BUDUĆNOST JE U PAMETNOM TURIZMU! HOĆE LI HRVATSKA BITI DOVOLJNO “PAMETNA” I ISKORISTITI SVOJ POTENCIJAL U IZAZOVNIM VREMENIMA?!

Razvoj pametnog turizma, temeljenog na održivosti i sigurnosti destinacija, suradnji, povećanju kvalitete ponude i kompetencija kadrova te primjeni ICT tehnologija iznimno je važan za budućnost turizma Hrvatske i Mediterana, istaknuto je na konferenciji o pametnom turizmu SmartMed. Naglašeno je da pandemija znatno mijenja turističku potražnju i poslovne modele u turizmu, stavljajući veći naglasak nego prije […]

Razvoj pametnog turizma, temeljenog na održivosti i sigurnosti destinacija, suradnji, povećanju kvalitete ponude i kompetencija kadrova te primjeni ICT tehnologija iznimno je važan za budućnost turizma Hrvatske i Mediterana, istaknuto je na konferenciji o pametnom turizmu SmartMed.

Naglašeno je da pandemija znatno mijenja turističku potražnju i poslovne modele u turizmu, stavljajući veći naglasak nego prije na zdravstvenu sigurnost destinacija i cijele turističke ponude, a taj naglasak mogao bi se zadržati i kada pandemija prođe.

Projekt SmartMed dio je PANORAMED inicijative, koji se sufinancira iz Interreg MED (Mediteran) programa, i bavi se razvojem uvjeta za pametni i održivi turizam te inovacije u turizmu na Mediteranu, u što je uključeno 13 partnera iz mediteranskih zemalja – Portugala, Španjolske, Francuske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Hrvatske, čije je Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) i vodeći partner u tom projektu.

Svi zajedno, temeljem specifičnih potreba svake zemlje, nastoje razviti poslovni model za pametni turizam. Očekuje se da će nakon tri godine, odnosno do lipnja 2022. doći i do konkretnih primjena tog modela u svim uključenim zemljama, a vrijednost projekta je, po riječima Ksenije Slivar iz MINTS-a, 3 milijuna eura.

“Projekt je najviše fokusiran na obalni i pomorski turizam, a glavni cilj je jačanje kapaciteta nacionalnih i javnih vlasti te dionika u turizmu za primjenu novih pametnih rješenja u tom sektoru, koji se na cijelom Mediteranu suočava sa sličnim izazovima, poput problema sezonalnosti i nedostatka učinkovite suradnje među dionicima turizma, lošom demografskom slikom i nedostatkom radne snage te prekomjernom potrošnjom prirodnih resursa. To su nam i zajednički problemi i projekt bi trebao pridonijeti i njihovom rješavanju”, istaknula je Slivar.

Državni tajnik u MINTS-u Tonči Glavina poručio je da turizam mora nastaviti živjeti i stvarati vrijednost te zapošljavati, čemu će pridonijeti i razvoj pametnog turizma te inovativni projekti. Osvrnuo se i na ovogodišnju sezonu u Hrvatskoj, ocijenivši da je bila teška, ali da je odrađena korektno i puno bolje od drugih.

Smatra da je sezoni u okolnostima pandemije znatno pomoglo i pametno rješenje-web aplikacija “Enter Croatia”, koja je mnogima olakšala prelazak granice i dolazak u Hrvatsku, jer su se iz svoje kuće mogli najaviti i doznati sve relevantne informacije.

Predstavljajući prve rezultate analize trenutačnog stanja vještina i konkurentnosti turizma na Mediteranu te primjere najbolje prakse zemalja uključenih u projekt, direktorica iz tvrtke Apsolon Ivana Novoselec naglasila je da je zakonski i regulatorni okvir turizma dobio najnižu ukupnu prosječnu ocjenu iz svih zemalja, a da su najbolji primjeri dobre prakse i rješenja vidljivi u Portugalu i Španjolskoj, odnosno na području Barcelone.

Hrvatska je najbolje rangirana u segmentu održivosti, dok je u ostala tri stupa pametnog turizma – suradnja i participacija, ljudski kapital i poslovno okruženje te tehnologije i IT – među lošije rangiranim. No, sve se to može i popraviti, posebice kroz mehanizme suradnje u EU i na Mediteranu i sada u vrijeme pandemije, poručila je Novoselec.

Analiza je pokazala i da je u svim zemljama problem i što osim nacionalnog nemaju strateški okvir za specifična područja razvoja turizma, pa ni za pametni, a ‘boljka’ svih je i nepostojanje povezanosti između nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija, pa niti po sektorima.

Kao primjer dobre prakse za održivost u Hrvatskoj navela je otoke Lošinj i Cres, no predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić smatra da je Cres dobar u tome, ali ne i Lošinj, za kojeg je kazao da se u tome ‘šverca’ i da je i u razvoju turizma i cijele destinacije ipak ‘podlegao’ kapitalu.

Dora Smolčić Jurdana s opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu upozorila je na važnost potrebe dodatnog obrazovanja i jačanja kompetencija kadrova u turizmu, u čemu, kako smatra, i pandemija može dati nove prilike, pogotovozbog smanjene turističke operativne aktivnosti.

Izvor: vlada.hr

POPULARNE KATEGORIJE