ANDREA LATINOVIĆ: Ne želim kaos u svojoj državi, volim je

Posebno me se dojmila novogodišnja čestitka predsjednika Ive Josipovića, koji je, mirno, u svom stilu dobrano ”oribao” Vladu, prigovorivši joj za sporost, neinventivnost, da je mogla puno više učiniti, ali nije Najprije, dakako, svima sve najbolje, kako se i priliči početkom ove godine. Dobrih smo se želja i čestitki naslušali ovih blagdanskih dana, kada se […]

Posebno me se dojmila novogodišnja čestitka predsjednika Ive Josipovića, koji je, mirno, u svom stilu dobrano ”oribao” Vladu, prigovorivši joj za sporost, neinventivnost, da je mogla puno više učiniti, ali nije

Najprije, dakako, svima sve najbolje, kako se i priliči početkom ove godine. Dobrih smo se želja i čestitki naslušali ovih blagdanskih dana, kada se više nije radilo, negoli radilo, čestitali su i znani i neznani, svima zajedničkog cilja da nam zaista bude bolje. Jer, već šestu godinu stežemo remenje toliko da smo već pred kolektivnim gušenjem, a brojka sa Zavoda za zapošljavanje strmoglavo se penje iz minute u minutu i čim napišeš broj, već u sljedećoj je minuti on pogrešan, jer su na Burzu pristigli novi ljudi. To je, nažalost, stvarno stanje države u kojoj živimo, a u kojoj su- osim one manje bogate elite- zapravo svi, manje- više nezadovoljni.

Oporba djeluje po principu svađe i izazivanja nereda, čak i po cijenu pokušaja izazivanja državnog udara, sve u grčevitoj i silnoj želji da se dokopa vlasti. Ne bira sredstva, zaboravljajući pritom da ova vlast, koliko god mi nju kritizirali i derali po njoj, ima više nego stabilnu većinu u Hrvatskom saboru. I dobro da je ima, jer, zaboga- kome bi to u ovoj zemlji odgovarali neredi, anarhija, strah i nesigurnost? Unatoč činjenici da je premijer Milanović uspio učiniti gotovo nemoguće, preskočiti na ljestvici nepopularnosti čak i Karamarka, koji je tu zlatnu medalju držao čvrsto u svojim rukama, on je još uvijek zasigurno bolja varijanta od maglovitih i prijetećih ljudi koji nas pokušavaju uplašiti, naguravajući nam našu bijedu na nos, a sami nemaju pojma što je to kriza, budući je nisu ni osjetili.

I treba još jedan mandat

Posebno me se dojmila novogodišnja čestitka predsjednika Ive Josipovića, koji je, mirno, u svom stilu dobrano ”oribao” Vladu, prigovorivši joj za sporost, neinventivnost, da je mogla puno više učiniti, ali nije. Izvrsna je i njegova izjava da ne smijemo pristati na malo; dapače, ne sjećam se da je do sada ovako pristojno, ali vrlo izravno i otvoreno poručio ekipi iz Banskih dvora da se konačno- sabere. Doduše, zlobnici će reći da Josipoviću počinje predizorna kampanja, jer čekaju nas i predsjednički izbori, no, sada sam, bez obzira na sve buduće kandidate, potpuno sigurna da je sebi svojim dosadašnjim djelovanjem osigurao i sljedeći mandat na Pantovčaku.

Riskirajući da me se optuži da mu se dodvoravam, napisat ću i ovo: da, Josipović je i zaslužio novi mandat. Pokazao je da nije nikakva ”kuhana noga” ili kako su ga već nazivali zlobnici, naviknuti prije toga na autokratski, gotovo diktatorski stil Franje Tuđmana, a poslije na razbarušeni, nekonvencionalni i često van kontrole stil osebujnog Stipe Mesića. O, da, pokazao je to Josipović izvrsnim postupkom još onoga časnog dana, kada su oni koji se kunu da vole ovu državu, a istovremeno su željeli srušiti legitimni državni poredak, sramotno ”obilježili” obljetnicu pada Vukovara. Da je želio, Josipović je kao vrhovni zapovjednik mogao izvesti i vojsku, ali ne; dostojanstveno povlačenje državnog vrha iz organiziranog kaosa, pokazalo je da su baš oni, koje se optužuje za nedostatak hrvatstva, veći Hrvati od svih tih tzv. Stožeraša koji se busaju u prsa junačka, a imaju petlje zaustavljati legendarne zapovjednike ratnog Vukovara u koloni.

