Connect with us

Upišite traženi pojam

Branimir Vidmarović
Branimir Vidmarović
Branimir Vidmarović

Top Tema

Donosimo analizu vanjskopolitičkog analitičara Branimira Vidmarovića o tijeku dosadašnjeg rusko-ukrajinskog sukoba – koje su očekivane posljedice te zašto smatra da sukob neće tako brzo završiti

Rat u Ukrajini traje već gotovo punih godinu dana. Ono što je Moskva na početku vidjela kao brzu kapitulaciju Kijeva sada se pretvorilo u iscrpljujući rat u kojemu je Rusija primorana provoditi djelomičnu mobilizaciju i napuštati okupirano područje Hersona kako bi obranila anektirani Donbas i Krim. Ukrajina se pak oporavila od inicijalnog šoka. Uz pomoć Zapadnog oružja i financijske pomoći, ukrajinska vojska je smogla postići ogromne uspjehe na bojišnici i osloboditi veliki dio okupiranih područja. No, ukrajinska dinamika je posustala nakon što je Rusija krenula sa nizom masivnih raketnih udara po ukrajinskoj energetskoj i civilnoj infrastrukturi.

Vrijeme igra protiv svih.

Rat koji zasad nema kraja na vidiku iscrpljuje Rusiju. Sankcije i izolacija od strane ujedinjenog Zapada stvaraju velike probleme za rusku ekonomiju. Ti će problemi samo rasti. Rusko društvo, koje je donedavno većinom pozitivno ili neutralno gledalo na invaziju Ukrajine, sada je na svojoj koži osjetilo užas stvarnosti. Iako relativno mala, djelomična mobilizacija je razrušila iluziju normalnosti i zaštićenosti prosječnog „navijača sa kauča“. U društvo se uvukao strah od mogućih novih mobilizacija. Ogroman broj mladih i sredovječnih radno sposobnih ljudi je poginulo ili napustilo zemlju. Demografska slika budućnosti se pogoršala.

Ukrajina se trenutno bori protiv ruskih okupatora pod cijenu ogromnih razaranja i smrti. Ekonomija je posrnula. Energetska i civilna infrastruktura su, ovisno o regiji, snažno ili potpuno razorene. Oporavak i obnova će potrajati godinama i zahtijevat će stotine i stotine milijardi dolara. Poslijeratno razdoblje biti će plodno tlo za korupciju, kriminal, malverzacije. Ukrajina će morati na sve moguće načine privlačiti strane investicije, što znači da će strane kompanije i lobiji diktirati pravila igre. Oko 8 milijuna Ukrajinaca napustilo je zemlju i potražilo utočište u Europi. Prolongacija rata će dovesti do toga da će velik dio njih pustiti korijenje u drugim zemljama i nikada se neće vratiti. Demografija Ukrajine također će biti osakaćena.

Europska unija nastoji riješiti energetsku krizu i pronaći nove i stabilne dobavljače koji će zamijeniti Rusiju. Financijska pomoć Ukrajini je veliki teret koji će se nadovezati na zajedničko zaduživanje EU od 750 milijardi eura za potrebe sanacija posljedica COVID-19. Osim toga, američke gospodarske mjere i subvencije mogu potencijalno nanijeti veliku štetu europskom gospodarstvu. Veliki broj ukrajinskih izbjeglica stvara pritisak na socijalne sustave zemalja. Vanjska politika EU je pod velikim pritiskom zbog različitih mišljenja zemalja te sve jačih tendencija provođenja sebičnih politika nacionalnih interesa. Vojna pomoć Ukrajini prazni skladišta europskih zemalja, što podrazumijeva proizvodnju dodatnih jedinica opreme i oružja.

U pozadini svega, zemlje Globalnog juga većinom zauzimaju neutralnu i pragmatičnu politiku bez osvrta na interese, želje i zahtjeve kako Zapada, tako i Rusije. Novi centri moći poput Indije i Kine profitiraju od jeftinog uvoza energenata iz Rusije dok Turska koristi rat kako bi ojačala svoj položaj i utjecaj u regiji i svijetu.

Kako će se rat u Ukrajini odraziti na svijet i odnose između zemalja, i kako bi se mogao završiti?

