BORAS IZGUBIO PODRŠKU POLITIČKE ELITE I BLIŽI MU SE KRAJ?! USPIO UJEDINITI HDZ I OPORBU?!

Na još jedan u nizu neprimjerenih poteza zagrebačkog rektora Damira Borasa, ovoga tjedna reagirao je GONG u svojem priopćenju. Naime, još od travnja prošle godine, rektor preko elektroničke pošte upravlja Sveučilištem zajedno s još 70 senatora. Stoga GONG poziva upravu Sveučilišta da promijeni nedemokratsku praksu i osigura transparentnost donošenja odluka pošto se sjednice Senata već […]

Na još jedan u nizu neprimjerenih poteza zagrebačkog rektora Damira Borasa, ovoga tjedna reagirao je GONG u svojem priopćenju. Naime, još od travnja prošle godine, rektor preko elektroničke pošte upravlja Sveučilištem zajedno s još 70 senatora. Stoga GONG poziva upravu Sveučilišta da promijeni nedemokratsku praksu i osigura transparentnost donošenja odluka pošto se sjednice Senata već gotovo godinu dana održavaju bez adekvatne rasprave i sučeljavanja argumenata te je time onemogućena bilo kakva smislena i funkcionalna razmjena informacija oko gorućih te ostalih važnih pitanja.

– Jedan od najvažnijih kriterija demokratskog procesa je postojanje deliberacije, otvorene i argumentirane rasprave među pripadnicima neke zajednice s ciljem iznalaženja najboljih rješenja i odluka. To je posebno važno za Sveučilište u Zagrebu koje bi trebalo biti uzor demokratskih procesa, transparentnosti i otvorenosti za druge javne institucije – stoji u priopćenju GONG-a.

Na drugim se sveučilištima sjednice održavaju uživo ili putem nekih od videokonferencijskih alata, a čak se na opisan način, organiziraju sjednice na dobrom dijelu sastavnica zagrebačkog sveučilišta.

– Navedeni primjeri pokazuju kako se u slučaju sjednica Senata zagrebačkog Sveučilišta ne radi o izostanku kvalitetnih alternativa, nego o nedemokratskom habitusu aktualnog rektora i njegovih suradnika. Gong poziva aktualnu upravu Sveučilišta u Zagrebu da što prije prekine s postojećom nedemokratskom praksom. Apeliramo da se sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu organiziraju na način koji će omogućiti argumentirano iznošenje stavova njegovih članica i članova, a to je putem usmene i neposredne rasprave uživo ili preko odgovarajućih online platformi, čime će se osigurati transparentnost upravljačkih procesa na najvećem sveučilištu u Hrvatskoj – zaključuju iz GONG-a.

Telegram je istražio na koji način funkcioniraju ostala hrvatska sveučilišta, pa se tako ono u Rijeci služi videokonferencijskim servisom Microsoft Teams, sjednice sveučilišta u Dubrovniku u toplijim se mjesecima održavaju u vrtu rektorata, a alternativno putem Zooma. Zadarsko sveučilište kombinira sjednice Senata online i uživo, a aplikacija koju koriste omogućava da senatori, uoči glasanja o određenoj točki dnevnoga reda, u komentarima rasprave što smatraju nužnim.

Da je rektor Boras počeo gubiti podršku političke elite govori i činjenica da je Sabor ovog petka velikom većinom izglasao Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, prema kojem se kvalifikacije stručnih studija izjednačavaju s kvalifikacijama sveučilišnih studija.

Rijetko kada se parlamentarna pozicija i opozicija slažu oko nečega, u ovom slučaju njih čak 127 je bilo za, troje zastupnika je bilo suzdržano, a nitko nije bio protiv. Na prošlotjednoj raspravi neki su zastupnici izrazili bojazan da će rektor Boras od Ustavnog suda tražiti da pobije i spomenutu novu verziju zakona te su ukazali na licemjerje nekih sveučilišnih profesora koji podcjenjuju stručne studije, a čak sami na njima predaju.

Sabor je o novom zakonu glasao nakon što je Ustavni sud 10. ožujka 2020. donio Odluku o ukidanju odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije. Odluka je uz tri izdvojena mišljenja petero sudaca donesena na temelju ustavne tužbe koju su podnijeli upravo rektor Boras te dekani svih pravnih fakulteta u državi. Jedan od većih zastupnika “razdora” između stručnih i sveučilišnih studija je i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tonći Lazibat, koji je ujedno i profesor Ekonomskog fakulteta na kojem studenti studiraju i stručne studije. Već mjesecima na stranicama Sveučilišta stoji istaknuto njegovo pojašnjenje zašto stručni studiji ne mogu biti na istoj razini kao i sveučilišni.

– Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta, kazao je tada Lazibat.

Međutim Sabor, suprotno od njih, smatra da je 300 ECTS-a jednako vrijedno, stekli ga na sveučilišnom ili stručnom studiju.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close