ANDREA ZLATAR VIOLIĆ: “NE PRISTAJEM DA UMJETNICI ZAVRŠE NA CESTI”

U zadnjoj godini mandata ministrica kulture Andrea Zlatar Violić ima još mnogo posla, ali i rezultata koji odskaču u kriznim vremenima. Kultura nije gotovo nikada bila važna, toliko da je lako živjela, guralo ju se u stranu, jer nije bila u razmišljanjima od državnog značenja, a to uvijek znači borbu da bi se uspjelo. Izdvajanje […]

U zadnjoj godini mandata ministrica kulture Andrea Zlatar Violić ima još mnogo posla, ali i rezultata koji odskaču u kriznim vremenima. Kultura nije gotovo nikada bila važna, toliko da je lako živjela, guralo ju se u stranu, jer nije bila u razmišljanjima od državnog značenja, a to uvijek znači borbu da bi se uspjelo.

Izdvajanje za kulturu je malo povećano u zadnjoj godini ovog mandata, pomaže li to išta?

“Rebalansom proračuna za prošlu godinu sredstva ministarstva kulture povećana su za 23.100.000 kuna, što je otprilike 0,52 posto proračuna. Ta su sredstva namjenski raspoređena za isplatu plaća, djelatnost HINA-e, poticanje audiovizuelnog stvaralaštva i sanaciju šteta od poplava. Proračun za 2015., uvećan je za dodatnih 20 milijuna kuna koje će se usmjeriti investicijski na dovršenje projekata od nacionalne važnosti: postav u Sinju uz 300-u obljetnicu Sinjske alke, postav Kninskog muzeja uz obljetnicu 20 godina od “Oluje” i dovršenje postava Muzeja vučedolske kulture. Kulturni i kreativni sektor može jako mnogo doprinijeti pametnom, održivom i uključivom rastu društva i potaći društvene i ekonomske inovacije.U strategiji Europa 2020., naglašena je uloga kulture u ostvarenju strateških i razvojnih ciljeva pa bi u Hrvatskoj trebalo osvijestiti činjenicu da kultura nije trošak,već ulaganje u nova radna mjesta i doprinos gospodarskom razvoju. Proračun za kulturu je 867.953.039 kuna, uz dodatnih 58.000.000 kuna iz sredstava EU, omogućit će financiranje mnogih projekata.”

Spas su kulturi u Hrvatskoj europski fondovi?

“Europski su fondovi i iznimno važni za ostvarivanje velikih projekata i ciljeva. Prvenstveno se radi o revitalizaciji kulturne baštine s razvojnim potencijalima turizma, gospodarstva i samog društva. Iz sredstava EU Fonda za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (CF), Hrvatskoj će do 2020. biti dostupno oko 8,5 milijardi eura, a dio je tih sredstava za kulturu. U suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova, nakon izrade planova upravljanja, raspisuju se javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava. Dva projekta od nacionalne važnosti, Arheološki park Vučedol i kompleks Rikard Benčić u Rijeci, realizirat će se sredstvima europskih fondova. Iz strukturnih se fondova financira i razvoj velikih programa koji će doprinijeti živoj i alternativnoj kulturi, kao što su Ruksak (pun) kulture za mlade i Ruksak (pun) kulture 54+ .”

Stalno se ističe da je sport promocija za zemlju, iako se kulturu pri tom zanemaruje, stvarnost je sasvim drugačija.” Apoksiomen” je “pokorio” svijet, a Sviličićev je film primjerice otvorio vrata posvuda. Suradnja s Francuskom, čija je ovo kulturna godina u Hrvatskoj, a nakon našeg gostovanja kod njih, velik je uspjeh za malu zemlju koja ima sjajnu kulturu, tradiciju i baštinu.

“Zapaženost hrvatske kulture u Europi i svijetu, nagrade koje osvajaju hrvatski filmovi na raznim festivalima, prevođenje hrvatskih autora na strane jezike pa i spomenuti “Apoksiomen” kojeg je samo na festivalu “Croatie, la voici!” u Francuskoj 2013. vidjelo 2,5 milijuna posjetitelja, vidljivi rezultat nevidljivog rada Ministarstva, HAVC-a, zaklade Hrvatska kuća koje je utemeljena upravo radi kontinuiranog predstavljanja hrvatske kulture u inozemstvu. U suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo će realizirati festival Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, od svibnja do rujna ove godine, program u kome sudjeluje više od četrdeset institucija iz svih sektora.”

Sukobi u kulturnom miljeu su smireni, što je važno, ali ostala su različita mišljenja koja potiču iznalaženje najboljih rješenja…

“Različita su mišljenja u kulturi i poželjna i normalna. Ministarstvo se zalaže za provođenje zakonskih propisa i kontinuirano unapređivanje kvalitete kulturnog života. Ako se netko ne slaže s pojedinim odlukama i nudi bolje rješenje u pojedinim situacijama koje su se morale rješavati, uvijek ima načina na koji svoje primjedbe može argumentirati. No, najčešće nije tako jer je politički kontekst razgovora u kulturi kod nas na vrlo niskoj razini. Kritika i sukoba u kulturi uvijek će biti, ali je činjenica da su se uprave u pojedinim kazališnim kućama ustabilile, da provođenje kulturnih programa pokazuje kontinuitet i da kulturna strategija, ne samo da postoji, nego se provodi.”

Što ste željeli napraviti i uspjeli ste, a što još treba napraviti u zadnjoj godini ovog mandata?

“Prioriteti Ministarstva jesu veliki nacionalni projekti muzeja i u realizaciji su. U ovoj godini planiramo donošenje Strategije hrvatskog knjižničarstva čiji je Nacrt prošao javnu raspravu. Radi se Nacrt prijedloga Zakona o knjižnicama koji je u postupku stručne rasprave, Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, Nacrt prijedloga Zakona o amaterskoj djelatnosti te Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ministarstvo je pripremilo prijedlog Zakona o muzejima i planira ga donijeti u prvom kvartalu ove godine. Radit ćemo i na restrukturiranju načina financiranja neprofitnih medija, na drugačijoj vrsti potpore izdavačkoj djelatnosti koja bi se realizirala kroz tri linije kreditiranja u suradnji s HABOR-om. Očekuje nas i daljnje provođenje inicijative Europska prijestolnica kulture.

Ono s čime nisam zadovoljna i nije se postiglo ono što sam željela, status je umjetnika. Ne pristajem da se umjetnike izruči tržištu i da završe na cesti. mora se iznaći način da nakon duže ili kraće karijere u baletu, operi, orkestru, ostanu raditi nešto drugo, nikako da ih se više ne treba jer imaju dragocjeno iskustvo.”

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close