DOSSIER GAVRILOVIĆ 3: Georg Gavrilović – od siromašnog domara do vlasnika mesnog giganta u samo tri mjeseca

Tog  ljeta 1991., uoči odluke upravnog  odbora novonastalog Gavrilović Holdinga d.o.o. Petrinja da pokrene stečaj nad pet poduzeća, Josipa Kožić (16) iz Gornje Budičine pokopana je kao prva žrtva agresora na području banske Hrvatske, ubijena 5. srpnja 1991. na kućnome pragu. Život uz Kupu nepovratno se promijenio. Dani su bili ispunjeni sastancima međustranačkog odbora Narodne […]

Tog  ljeta 1991., uoči odluke upravnog  odbora novonastalog Gavrilović Holdinga d.o.o. Petrinja da pokrene stečaj nad pet poduzeća, Josipa Kožić (16) iz Gornje Budičine pokopana je kao prva žrtva agresora na području banske Hrvatske, ubijena 5. srpnja 1991. na kućnome pragu.

Život uz Kupu nepovratno se promijenio. Dani su bili ispunjeni sastancima međustranačkog odbora Narodne zaštite, organizacijama seoskih i kvartovskih straža te osnivanjem prve postrojbe Zbora narodne garde Petrinja pod zapovjedništvom Željka Adžage.

Točno 16 dana prije pokretanja stečaja Gavrilović Holdinga, u zloglasnu je vojarnu „Vasilj Gaćeša“ dovedeno 700 rezervista uz postojećih 800 koliko ih je tamo živjelo i radilo pod zapovjedništvom Slobodana Tarbaka.

Radnici, iako nisu primili već četvrtu plaću a obližnji su gradovi već danima bili pod udarom agresora, svakodnevno  su dolazili na posao u tvornicu.

Svakim novim danom rasla je neizvjesnost o sudbini tvornice, grada, njihovih života.

Neobična okružnica i pune vreće novca

Na dan kada su sa Belim Manastirom prekinute sve veze i okupacija Baranje je bila u punom jeku, u srijedu 21. kolovoza  upravni odbor Gavrilović Holdinga pokrenuo je stečaj nad pet od njegovih devet poduzeća. „Toga je dana svim prodajnim mjestima poslana okružnica sa informacijom da se utržak krajem dana više ne uplaćuje u tadašnji SDK već preda osobno osobama koje će po njega doći.“, sjeća se gospođa Štefica Škobić, radnica Gavrilovića od 1968.godine.

Uistinu, nemalo začuđene prodavačice doslovno su rukama vadile utržak iz blagajni te ga polagale u platnene vreće koje su donosili neuniformirani muškarci bez ikakve istaknute identifikacije i ne ostavljajući nikakve potvrde.

Georg zauzima prostore i potraživanja „Gavrilovića“

Dva dana nakon pokretanja stečaja, u petak 23. kolovoza, sjedište Gavrilović Holdinga prebačeno je iz Petrinje u Zagreb a Georg Gavrilović je već tada zauzeo  službene prostorije „Gavrilovića“ u Ilici 8, sa svim inventarom i dokumentacijom koja se tamo nalazila. Upravo u Ilicu 8 donošene su, svake večeri, vreće pune  novca sakupljenog po prodajnim mjestima.

Tadašnji SDK zatvorio je krajem kolovoza žiro-račune u Sisku i otvorio nove za Gavrilović Holding. Od 23.kolovoza, Georg upućuje sve partnere Gavrilovića da potraživanja Gavrilovića uplaćuju na račun u Zagrebu dok dugovanja Gavrilovića prema kooperantima sva prebacuje na račun u Sisku te tako od samog početka financijski opterećuje novo poduzeće Gavrilović Holding.

U nedjelju 25.kolovoza Baniju je, odjeven u maskirnu odjeću, obišao predsjednik Tuđman dok je u ponedjeljak Vlada započela mobilizaciju.

U rujnu je palo Kijevo, Europska zajednica prihvatila je „Deklaraciju o nepovredivosti granica“ a predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić naredio je jugovojsci ‘neka se izvoli povući u kasarne unutar 48 sati’, što je zapovjednik JNA Kadijević odbio. Po isteku tih 48 sati, u subotu 14.rujna, blokirane su sve kasarne u Hrvatskoj.

