AKO PREDSJEDNIK KRŠI USTAV I ZAKON:nije jasno zašto bi ga se morali pridržavati i obični, mali ljudi

Čega se svega propisanoga hrvatskim Ustavom ne pridržava predsjednik Josipović čime krši Ustav i zašto? Taj novum u Ustav i Zakon, prije njega uveo je bivši predsjednik Mesić. Hoće li i budući predsjednik ili predsjednica ignorirati Ustav RH koji jasno govori o predsjedničkoj lenti kada i u kojim prigodama se ona mora nositi? Ako smo […]

Čega se svega propisanoga hrvatskim Ustavom ne pridržava predsjednik Josipović čime krši Ustav i zašto? Taj novum u Ustav i Zakon, prije njega uveo je bivši predsjednik Mesić. Hoće li i budući predsjednik ili predsjednica ignorirati Ustav RH koji jasno govori o predsjedničkoj lenti kada i u kojim prigodama se ona mora nositi?

Ako smo svi jednaki pred zakonom, znamo da nismo, ali bi barem trebali biti, onda bi, po toj logici, oni koji krše zakone, a naročito Ustav RH morali snositi posljedice, bilo financijske, moralne ili proceduralne. Kako se predsjednik Josipović u Hrvata, za provedbu zakona iznimno zalaže, opetovano ponavljajući isto što i prošli predsjednik Mesić „neka institucije rade svoj posao”, on sam se ne pridržava ustavom propisanih normi. Kako RH nije ukinula Zakon o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, a baš u tom Zakonu pod točkom VI. Općih odredbi, članak 25., donosi proceduru o lenti predsjednika RH, i članak 26. Ustava RH točno propisuje u kojim prigodama predsjednik mora nositi lentu. No niti prošli niti sadašnji nisu do sada to učinili, pače, ignoriraju Zakon.

(Zakon o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika RH (NN broj 55/90, 26/93- čl. 137. Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene kazne za privredne prijestupe i prekršaje i 29/94 – čl. 3. Zakona o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene kazne za privredne prijestupe i prekršaje)

U glavi VI. jasno stoji: Lenta predsjednika RH; članak 25. „Lenta predsjednika Republike Hrvatske je znak predsjedničke časti, sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su položene kao i na zastavi Republike Hrvatske. Lenta je obrubljena zlatnim rubom. U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb Republike Hrvatske obrubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukrašen izvezenim zlatnim grančicama hrasta, a s desne strane zlatnim grančicama masline. Lenta se nosi položena preko desnog ramena dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopčom spaja s drugim krajem lente. Kopča je kvadratičnog oblika obrubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kopče je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci. Članak 26., kaže: Predsjednik Republike Hrvatske nosi lentu u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje Republike Hrvatske: na Dan državnosti; pri predaji priznanja; kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika; u drugim svečanim prilikama.

No jesmo li vidjeli dvojcu predsjednika s lentom? Ma kakvi! Oni su taj članak jednostavno ignorirali, marginalizirali, pa se postavlja pitanje: ako predsjednici ove zemlje ignoriraju Ustav i zakone, što bi ih mali čovjek poštivao? Hoće li predsjednici bivši i sadašnji snositi posljedice, zbog kršenja Ustava i Zakona? Ako im je „bedasto” nositi lentu, zašto se jednostavno taj članak ne izbriše iz Zakona, jer i tako ne služi ničemu, osim, naravno, kršenju istoga? A što kad mali čovjek prekrši zakon?

Također, Ustav ove države (možda bismo mogli dodati bananu kao simbol?), „nosi” još jedan detalj, znakovit i zapisan u Ustavu u članku 24. „Na vozilu predsjednika RH mora vijoriti predsjednička zastava”, na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi; na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik; u drugim svečanim prilikama. Baš kako je to Ustavom i predviđeno, no to nismo vidjeli u zadnjih 15-tak godina na službenim predsjedničkim vozilima, tako da niti ne znamo kada „rotirke” zaustave promet, tko dolazi, odlazi itd. Ako njih nije briga, što bi bilo važno po malog čovjeka? Ne bismo se trebali niti zaustavljati zbog kolone. Otkud znamo tko se i što vozi? Kuda tko ide? U svim ostalim zemljama je takva procedura posve uobičajena i normalna, posebno ako je Ustavom tako propisano. Sve navedeno isključivo je smišljeno ignoriranje, dodaju pojedinci, predviđenih zakona Ustava i regula. Ako ne robuje formama, predsjednik, onda će se i građani ove zemlje ponašati – posve ležerno.