Osobno su mi simpatične incijative na društvenim mrežama da se umirovljeni general Ante Gotovina kandidira za predsjednika države. No, zacijelo je i njemu samome već odavno jasno da je rat završio, a da novi, onaj među Hrvatima, nikada i nitko ne smije započinjati. Odslužio je svoje, odradio robiju na koju su neki drugi trebali otići, navodno se želi baviti uzgojem tuna. Ima li, uostalom, uopće jamstava da bi bivši vojnik bio dobar predsjednik države? Hipotetički, da se to i dogodi, bilo bi vrlo zgodno vidjeti kako bi surađivao sa predsjednikom HDZ-a, za čijega je mandata na čelu obavještajne zajednice i poslan u Haag. No, pustimo uzaludne priče.

Dajmo šansu trećima

Pisala sam već, ali ponovit ću još jednom- dajmo šansu i tom famoznom ”trećem putu”, u kojega se godinama zaklinju mnogi, ali nikako da zaživi pa smo vječno osuđeni na biranje između SDP-a i HDZ-a. Zato mi se dopala i inicijativa uglednoga doktora, Nikice Gabrića, koji je predstavio svoj Nacionalni forum, koji će za manje od mjesec dana biti registriran i kao politička stranka. Zašto ne, zašto se ne bi konačno etablirala nova, uvjetno rečeno, ekipa, stručnjaka, koji nisu nužno ni crveni, ni crni? Uostalom, ponovit ću; ne znam kojega vraga treba vrsnom liječniku, koji ima osiguranu egzistenciju, pačati se u blato politike, kad mirno može i dalje operirati i promatrati vijesti kao građanin, ne izlažući se napadima javnosti. Čisto sumnjam da je riječ o taštini, kao i želji za moći; jer, kada imate vlastitu, pritom uspješnu profesiju u rukama, ne brinete o financijama, mora tu biti nešto više. Recimo, ono u što Hrvati ne žele vjerovati- da netko zaista želi učiniti ovu državu boljom. Ima li boljega argumenta od toga? Stoga se iskreno nadam da nisam pogriješila u procjeni ove incijative.

Također bih izdvojila i osnivanje prve, nazvat ću je, ekološke stranke, OraH, koju vodi bivša ministrica zaštite okoliša, pametna, odmjerena i originalna Mirela Holy. Pokazala je da ima petlje, hrabrosti, odlučnosti, da je funkcije ne zanimaju po svaku cijenu i da joj je moral draži. Zato navijam i za njihov uspjeh, jer ova se zemlja mora izvući iz dvopartijskih ralja i krenuti putem normale.

Izdvojit ću i inicijativu gradskog zastupnika HNS-a, Tomislava Stojaka, koji je odlučio pola zarađene naknade u Skupštini od iduće godine do kraja mandata dati u humanitarne svrhe. Dio je to inicijative za smanjenje mjesečnih naknada zastupnicima Gradske skupštine Zagreba koja prvotno nije dobila podršku zagrebačke skupštine Grada Zagreba. Stojak je na taj način htio uštedjeti dva milijuna kuna, no potpredsjednica Skupštine Jelena Pavičić Vukičević nije se složila s njegovom inicijativom. Naime, njihov rad je po zakonu volonterski, no gradski zastupnici primaju mjesečnu naknadu za rad u Gradskoj skupštini Grada Zagreba te naknadu za rad u radnim tijelima i stručnim radnim skupinama, ukoliko tijekom mjeseca imaju sastanke radnih tijela. Polovica iznosa od njegovih naknada u radnim tijelima bit će donirana organizacijama koje svojim radom pokrivaju teme kojima se bave radna tijela u čijem radu Tomislav Stojak sudjeluje.

“HNS, s obzirom na složenu gospodarsku situaciju u kojoj građani žive, neprimjerenim smatra ponovno povećanje naknada te žali zbog negativnog stava aktualne gradske vlasti o ovoj inicijativi HNS-ovog zastupnika Tomislava Stojaka”, priopćila je tih dana ova stranka.
Opet će pravovjerni Hrvati reći kako je i ovo jeftin demagoški trik (kakva otrcana frazetina), no, poznajem osobno Stojaka, još kada praktički nije imao ništa i bio glasnogovornik svojedobno u ministarstvu obrazovanja. Ambicija je imao, ali pohlepe ne. I za njega sumnjam da je riječ o prikupljanju bodova; zašto ih, na koncu, skupljati za neizvjesnost, istovremeno sebi izbijajući iz džepa? Kapa dolje, Stojak.

A svojim kolegama novinarima, od kojih su većina na Zavodu za zapošljavanje, želim više sreće u ovoj godini, uz zajedničku pjesmu, koju posvećujem i sebi, jer u njihov krug spadam: „Što je nama sve ovo trebalo”? Možda zbog onih kojima smo pomogli svojim pisanjem. Iako nas i dalje mnogi smatraju ”piskaralima’ i ”smetalima”. No i to je demokracija: mirna sam, jer znam da nisam nikoga prevarila, a ako sam štogod i pogrešno napisala, nije bilo u zloj namjeri.

Sretno nam svima.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close