moraju se strogo pridržavati dinaike uplata i iznosa koje su odredili u ugovoru o štednji. Ovisno o svojim mogućnostima, iznos uplate u nekom trenutku možemo smanjiti, možemo prekinuti s uplatama, pa nastaviti kad nam to prilike dopuste, dinamikom koja nam odgovara, pri čemu nema nikakvih penala, niti je potrebno o tome obavještavati mirovinski fond. Jedino što osiguranik treba imati na umu je cilj: da uštedi što je moguće više za dodatnu mirovinu koju će primati na temelju te štednje.

Prednost ovog oblika štednje u odnosu na druge koji postoje na tržištu je u tome što osiguranici ostvaruju državne poticaje. Naime, na sve uplate do 5000 kuna godišnje, država iz proračuna dodaje 15 posto, s tim da najviši godišnji poticaj iznosi 750 kuna. Iako je bilo govora o mogućnosti da će se ta vrsta poticaja ukinuti i uvesti neki drugi, to za sada funkcionira i vjerojatno se neće mijenjati do 2016. godine.

Dobra strana trećeg stupa je i to što se sredstva mogu koristiti već nakon 50. godine. No, za razliku od osiguranja, ili bankovne štednje, gdje slobodno raspolažemo cjelokupnom uštedom, kod mirovinske štednje samo do 30 posto sredstava možemo podići odjednom, dok se ostatak može isplatiti isključivo kao mirovina, najkraće tijekom 5 godina. No, sredstva možemo koristiti i dok radimo – dakle, to može biti značajna pomoć u slučaju bolovanja ili smanjenja plaće.

S druge strane, u dobrovoljnom fondu moguće je štedjeti i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, što je uz državne poticaje vrlo isplativo, pa u tim fondovima trenutno štedi više od 4500 osiguranika starijih od 70 godina.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close