Na još jedan u nizu neprimjerenih poteza zagrebačkog rektora Damira Borasa, ovoga tjedna reagirao je GONG u svojem priopćenju. Naime, još od travnja prošle godine, rektor preko elektroničke pošte upravlja Sveučilištem zajedno s još 70 senatora. Stoga GONG poziva upravu Sveučilišta da promijeni nedemokratsku praksu i osigura transparentnost donošenja odluka pošto se sjednice Senata već gotovo godinu dana održavaju bez adekvatne rasprave i sučeljavanja argumenata te je time onemogućena bilo kakva smislena i funkcionalna razmjena informacija oko gorućih te ostalih važnih pitanja.
– Jedan od najvažnijih kriterija demokratskog procesa je postojanje deliberacije, otvorene i argumentirane rasprave među pripadnicima neke zajednice s ciljem iznalaženja najboljih rješenja i odluka. To je posebno važno za Sveučilište u Zagrebu koje bi trebalo biti uzor demokratskih procesa, transparentnosti i otvorenosti za druge javne institucije – stoji u priopćenju GONG-a.
Na drugim se sveučilištima sjednice održavaju uživo ili putem nekih od videokonferencijskih alata, a čak se na opisan način, organiziraju sjednice na dobrom dijelu sastavnica zagrebačkog sveučilišta.
– Navedeni primjeri pokazuju kako se u slučaju sjednica Senata zagrebačkog Sveučilišta ne radi o izostanku kvalitetnih alternativa, nego o nedemokratskom habitusu aktualnog rektora i njegovih suradnika. Gong poziva aktualnu upravu Sveučilišta u Zagrebu da što prije prekine s postojećom nedemokratskom praksom. Apeliramo da se sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu organiziraju na način koji će omogućiti argumentirano iznošenje stavova njegovih članica i članova, a to je putem usmene i neposredne rasprave uživo ili preko odgovarajućih online platformi, čime će se osigurati transparentnost upravljačkih procesa na najvećem sveučilištu u Hrvatskoj – zaključuju iz GONG-a.
Telegram je istražio na koji način funkcioniraju ostala hrvatska sveučilišta, pa se tako ono u Rijeci služi videokonferencijskim servisom Microsoft Teams, sjednice sveučilišta u Dubrovniku u toplijim se mjesecima održavaju u vrtu rektorata, a alternativno putem Zooma. Zadarsko sveučilište kombinira sjednice Senata online i uživo, a aplikacija koju koriste omogućava da senatori, uoči glasanja o određenoj točki dnevnoga reda, u komentarima rasprave što smatraju nužnim.
Da je rektor Boras počeo gubiti podršku političke elite govori i činjenica da je Sabor ovog petka velikom većinom izglasao Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, prema kojem se kvalifikacije stručnih studija izjednačavaju s kvalifikacijama sveučilišnih studija.
Rijetko kada se parlamentarna pozicija i opozicija slažu oko nečega, u ovom slučaju njih čak 127 je bilo za, troje zastupnika je bilo suzdržano, a nitko nije bio protiv. Na prošlotjednoj raspravi neki su zastupnici izrazili bojazan da će rektor Boras od Ustavnog suda tražiti da pobije i spomenutu novu verziju zakona te su ukazali na licemjerje nekih sveučilišnih profesora koji podcjenjuju stručne studije, a čak sami na njima predaju.
Sabor je o novom zakonu glasao nakon što je Ustavni sud 10. ožujka 2020. donio Odluku o ukidanju odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije. Odluka je uz tri izdvojena mišljenja petero sudaca donesena na temelju ustavne tužbe koju su podnijeli upravo rektor Boras te dekani svih pravnih fakulteta u državi. Jedan od većih zastupnika “razdora” između stručnih i sveučilišnih studija je i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tonći Lazibat, koji je ujedno i profesor Ekonomskog fakulteta na kojem studenti studiraju i stručne studije. Već mjesecima na stranicama Sveučilišta stoji istaknuto njegovo pojašnjenje zašto stručni studiji ne mogu biti na istoj razini kao i sveučilišni.
– Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta, kazao je tada Lazibat.
Međutim Sabor, suprotno od njih, smatra da je 300 ECTS-a jednako vrijedno, stekli ga na sveučilišnom ili stručnom studiju.
