DOVOLJNO JE REĆI…SUTJESKA! MJESTO GDJE JE DRUGA DALMATINSKA IZGUBILA PREKO 800 BORACA…

A na vrh planine, zastava se vije, crvena od krvi partizana… Sutjeska – epsko i mitsko mjesto, mjesto pogibije tisuća i tisuća, mjesto koje je zaboravljeno od okolnih mještana, mjesto čiji su mještani naknadno prigrlili četničku ideologiju, i to s nekakvim jadnim ponosom… Sutjeska stoji bez obzira na njih, stoji i spomenik, stoje i činjenice, […]

A na vrh planine, zastava se vije, crvena od krvi partizana…

Sutjeska – epsko i mitsko mjesto, mjesto pogibije tisuća i tisuća, mjesto koje je zaboravljeno od okolnih mještana, mjesto čiji su mještani naknadno prigrlili četničku ideologiju, i to s nekakvim jadnim ponosom… Sutjeska stoji bez obzira na njih, stoji i spomenik, stoje i činjenice, stoje i tisuće mrtvih… Ne stoje šlampavi i sramežljivi političari, ne stoje i ne srame se dijeliti mrtve na ove i one, na Hrvate, Dalmatince i ostale… E moje šlampave veličine, kako vi samo griješite, kako se krivo odnosite prema ovim stvarima, kako ih u isto vrijeme odbacujete i divite im se, kako ste mlaki u određenjima, kako se krivo i loše ponašate… Vaše djelovanje, vaša hrabrost, vaš integritet je samo stilska figura koju okrećete kao makako… Makako je, davno sam pročitao u jednom Smojinom tekstu, ono čudo na vrhu krova na primorskim kućama, koje se okreće kako vjetar puše – tako se i oni okreću, tako se prilagođavaju situacijama, tako pokušavaju izvrtati i blatiti povijest.

Preambula hrvatskog Ustava kaže:
– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifa­šis­tič­kog vijeća na­rodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izrađenom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost. Novim Ustavom Republike Hrvatske (1990.) i pobjedom u Domovinskom ratu (1991.-1995.) hrvatski je narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

Plenković na Sutjesku ne ide, ima druge prioritete, bacio je neki vijenac prošle godine, u tišini, da ga nitko ne vidi.… Ove godine, sve izgleda kao da su antifašisti tražili Zorana da ode s njima tamo, ali to mu se baš i nije svidjelo, nije baš korisno za sliku koju gradi o sebi, ili tako nešto, pa je pronašao solomunsko rješenje. Poslao je sigurno svoju najsjajniju osobu – Orsata Miljenića – da umjesto njega obiđe spomen park i ostavi vijenac….

Međutim i na svu sreću, povijest je puno čvršća od njih, povijesne činjenice ukratko kažu slijedeće:

Prije točno 77 godina počela je Bitka na Sutjesci kako mi zovemo njemačku operaciju Schwarz („crno“).
Cilj ove operacije bio je razbijanje otpora u jadranskom zaleđu jer se Hitler bojao da će se Churchill pokušati iskrcati na Balkan. Borbe su počele 15. svibnja, napadom nacista na glavninu snaga NOVJ (narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije) na prostoru Sandžaka i sjeverne Crne Gore, a završile su se 15. lipnja 1943. godine probojem obruča i probojem glavnine snaga NOVJ u Bosnu i Hercegovinu. Partizanske jedinice brojale su oko 22 tisuće boraca, dok su nacisti okupili 120 tisuća vojnika.
Njemačke trupe opkolile su Glavnu operativnu grupu Vrhovnog štaba NOV (narodno-oslobodilačke vojske) i POJ (partizanskih odreda Jugoslavije) na teškom planinskom terenu. Tako su natjerale partizane na dugotrajnu pozicijsku borbu, što je bilo suprotno gerilskoj taktici, koju su oni do tada uspješno primjenjivali. Partizanske jedinice našle su se zatvorene na malom prostoru, neprekidno tučene koncentriranim artiljerijskim i zrakoplovnim snagama. Trpjele su velike gubitke, ali su uz veliko junaštvo, ratni genij velikog komandanta Koče Popovića i sigurno nešto sreće, dokazale svoju borbenu čvrstinu i uspjele probiti obruč i preći u kontraofenzivu u istočnoj Bosni.
O ulozi Koče Popovića u bitci na Sutjesci, u 70-ima je ratni savjetnik Winstona Churchilla William Deakin napisao:
“On je u tom jednom trenutku vlastitom inicijativom naslutio slabu točku u obruču njemačkog okruženja sjeverno od Sutjeske i bio je neposredni arhitekt našeg spašavanja.”
Ovo je bila najveća bitka u Drugom svjetskom na prostoru Jugoslavije. Obje strane borile su se do posljednjeg vojnika na izuzetno teškom terenu. Pored gladi, vrlo teških gubitaka, ekstremnih fizičkih napora i neprekidnih oštrih borbi, partizanske snage zadržale su visoki moral, disciplinu, borbenu koheziju i ubojitost, što im je priznao i neprijatelj u izvještajima poslije bitke.

U toj opjevanoj bitci, tražila se pomoć i od samog Boga, pa se tako sjećamo scene iz filma, gdje se pravoslavni svećenik moli da se izađe iz obruča – pomozi nam Bože da prođemo – ali ako te nema, snaći ćemo se mi sami!!!

U ovom epskom sukobu poginulo je 7.543 partizanskih boraca, od koji je 43 proglašeno narodnim herojima. Najviše poginulih partizana bilo iz Dalmacije, oko 3 tisuće, a samo Druga dalmatinska brigada izgubila je skoro 800 ljudi. Nasuprot onom što stoji u najvišem dokumentu naše države, Ustavu, današnja hrvatska država ne odaje počast ovim herojima dok u isto vrijeme odaje poštu žrtvama iz Blajburga.
Nacisti i njihovi saveznici, Talijani i ustaše imali su 3.145 gubitaka među kojima 913 koji su službeno proglašeni mrtvim i 2.132 nestalih.
Bitka na Sutjesci je simbol antifašističke borbe, izuzetnog požrtvovanja, hrabrosti i moralne čvrstine u teškom trenutku za Narodnooslobodilačku vojsku.
Sutjeska je povijesno mjesto čarobne ljepote i strašnih smrti herojskih mladića!

Nisu se partizanski borci dijelili na način na koji ih danas dijele političari, oni su svi zajedno, ujedinjeni u različitosti ustali protiv fašizma, pobijedili ga i donijeli slobodu svojoj zemlji i narodima. Oni su heroji, njihova žrtva predstavlja sigurno neke od najsjajnijih i najvećih trenutaka i hrvatske povijesti. Neko se toga srami, a ja se nadam da nas je puno više koji se s tim ponose!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close