DOGOVOR O MIMOHODU: Dan pobjede i 20. obljetnica otkad su nas pobijedili naši?

Završio je i taj dramolet, imamo nekakvo kompromisno rješenje, pomirbu Predsjednice i premijera i njegove Vlade oko toga kako će se obilježiti Dan pobjede u Domovinskom ratu, odnosno kako ćemo proslaviti Oluju. Tradicionalno, 5. kolovoza održat će se cjelodnevna proslava u Kninu, a večer prije u Zagrebu bi mimohodom trebalo biti obilježeno 20 godina od […]

Završio je i taj dramolet, imamo nekakvo kompromisno rješenje, pomirbu Predsjednice i premijera i njegove Vlade oko toga kako će se obilježiti Dan pobjede u Domovinskom ratu, odnosno kako ćemo proslaviti Oluju. Tradicionalno, 5. kolovoza održat će se cjelodnevna proslava u Kninu, a večer prije u Zagrebu bi mimohodom trebalo biti obilježeno 20 godina od te akcije, odnosno 20 godina od uspostave mira, tijekom kojih smo trebali graditi i izgraditi Hrvatsku. Bolju Hrvatsku. Uspješniju Hrvatsku. Sretniju Hrvatsku?

Hrvatsku u kojoj će njeni građani imati posla? U kojoj će njeni građani biti dostojno plaćeni za svoj rad? U kojoj će si ljudi od toga rada moći priuštiti solidan život? U kojoj vam neće biti potrebna stranačka iskaznica da biste radili? U kojoj stranačka iskaznica ne služi kao kartica za uhljebljenje na račun poreznih obveznika? U kojoj se ministri ne hvale smanjenjem broja zaposlenih u vrijeme kad nezaposleni u stampedu prelaze granicu? Hrvatsku kojoj se usred rata nije dogodila pretvorba i privatizacija s razmjerima pljačke, ili barem zemlju u kojoj je nešto od toga vraćeno kroz reviziju pretvorbe i privatizacije u 20 godina od rata? Hrvatsku čiji ljudi ne kopaju po kontejnerima, ne skupljaju boce za obrok i djeca im nisu gladna u školi. Hrvatsku čiji ljudi nisu blokirani, ovršeni, zgaženi kreditima koje su im podvalili sumnjivi likovi u finim odijelima, a sad im se još sumnjivija ekipa smješka i tvrdi da su na vrijeme bili upozoreni da ih ne ugovaraju. Hrvatsku čiji premijeri i predsjednici gospodarskih komora ne vise po zatvorima, s optužnicama i presudama koje su toliko opskurne da je poštenog čovjeka sram što ih poznaje makar i samo preko TV ekrana.

Zemlju u kojoj glavne stranke nisu (nepravomoćno) osuđene kao kriminalne organizacije i organizirani sustavi specijalizirani za krađu novca, zemlju u kojoj premijeri ne trebaju tumača da bi ih prosječan čovjek razumio čak i kad pokušavaju utješiti ljude zato što nemaju posla, zemlju u kojoj potrošeni predsjednik ne hvata glasove birača tako da pljuje po takvom premijeru i stranci koja mu je platila dvije predsjedničke kampanje (novcem poreznih obveznika), zemlju u kojoj pretendenti za premijera ne voze bijesne limuzine na lizing tvrtke svoje partnerice, zemlju u kojoj takvi nemaju sumnjive donatore koji se nazivaju uspješnim poduzetnicima, zemlju u kojoj se državni poticaji ne isplaćuju za uvoznu salamu na policama i vađenje krvi pored blagajne, zemlju u kojoj vam se gospođe čija je jedina funkcija to da su bivše supruge velikih lopina s imovinom neistraženog porijekla ne krevelje iz video-uradaka s porukama narodu, zemlju u kojoj proizvodnja i izvoz nisu baš do kraja uništeni, zemlju u kojoj Vladimir Šeks nije i otac i majka svakog iole zanimljivijeg političkog sukoba, a Mate Granić glavni politički analitičar kojega zovu oko svega što je imalo škakljivo, zemlju u kojoj je barem jedna reforma izvedena do kraja i donekle je uspjela, toliko da možemo reći da se barem za to isplatilo ratovati, ginuti i izgubiti dio života i zemlju u kojoj, 70 godina nakon završetka rata, više ne ratuju ustaše, četnici i partizani.

Svatko od nas sigurno bi mogao nastaviti taj niz detalja nekima koje osobno u kolovozu 1995. ne bi mogao ni zamisliti kao dio budućnost, danas sadašnjosti, ove zemlje, čak ni u noćnoj mori. To je bilo vrijeme vjere u to da imamo budućnost i da Hrvatska može postati zemlja po mjeri malih skromnih ljudi koji će u njoj živjeti pristojno od svoga rada i imati dovoljno vremena za hladovinu u naslijeđenim vikendicama uz more, ili kletima u vinogradu koji su nam ostavili djedovi. Ali, ne može, jer nakon jedne pobjede, mi smo je mirno predali drugom neprijatelju, političkoj oligarhiji, koja je krojila naše živote tako da uzme ono najbolje za sebe i rasporedi to po svojim džepovima. Mrvice se bacaju onima kojima se može manipulirati i koji mogu držati u šaci cijelu zemlju, ostali su ionako pokoreni kreditima, minusima i strahom za goli život.

Do te mjere smo jadni da na kraju dopustimo da se prepucavaju i oko toga kada i kako će se obilježiti dan na koji bismo pijetetom trebali odati počast onima koji su za ovu zemlju izgubili živote i zahvaliti onima koji su je obranili, s čime su politička prepucavanja nespojiva. Hitno obraćanje Predsjednice naciji, po svoj prilici neposredno nakon dogovora o datumu mimohoda, kako bi „dozvolila“ da se mimohod održi neki drugi dan, pa tako ispala pobjednica te bitke, zapravo je poniženje svima nama, jednako kao što je i pitanje organizira li Vlada taj mimohod da bi imala barem jednu proslavu Oluje na kojoj je neće izviždati. Neš ti pitanja koje se nametnulo nakon što se došlo do kakvog-takvog dogovora: hoće li se predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko pojaviti na mimohodu?

Kome je to uopće bitno osim ekipi koja manipulira našim životima i time nam dodatno i namjerno uništava šanse za normalan život?

I dok se oni svađaju oko toga hoće li biti jedne proslave, ili mimohoda, isti ili neki drugi dan, hoće li doći ili neće doći, jer su to najvažnija pitanja njihove političke časti, prosječan čovjek više ne može shvatiti što ćemo tog dana uopće slaviti i oko čega se tu ima mimohoditi. Dan pobjede i 20 godina otkad su nas pobijedili naši?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close