Predsjednik udruge Tvrđava Knin i urednik Braniteljskog portala Mladena Miloševića, odaslao je pismo predsjedniku Republike pod naslovom „Opet je Hrvat teško biti”, u kojem ga jasno podsjeća na njegove obveze preuzete prilikom predsjedničke prisege. „Ne samo da je lijep nacionalni i svečani modni detalj lenta predsjedniku Josipoviću i lijepo pristaje, a njenim nenošenjem krši odredbu članka 26. Ustava RH. Željeli bismo znati Vaš razlog za koji tražimo javno Vaš odgovor zbog nepostupanja sukladno Zakonu o grbu, zastavi i himni iz kojega je sve vidljivo u gornjem tekstu, a koji nalaže da predsjednik Republike Hrvatske treba i mora nositi predsjedničku lentu u navedenim svečanim prigodama za Republiku Hrvatsku koje su predviđene i regulirane navedenim zakonom.
Gospodine predsjedniče Republike Hrvatske, smatramo da bi predsjednik Republike Hrvatske kojega je hrvatski narod izabrao na predsjedničkim izborima, Ivo Josipović morao nositi predsjedničku lentu na svečanostima koje su isključivo nacionalne i predstavljaju velike Hrvatske blagdane, obljetnice, kao i važne datume za cijelu noviju hrvatsku povijest. Smatramo primjerenim da se uvažava hrvatska trobojnica posebice od poglavara hrvatske države koju isti i zastupa kao njen legalno izabrani predsjednik te na taj način pridržavanjem propisanog hrvatskog zakona transparentnije predstavlja instituciju Predsjednika RH kojoj je na čelu. Nepoštivanjem propisanoga hrvatskog zakona i ignoriranja zakonske odredbe svojim primjerom dajete lošu poruku svima onima koji se ne pridržavaju propisanih zakonskih odredbi. Bilo bi jako lijepo i pošteno od hrvatskoga predsjednika da na Dan velike hrvatske pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Dan Hrvatske neovisnosti kao i druge svečanosti nosite predsjedničku lentu. Posebno bi se osvrnuli na dodjeljivanje odličja i priznanja zaslužnima u nametnutom nam i obrambenom domovinskom ratu što smatramo vrlo velikom svečanošću i čašću što upravo predsjednik i dodjeljuje ta herojska priznanja i tada se predsjednička svečana lenta koja simbolizira hrvatsku trobojnicu tj. zastavu i grb treba i mora sukladno Zakonu nositi.

Kako do sada nije bila praksa nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Dr. Franje Tuđmana što nikako hrvatskom narodu nije bilo jasno da se u ovim za Hrvatsku velikim i svečanim prigodama nosi lenta, a ne nosi se kad bi trebala, smatramo i sigurni smo da ćete uvažiti našu primjedbu da je vrijeme da upravo Vi kao zagovornik hrvatskog prava i zakona napokon ispravite pogrešku vašeg prethodnika te počnete nositi predsjedničku lentu ili u protivnom – ukinite Zakon kojim je sve gore regulirano”.

Lenta ne pridonosi jačanju digniteta Hrvatske

A predsjednik Josipović je odgovorio: „kako nošenje predsjedničke lente nema učinak jačanja digniteta Hrvatske, već upravo suprotno, zbog toga ju ne nosi, pod Klasom: 127-01/01-10-36, Ur.broj: 363-UHBL-PTSP-RH-01-10-36.

Odgovor na pismo namjere

„Zakon na koji upozoravate i koji traži nošenje lente nastao je vrlo davno u posebnim povijesnim okolnostima. Tada je bilo potrebno na sve načine, pa i tako da se nosi lenta, naglašavati hrvatsku državnost.
Nakon što je državnost postala neupitna i nakon što je očuvana u Domovinskom ratu, takva je potreba dobila drugi okvir. Hrvatska se već dugi niz godina afirmira kao moderna, demokratska država. Lenta u tim okvirima, svojim izgledom i disfunkcionalnošću nema svrhu kakvu je imala u vrijeme kada je Zakon donesen. S estetskog i s političkog stanovišta ona očito već dugi niz godina nije nailazila na podršku najšire javnosti, a ni na podršku (korištenje) od strane bivšeg predsjednika Mesića. Gotovo desetogodišnjom neprimjenom, Zakon se, kako kaže teorija prava, izobičajio i time izgubio na značaju i važnosti. Ako Vas zanima teorija o prestanku zakona izobičajenjem, možete o tome naći opsežnu literaturu. U našoj praksi ima niz zakona i drugih propisa koji su se isto tako izobičajili, koji se ne primijenjuju, te su, de facto, prestali postojati kao izvor prava. Zasigurno, bilo bi bolje da Sabor i formalno promijeni odredbe Zakona o lenti. U današnjim uvjetima, nošenje lente ne bi imalo učinak jačanja digniteta države, već upravo suprotno. To je i razlog zašto predsjednik Republike, pa i ja koji obavljam tu dužnost, ne nosim lentu”.

S poštovanjem, predsjednik Republike Hrvatske
prof. dr.sc. Ivo Josipović

Dobro za narod

Odlično! – dodali bismo, sad ćemo prokopati sve izobičajene i disfunkcionalne svrhe zakona, pa ćemo se ravnati po izobičajenim zakonima, za koje običan čovjek nije niti znao, bio zakinut, te ćemo se na sudovima moći pozivati na izobičajenje ovrha, jer i tako se nema što ovršiti više ovom narodu, administrativnim zabranama, ljudima koji nemaju što za jesti, plaćanje administracije itd… U današnje vrijeme, tu je predsjednik posve u pravu, to zaista nema učinak jačanja digniteta države, već upravo suprotno. Ima zakona i regula propisanih koje su de facto, kako kaže i sam predsjednik – prestale postojati kao izvor prava. Tako će sada i mali čovjek, ako već nije Zakon ukinut, ali se ne provodi godinama, te postaje izobičajen, moći posve „laganini” pozvati se na izobičajenje. Apendix: Tako uobičajeno za Hrvatsku.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close