Trenutno je najizgledniji scenarij nastavak ratovanja uz mogućnost daljnje eskalacije. Zaraćene strane te igrači koji indirektno sudjeluju u konfliktu – SAD i NATO – imaju maksimalističke ciljeve. Rusiji je principijelno važno da Ukrajina ne bude u NATO-u te da se sačuva kontrola nad Krimom i Donbasom. Rusija to smatra životno važnim nacionalnim interesom. Iako je Kremlj tijekom rata mijenjao deklarativne ciljeve rata, neutralnost i teritorijalna kontrola ostaju bazični minimum. Ukrajina je, čini se, u potpunosti odustala od bilo kakvih ideja nagodbe, kompromisa i pregovora. Kijev želi osloboditi sva anektirana područja i protjerati rusku vojsku. Pregovori su mogući tek nakon što budu ispunjeni ti uvjeti. SAD (i NATO) dijele ukrajinske ciljeve i želje. Podržavajući Ukrajinu i njene ciljeve u toj zero-sum igri, zapadni političari dosta jasno poručuju da žele poraz Rusije u ratu. Američki ministar obrane Lloyd Austin je rekao da je američki cilj oslabiti Rusiju do te mjere da više ne bude sposobna na slične vojne poduhvate. SAD, EU i NATO pomažu Ukrajini oružjem, novcem i proturuskim sankcijama.

U toj konstelaciji pregovori i diplomacija nisu mogući jer se isti trenutno smatraju sramotnim porazom. Osim toga, Rusija polazi od principa da se o anektiranim teritorijima ne pregovara. Cilj svih strana je dakle pobjeda ili izbjegavanje poraza. Za Rusiju su granice između ovih kategorija zamagljene. Ukrajina želi samo pobjedu. SAD, koji je u ovaj rat osim novca i oružja uložio i svoju svjetsku reputaciju, priželjkuje ukrajinsku pobjedu. Eventualno, Washington bi bio zadovoljan i sa ishodom u kojem će Rusija možda sačuvati dio anektiranih teritorija, ali pod cijenu gotovo totalnog gubitka ekonomije i utjecaja.

Ovo upućuje na prolongirani konflikt u kojemu je moguća isključivo eskalacija. Ukoliko se ne promjeni temeljni pristup svih strana i uslijed zamora zapadnih zemalja, prvenstveno EU-a, pregovori ponovo ne postanu valjana opcija, strane će ulagati sve više kako bi ostvarile ciljeve. To nažalost povećava mogućnost uključivanja NATO snaga u rat ili intervenciju jedne zemlje, npr. Poljske izvan NATO okvira. Slijedom, to povećava mogućnost ruske uporabe nuklearnog oružja u Ukrajini. Što će Ukrajina, NATO i SAD biti uspješniji i gurati Rusiju prema porazu, to će veći biti rizik od primjene istog.

No, prolongacija konflikta i akumulacija gospodarskih problema može također dovesti do apatije zapadnih zemalja. Nemogućnost poraza i neostvarivost pobjede signaliziralo bi „palestinizaciju“ odnosno zamrzavanje konflikta na neodređeno vrijeme. Iscrpljena Rusija ne bi imala snage i sredstava za velike ofanzive već bi samo nastojala obraniti anektirano. Iscrpljeni Zapad ne bi mogao pomagati Ukrajini dosadašnjim intenzitetom. Stoga bi Ukrajina mogla tek granatirati ruske položaje bez realnog proboja.

Ni zapadno jedinstvo, ni zapadni problemi nisu konstanta i podložni su promjenama uslijed financijskih, i zdravstvenih kriza te elementarnih nepogoda. Tu su i društveni faktori – nezadovoljstvo građana kako na Zapadu, tako i u Rusiji. U SAD-a bi potencijalni republikanski predsjednik mogao smanjiti ili odustati od investiranja u rat sa Rusijom i umjesto toga se prebaciti na Kinu.

U Rusiji postoji mala, ali realna mogućnost tihog ili glasnijeg puča. Uostalom, preokreti, posebno vojni nisu neobična pojava u današnjem svijetu. No, bi li neka nova garnitura vratila Ukrajini anektirana područja, što je temeljni ukrajinski uvjet za pregovore? Ili bi nastavila voditi rat još jače?

Poraz Rusije i pobjeda Ukrajine su teško ostvarivi. To je nedavno rekao i Šef združenog stožera američke vojske, general Milley. No, temelja i volje za diplomaciju nema. A to znači da se rat nažalost nastavlja.

Povezane vijesti

Politika

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je Donaldu Trumpu na, kako je napisao na X-u, ‘impresivnoj izbornoj pobjedi’. Rekao je da cijeni Trumpovu ‘predanost pristupu...

Politika

Hrvatska će Ukrajini isporučiti dio svojih tenkova i borbenih vozila istočne proizvodnje, a za iznos financijskih sredstava koje će RH dobiti od SR Njemačke...

Politika

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je u radnom posjetu Bosni i Hercegovini tijekom kojega se sastao i s ministrom vanjskih...

Vijesti

Od ovog tjedna Oružane snage Republike Hrvatske pružat će potporu zemlje domaćina (Host Nation Support – HNS) pripadnicima NATO snaga koje sudjeluju u vježbi...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori