BLEIBURG: 70. godišnjica bleiburške tragedije

Na Bleiburškom polju, u subotu prije podne, počelo je obilježavanje 70. godišnjice bleiburške tragedije u svibnju 1945. kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH i civila. Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom […]

Na Bleiburškom polju, u subotu prije podne, počelo je obilježavanje 70. godišnjice bleiburške tragedije u svibnju 1945. kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH i civila.

Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Kardinal Bozanić će u podne predvoditi misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović.

Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu “zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije”, ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar-Kitarović. Iako je bila najavila da će nazočiti središnjoj komemoraciji 16. svibnja u Bleiburgu, predsjednica je počast žrtvama komunističkih zločina odala u četvrtak na Bleiburgu, u Maclju i Teznom, učinivši to bez najave i nazočnosti medija. Jednako tako, sama i bez najave, u travnju je odala počast žrtvama ustaškog režima u koncentracijskom logoru Jasenovac.

U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama poraća odat će njezina posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruge Hrvatski križni put.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.

Grabar-Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obvezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude.

“Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti”, navela je Grabar-Kitarović.

Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.

Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su “pravednu borbu”, a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije.

“Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim”, rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca.

Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. “Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora”, rekao je predsjednik Sabora.

Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u travnju 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1179 žrtava koji su u srpnju te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskome gradskom groblju.

Za povjesničare je točan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima povjesničarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih.

Povjesničari Ivo Lučić i Nikica Barić u razgovoru s Hinom izrazili su žaljenje što je obilježavanje Bleiburške tragedije ponovo razdvojilo državni vrh koji bi, kako poručuju, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i “križni putovi” dobiju primjereno mjesto u povijesti kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close