DOSSIER ROBERT JEŽIĆ: Prijeti mu zatvor, no posao prijevoza nafte jadranskom obalom je dobio!

Rođen je sredinom 50-ih godina u nekad imućnoj radničkoj obitelji u Rijeci kojoj su nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imanja, šume, mlinovi i trgovina. Nakon što je 1969. godine postao jedriličarski kadetski prvak Jugoslavije, položio je i skiperski ispit i počeo raditi kao skiper, što je onda bio rijedak posao koji ga je kasnije vinuo […]

jezic.robert

Rođen je sredinom 50-ih godina u nekad imućnoj radničkoj obitelji u Rijeci kojoj su nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imanja, šume, mlinovi i trgovina. Nakon što je 1969. godine postao jedriličarski kadetski prvak Jugoslavije, položio je i skiperski ispit i počeo raditi kao skiper, što je onda bio rijedak posao koji ga je kasnije vinuo u poduzetničke visine s obzirom da je Robert Ježić počeo dolaziti u kontakt sa imućnim ljudima iz inozemstva.

Na odmet mu nije bilo ni tečno govorenje engleskog, talijanskog, ruskog i njemačkog jezika koje ga je približilo domaćim i stranim poslovnim krugovima. Sve ovo, te još mnogo toga napravilo je od Ježića vlasnika Novog lista koji je u međuvremenu propao, stručnjaka za petrokemiju, vlasnika Diokija, svjedoka protiv bivšeg mu prijatelja Sanadera, i još mnogo toga, a najnovije vijesti kažu da će se sada njegova tvrtka Dinamarin baviti i prijevozom nafte duž jadranske obale.

Ježićev ‘trnovit’ put do uspjeha
Posrnuli riječki tajkun je tijekom pravnog studija u Rijeci, tako radio i kao fizički radnik, te kao redar po riječkim klubovima, a bio je i mornar u ACI marini u Ičićima. Kako piše Večernji, kada je završio studij prava 1983. zapošljava se kao predstavnik za Jugoslaviju u njemačkoj tvrtki Doberttin AG iz Hamburga. Preko jednog utjecajnog poslovnog čovjeka, kojemu je bio skiper, 1985. dobio je posao u međunarodnoj trgovačkoj kompaniji Phillip Brothers (Philbro), čije je sjedište u Zugu u Švicarskoj. Postao je direktor njihova zagrebačkog predstavništva. Ta je tvrtka trgovala svime, a najviše kavom, naftom, žitom, metalima, uljima i sirovinama za petrokemijsku industriju. Tako je počeo poslovnu suradnju s petrokemijskim odjelima unutar tadašnje Ine. Krajem 1988. preselio se u Milano gdje je u tvrtki Petraco S.p.a. postao direktor odjela petrokemije. Krajem osamdesetih često putuje u Moskvu. 1992. godine prelazi u švicarsku tvrtku Landmark Chemicals iz Laussane, čiji su vlasnici bili Ariel i Josi Landesman. U Antwerpenu je dobio mjesto njihova direktora za jugoistočnu Europu. Tada je intenzivirao poslovanje s petrokemijskim odjelima Ine. Kada se 1996. iz Ine izdvojila tvrtka Polimeri, preteča Diokija, čak 80 posto njihovih kapaciteta koristila je tvrtka pod Ježićevim vodstvom.
Naime, još prije toga želio je postati vlasnikom Diokija, ali mu to nije odmah uspjelo jer je ta tvrtka bila u vlasništvu Dom fonda koji su kontrolirali Grof Eltz i Darko Ostoja. Nudio je 10, a oni su tražili 30 milijuna eura.
Tako Ježiću nije išlo baš sve ‘kao po loju’ dok 2000. godine Ivo Sanader nije postao predsjednik HDZ-a. Već je 2001. godine počeo lobirati za Ježića, a kasnije i posredno današnji ministar financija Slavko Linić koji je tada postao predsjednik Nadzornog odbora Ine. U pregovorima je na kraju posredovao i Hrvoje Petrač. Na kraju je ipak pronađen način da Dom fond 2004. godine proda većinski paket Diokija i 100 posto Kemikalije Hypo banci za 19,5 milijuna eura, iza koje se ustvari skrivao Ježić koji je uostalom u tom vremenu postao i predsjednik NK Rijeka, a kasnije, 2008. godine za 13 milijuna eura kupuje i riječki Novi list.