Vlada nacionalnog jedinstva sa sindikatima je dogovorila moratorij na štrajkove a dok je u Zagrebu oglašena prva zračna opasnost, počeo je opći napad na Vukovar.

U Zagrebu, prodajno mjesto Gavrilovića u Teslinoj 7 tih je dana postalo mjesto građevinskih radova; iznosile su se police, škrinje i frižideri a vrlo skoro taj je prostor i prodan.

U Petrinji izbjegnut masakr, u Zagrebu Georg na štandu „Gavrilovića“

Slobodan Tarbak iz vojarne  početkom je rujna započeo granatiranje Petrinje i rat je u ovom gradu postao svakodnevica. Radnici su odlučili spašavati što se spasiti može i iz okruga tvornice  je tako krenuo odvoz preko stotinu kamiona na područje Siska te dalje put Zagreba a uspjeli su prevesti i 5000 pršuta te 2 tone čajne kobase za Zagreb.

Svakoga su dana i dalje odlazili na posao ali bilo je sve jasnije kako to vrlo skoro više neće biti moguće.

U Petrinji, u ponedjeljak 16.rujna 1991., osoba od Georgovog povjerenja Tomislav Đorđević, koji je doslovno živio u tvornici i nije se iz nje micao, pozvao je radnike da im isplati zaostale plaće. Otkako je početkom rujna došao u tvornicu, Tomislav Đorđević nije dopuštao niti snagama tadašnjih ZNG-e da se zadržavaju u blizini govoreći im, kako su nam prenijeli svjedoci, „da ako neće biti oni blizu tvornice, neće niti agresor napadati“.

Oko 11 sati, kada je oko 700 radnika došlo u tvornicu – okružili su ih vojnici i tenkovi JNA. Ono što se tada dogodilo svježe je u sjećanjima radnika dan danas.

„Goloruke radnike su okružili tenkovi i vojska, naše kolege i prijatelje, maltretirali ih, ubijali te odvozili hranu iz tvornice. Prijatelju Stjepanu Komesu koji se rukovao sa predsjednikom Tuđmanom Jugoslav Vidić je mesarskim nožem odrezao ruku te ga ostavio da iskrvari i umre u mukama….“, sjećaju se brojni radnici.

Tog istog ponedjeljka 16. rujna Georg Gavrilović bio je na Zagrebačkom Velesajmu na štandu „Gavrilovića“, sjećaju se mnogi očevici koji su se tog dana i sami zatekli na Jesenskom Velesajmu.

„U isto vrijeme, na otvorenju Zagrebačkog Velesajma, na našem je štandu Georg sjedio sa oficirima JNA i Mirjanom Štokić, sve je znao što se događa i nastavio je piti i jesti“ priča gotovo u jednom dahu gospođa Štefica Škobić. „Moj je suprug Davor bio potpredsjednik SOUR-a za tehnologiju i tog je ponedjeljka u jednome danu tri puta izbjegao smrt i uspio izvući živu glavu. Georg je točno znao što se događa jer je stalno bio na telefonu i Tomislav Đorđević mu je sve javljao što se zbiva u okrugu tvornice“, završava svoje potresno svjedočanstvo gospođa Škobić.

Većina radnika je uspjela izbjeći tragediju i to upravo zahvaljujući šteti na spremniku amonijaka u kojem je bilo 87 tona ove opasne tekućine a koji se zapalio usred pucnjave. Unatoč kaotičnim i po život opasnim okolnostima, Petar Trkulja sa kolegama je uspio spriječiti ekološku katastrofu te sanirati požar i štetu koja je nastala na spremniku.

„Rat je prilika koju ne smijemo propustiti“

Petrinja 19.rujna trpi avionske napade te se broj civilnih stradanja povećava na preko 200.  Zapovjednik 4.bojne 1.Gardijske brigade Drago Horvat naredio je povlačenje hrvatskih snaga iz centra Petrinje u kojoj su se borbe tih dana vodile za svako dvorište i svaku kuću.

