Ipak se razgovara i o europskim temama, a ne o dnevnopolitičkim temama. O onome o čemu se radi u Europskom parlamentu. Hrvatska ima 12 zastupnika, 11 odmah počinju mandat, a jedan kad se Brexit okonča. Hrvatska je mala zemlja koja treba dobro profilirane politike s kojima će se baviti izabrani u EU parlament i za to pronaći saveznike.
Joško Klisović, kandidat SDP-a na izborima za Europski parlament naglašava, kako ulazak u EU nije sam sebi svrha, već je cilj ubrzano urediti državu i društvo na dobrobit hrvatskih građana koristeći mehanizme, standarde i dobre prakse EU. Naglašava kako zaslužujemo živjeti u uređenoj Hrvatskoj po europskim standardima i u progresivnoj Europi ravnopravnih građana, prema novoj paradigmi, a to je dosljedna implementacija održivog razvoja. Klisović je posebno istaknuo utvrđivanje europskog standarda mirovina koji je usklađen s troškovima života u svakoj članici te za europski okvir minimalne plaće koja mora biti iznad razine siromaštva.
Mirela Holy je naglasila da je održivi razvoj središnji cilj Strategije EU2020, koji u području podrazumijeva tranziciju sa sadašnje linearne na cirkularnu ekonomiju, isto tako i u području gospodarenja otpadom. Procjene primjene cirkularne ekonomije u EU sežu do rasta produktivnosti za 30 posto do 2030. uz 1 posto rasta BDP-a i stvaranje dva milijuna novih radnih mjesta.
Dizajnerski, ekološki i uporabni standardi cirkularne ekonomije donose uštede koje se u EU procjenjuju na 600 milijardi eura godišnje. No, tranzicija s linearne prema cirkularnoj ekonomiji nije moguća bez integriranog gospodarenja otpadom. Iako su Hrvatskoj na raspolaganju sredstva iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a koja iznose 475 milijuna eura predviđenih za financiranje projekata u sektoru otpada, Hrvatska nije ispunila nijedan cilj iz EU otpadnih direktiva i ono što je neminovno, plaćanje je penala za neispunjeno.
Za cirkularnu tranziciju važno je i poticanje projekata iz domene kreativnih industrija i bio gospodarstva jer su ideje te koje donose dodanu i dugotrajnu, održivu vrijednost proizvodima. Glavni naglasak je na inovativnosti i kreativnosti, stvaranju dodane vrijednosti na iskorištavanju ideja, a ne na iskorištavanju resursa. U kreativne (i kulturne) industrije se ubrajaju svi oblici dizajna, intelektualnog i kulturnog stvaralaštva, inovacija te medijske i zabavne industrije. Kreativne industrije u EU bilježe najveći rast u posljednjih nekoliko godina i u ovom trenutku već zapošljavaju 12 milijuna ljudi u EU, sudjeluju s 4 posto u BDP i pozicioniraju EU na 2. mjesto u svijetu prema razvijenosti kreativnih industrija. Mirela Holy ističe, da održivi razvoj daje mnogo mogućnosti za razvoj okolišu prijateljskih grana proizvodnje, koje samo treba pametno osmisliti.