Sa Sanaderom pukla ljubav, a Linić se trudi spasiti stvar
U energetici, u medijima, u nogometu, preko banaka, svugdje je Roberta Ježića bilo, barem ondje gdje se novci vrte, a onda su došli i problemi. Naime, u sklopu istrage oko bivšeg premijera Sanadera završio je u pritvoru 2010. godine, optužen za nelegalno stjecanje 6,3 milijuna kuna kroz kupnju struje od HEP-a po nižim cijenama od tržišnih. Nadalje, otkriveno je i da je Ježić Sanaderu kupio BMW serije 7 vrijedan 4,2 milijuna kuna. Bivši ravnatelj Carine Mladen Barišić istražiteljima Uskoka je otkrio da je prema Sanaderovu zahtjevu, Ježić isplatio oko 100 tisuća dolara i 540 tisuća kuna dečku Sanaderove starije kćeri Petre, tijekom deset mjeseci stručnog glumačkog usavršavanja u New Yorku.
Onda je Ježić skužio ‘da je vrag odnio šalu’, pa se iz optuženika pretvorio u svjedoka optužbe protiv Sanadera. Otkrio je kako je mađarski Mol preko njega isplatio Sanaderu mito u iznosu od pet milijuna eura. Sudac je zatražio da se taj novac vrati Hrvatskoj, što je on obećao. U međuvremenu su propali i Dioki i Dina. Radnici su mjesecima na ulicama tražili svoje zaostale plaće. Novi list je prodan jednom istarskom poduzetniku, koji je za tu namjenu dobio kredit od Zagrebačke banke.
U traženju novih vlasnika Ježićevih tvrtki jako se angažirao Slavko Linić. Jedna turska tvrtka je bila ušla u Dioki, ali je na kraju pokupila Vladinih 5 milijuna eura i otišla. Linić je najavio da će tražiti povrat tih novaca sudskim putem. Situacija još nije riješena. Nije završen ni sudski postupak Ježiću.

Dinamarin dobila posao prijevoza nafte, evo Ježića opet u energetici
Kako tada, tako evidentno i danas, Linić pokušava spasiti što se spasiti da, pa je tako na mala vrata, kako piše Večernji, Dinamarin, tvrtka u vlasništvu posrnulog riječkog tajkuna Roberta Ježića, pobjednik 40-ak milijuna kuna vrijednog natječaja za posao dužobalnog prijevoza nafte za potrebe hrvatske nacionalne naftne kompanije Ine. Tako će na barem još godinu dana – koliko je trajanje ugovora – biti nastavljena posredna Ježićeva suradnja s mađarskim MOL-om koji operativno upravlja Inom, a protiv čijeg je čelnika Zsolta Hernádija nedavno u Hrvatskoj podnesena antikorupcijska optužnica u slučaju u kojem je krunski dokaz upravo Ježićevo svjedočenje.
Na to je oštro reagirao i sam Hernádi rekavši da Ježić laže, pa je tako bjelodano da Ježić nije poželjan u MOL-u kao poslovni partner, no pošto je Dinamarin na javnom natječaju ponudio najnižu cijenu i konkurentne uvjete, prihvaćanje bilo koje druge ponude teško bi se moglo prikazati kao legitimna poslovno opravdana odluka. Ježićevoj tvrtki olakotna okolnost je i da je Ina ovog puta odlučila sklopiti ugovor na razdoblje od jedne godine s opcijom produljenja na još jednu. Kod brodara su to relativno kratki ugovori čija je kratkoročnost vjerojatno smanjila broj zainteresiranih brodara za posao, no na natječaj se ipak javilo 18 tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.
Ipak, najjeftinija ponuda, za 20 posto niža, stigla je iz Dinamarina.
Razloga za zadovoljstvo vjerojatno ima i Ježić, kojem je Dinamarin – barem koliko je poznato – posljednji biznis koji ima u Hrvatskoj. U posao morskog prijevoza nafte Ježić je ušao 2009. godine. Tvrtku je osnovao neposredno prije natječaja i, iako još nije imao ni brodove ni mornare, dobio je 250 milijuna kuna vrijedan ugovor koji je godinama prije držala tvrtka Jadranski pomorski servisi riječkog poduzetnika Ante Marasa. Mediji su tada objavili da je Ježić novac za kupnju brodova kod međunarodnih financijskih institucija prikupljao pozivajući se na ugovor s Inom prije nego što su rezultati natječaja uopće bili poznati.
Maras, inače s Ježićem povezan preko zajedničkog prijatelja Slavka Linića, bunio se tvrdeći da je njegova tvrtka jedina zadovoljavala uvjete natječaja i kako je posao političkim vezama dodijeljen Ježiću. I u kuloarima se spekuliralo da je svojim utjecajem Ježiću posao osigurao tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, a posao prijevoza Inine nafte poslije će se često koristiti kao argument za dokazivanje njihova bliskog odnosa, ključnog pak za dokazivanje veze između Sanadera i pet milijuna eura koje je tvrtka povezana s MOL-om isplatila na račun Ježićeva švicarskog poduzeća.

Puno sumornija realnost, nego prije
Pet milijuna eura Ježić bi, po presudi zagrebačkog Županijskog suda, trebao vratiti u hrvatski proračun. Pošto rok za to istječe u trenutku donošenja pravomoćne presude, a to bi trebalo biti vrlo skoro, angažman u Ini poslužit će mu kao dobar demanti nagađanja kako je Ježić bankrotirao i da ne može prikupiti novac koji mora vratiti državi.
U Ježićevoj biografiji može se naći zaista svega, no jedno je sigurno, a to je da su zlatni dani ‘posrnulog riječkog tajkuna’, kako ga se zna nazvati, lagano prošli, pa se danas spašava što se spasiti da. Nagađa se da Ježić pokušava prodati svoje nekretnine čije su cijene pale, kao i općenito cijene nekretnina u Hrvatskoj, te i ptice na grani znaju da sada nije idealno vrijeme za prodavanje nekretnina.
Unatoč bliskosti s bivšim hrvatskim premijerima, vezama sa čelnim ljudima iz HDZ-a i SDP-a, te iako je pristao biti svjedokom protiv Sanadera, Ježiću ipak još uvijek prijeti zatvorska kazna u sudskim procesima koji se protiv njega vode.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close