Civili su pakirali stvari koje su mogli ponijeti sa sobom i put Zagreba te neizvjesne budućnosti je krenulo nekoliko tisuća stanovnika Petrinje.

U Zagrebu, pak, javnošću je odjeknula navodna izjava tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana kojeg do danas prozivaju kao autora  rečenice „kako je rat prilika koja se ne smije propustiti“. U to vrijeme, naime, Žarko Domljan bio je suprug Georgove sestre Marijane Gavrilović.

Pad Petrinje, prognanstvo i šokantno saznanje

Petrinju je okupator zauzeo 21. rujna.

Radnici su stigli u Zagreb i po prijašnjem se dogovoru okupili u svom sjedištu u Ilici 8.

U sveopćoj gužvi, tražeći međusobno vijest o kolegama koji još nisu pristigli u Zagreb, u ponedjeljak 23.rujna doznaju vijest koja ih dodatno šokira – stečajno je vijeće na prijedlog stečajnog upravitelja Slave Borasa donijelo rješenje kojim dozvoljava prodaju pet poduzeća Gavrilović Holdinga.

„Nismo znali gdje ćemo spavati ni mi ni djeca, iz sata u sat smo se organizirali,

dogovarali, kako i kamo. Predložio sam da se prodaju oni pršuti koje smo spasili pa da se podijeli radnicima ali su pršuti nestali. Pomagali smo jedni drugima i stalno tražili nove informacije o kolegama – tko je živ, tko je stigao u Zagreb a koga još nema i gdje su.“, sjeća se tih teških trenutaka Petar Trkulja. „I u toj gužvi  doznajemo kako nam Gavrilović ide u prodaju. Kome? Tko kupuje našu tvornicu dok padaju granate po Petrinji? Zašto? Pa bili smo jači od Podravke, ni za stečaj nismo imali uvjete, kakva prodaja? To su bili nevjerojatno teški dani.“, iznosi svoja sjećanja i dodaje „Možete li zamisliti kakav nam je šok bio kada smo u Večernjaku, pet dana kasnije, vidjeli mali oglas o prodaji pet poduzeća registriranih u Zagrebu. Nitko nije znao za Gavrilović iz Ilice 8 – svi su uz ime tvornice vezali Petrinju. Nije ni čudo da se nitko, osim Georga, nije odazvao prodaji. Sve je bilo planski osmišljeno i izvedeno, to je jasno.“

Kao austrijski državljanin koji, po tadašnjim zakonima, ništa nije niti mogao kupiti 1991.godine, Georg Gavrilović tog je 11. studenog, uz potpis Slave Borasa, stavio svoj potpis na ugovor sastavljen na tri stranice i kupio za 3,3 milijuna maraka 2 milijarde vrijednu industriju.

Upravo taj ugovor i podrijetlo novca kojim je, navodno, plaćena kupovina Gavrilović Holdinga,  predmetom je istrage USKOK-a koja traje od listopada 2014.godine.

Do danas, naime, nitko nije vidio potvrdu uplate.

Okvir

U okupiranoj Petrinji i okolnim selima pobunjeni Srbi, pripadnici srpskih paravojnih formacija i milicije, činili su brojne zločine nad hrvatskim civilima koji nisu željeli napustiti svoje domove, ali i dijelom srpskih civila, koji se nisu slagali s takvom politikom. Najveći broj počinjenih ubojstava nad preostalim hrvatskim civilima na ovome području zabilježen je u periodu od rujna do prosinca 1991., pa čak sve do lipnja 1992., kada je u samome gradu Petrinji ubijeno ili nestalo više čitavih obitelji zatečenih u svojim kućama, a počinjena su i brojna pojedinačna ubojstva i odvođenja civila i zarobljenih hrvatskih branitelja kojima se nakon toga gubi svaki trag.

Nakon okupacije grada od JNA i paravojnih postrojbi u slijedećim mjesecima ubijeno je više od 250 civila (samo u studenom 1991 g. stotinjak), mahom starije dobi, ali i djece u dobi od 10 do 13 godina.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close