BAŠ KAO I U HRVATSKOJ: I Srbi „do smrti“ na poslu

„Ukoliko bi se starosna granica od 2015. podigla sa 60 na 63 godine, to bi bilo u periodu od šest godina, odnosno godišnje bi se ta granica podizala za po šest meseci”, rekao je srpski ministar financija Lazar Krstić, a sve zbog sistema po kojem se danas u Srbiji isplaćuju mirovine, odnosno besparice, za više […]

happy old man

„Ukoliko bi se starosna granica od 2015. podigla sa 60 na 63 godine, to bi bilo u periodu od šest godina, odnosno godišnje bi se ta granica podizala za po šest meseci”, rekao je srpski ministar financija Lazar Krstić, a sve zbog sistema po kojem se danas u Srbiji isplaćuju mirovine, odnosno besparice, za više zahvata novca iz budžeta. Hitnu mirovinsku reformu od Vlade traži MMF.

Srpski model odlaska u zasluženu mirovinu biti će za muškarce 66, a za žene s 64 godine, dok će onima koji ne udovoljavaju uvjetima biti smanjivane. Odlazak u mirovinu mora zadovoljavati barem dva uvjeta; dob i godine staža. Po tome, muškarci ne bi mogli u mirovinu sve do 65. godine starosti, i radili bi u prosjeku pet godina duže.

Prioritet je uvođenje aktuarskih penala od oko šest posto za svaku godinu prijevremenog umirovljenja, a sve zbog činjenice da se 70 posto muškaraca i 50 posto žena umirovljuje prije regularne dobi od 65, tj. 60 godina. Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta, ustvrdio je kako je Srbija europski rekorder, naravno negativni, po učešću rashoda za mirovine u BDP-u od 13 posto i da su reforme neophodne. Zoran Popov, ekonomista, smatra da bi trebalo nagrađivati sve ljude koji žele raditi duže negoli zakon to propisuje.

U Srbiji svakoga dana prošle godine statistički gledano u mirovinu je odlazilo 290 ljudi, a bez posla ostajalo 58 radnika, što je, za današnji srpski postojeći sistem neodrživo. No, postoje dva modela mirovinske reforme. U prvom žene će raditi do 63. godine, a po drugom muškarci će u mirovinu sa 66, a žene sa 64 godine.

Tako žena koja danas ima 49 godina će još raditi 11 godina – do 2025. godine, prema sadašnjem zakonu, išla bi sa 60 godina u mirovinu. U novom modelu mirovinske reforme, raditi će tri godine duže i otići u mirovinu tek 2028. A što ako izgubi posao i ne stigne do mirovine? To se ne zna.

Hrvati dulje i jadnije

U Hrvatskoj pak, svi rođeni od 1964., godine, pa nadalje u punu starosnu mirovinu će sa 67 godina, pa će današnje 42-godišnjakinje raditi punih sedam godina dulje negoli žene rođene 1954., koje odlaze u mirovinu prema starim propisima. Hrvatska Vlada načisto je s time da treba povećati dob umirovljenja na 67 godina. Ta mini mirovinska reforma donijela je Hrvatima maksimalno negodovanje. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, predstavio je projekciju prema kojoj će prijelazno razdoblje za povećanje radnog vijeka do 67. godine života trajati od 2020., do 2031., pa bi prema tome samo muškarci rođeni 1954. i ranije odlazili u mirovinu, prema sadašnjim uvjetima umirovljenja, dok bi svi rođeni 1955. i kasnije, radili dva mjeseca do dvije godine dulje.

Diskriminacija Hrvatica
Sa ženama je situacija kompliciranija, jer se njima produljuje radni vijek za tri mjeseca godišnje dok se ne izjednače s muškarcima. Proces je počeo 2010. i trajati će do 2029., kada će one u punu mirovinu sa 65 godina. Tako žene moraju raditi do 61. godine za starosnu mirovinu, a od 2020., to bi se usklađenje s muškarcima ubrzalo i radni vijek produljio ne tri, već pet mjeseci godišnje, a sve kako bi uhvatile korak s muškarcima. Kako je krenulo jedno prijelazno razdoblje nije završilo, već ga je zahvatilo drugo, a neće dugo proći da će nastupiti i treće.
MMF je predložio Hrvatskoj da odmah donese odluku o povećanju dobi za umirovljenje te ubrza dinamiku usklađenja i na taj način smanji pritisak na mirovinski sustav i zadrži izdatke pod kontrolom.
Rad do 67. Godine otvara punu vreću problema, od ekonomskih, zdravstvenih, socijalnih, itd…, jer će mnogi prije ostati bez posla i neće moći uhvatiti mirovinu.
Iako su se žene digle „na zadnje noge” s prijedlogom koji im je neprihvatljiv, pozivajući se na projekcije Eurostata, ističe se da će 2020, Bugarke sa 60 godina, Čehinje sa 61-om i osam mjeseci, Slovenke sa 61-om, Rumunjke također sa 61-om; Luksemburžanke s 63, Austrijanke i Poljakinje sa 60. Austrijanke će tek 2033. u mirovinu sa 65 godina starosti, Austrijanke će tek 2033. u mirovinu sa 65 godina starosti, a Poljakine 2040. sa 67 godina.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close