AFERA SPAČVA: USKOK ŽMIRI NAD KUPNJOM OD 33 MILIJUNA KUNA UMJESTO ŠEST

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) raspisao je natječaj za oranicu od 52.899 četvornih metara u Vinkovcima za početnu cijenu od svega 2,9 milijuna kuna. Riječ je zemljištu koje je pripadalo tvrtki Spačva, a koje je prije manje od dvije godine kupljeno od strane države, točnije od Ministarstva financija Slavka Linića u predstečajnoj nagodbi. […]

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) raspisao je natječaj za oranicu od 52.899 četvornih metara u Vinkovcima za početnu cijenu od svega 2,9 milijuna kuna.

Riječ je zemljištu koje je pripadalo tvrtki Spačva, a koje je prije manje od dvije godine kupljeno od strane države, točnije od Ministarstva financija Slavka Linića u predstečajnoj nagodbi.

“NA TEMELJU rezultata provedenog kriminalističkog istraživanja i analizom prikupljene dokumentacije, utvrđeno je kako u postupanju ministra financija Slavka Linića, a niti drugih osoba koje su sudjelovale u postupku sklapanja predstečajne nagodbe, nisu ostvarena obilježja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, niti je provedbom postupka navedene predstečajne nagodbe oštećen proračun Republike Hrvatske”, stajalo je u priopćenju USKOK-a oko dovršetka kriminalističkog istraživanja u predmetu Spačva.

Prema kronologiji događaja, dokumentima iz Predstečajne nagodbe, optužbama Porezne uprave na račun Linića i optužbama Slavka Linića na račun Porezne uprave te na kraju i obrazloženju USKOK-a istraga bi u slučaju afere Spačva također bila okončana na isti način i da je sporno zemljište procijenjeno na svega 6 milijuna kuna, a ne 33 milijuna kuna jer se sve radilo po zakonu!? Onom predstečajnom.

No, krenimo redom.

I Linić i Porezna uprava prijavili nezakonitosti

U predstečajnoj nagodbi Spačve bilo je sporno što je Ministarstvo financija kupilo zemljište te posrnule tvrtke za više od 33 milijuna kuna. To isto zemljište Porezna uprava u Vinkovcima procijenila je na svega 6 milijuna kuna, a istu procjenu radili su i procjenitelji iz Erste nekretnina kada su spornu zemljišnu česticu još u svibnju 2011. godine procijenili na svega 6,3 milijuna kuna.

Dogovorom tadašnjeg ministra financija Linića i tadašnje ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec rađena je i četvrta procjena koja je iznosila 28 milijuna kuna. Ta procjena bila je za pet milijuna kuna niža  od iznosa u predstečajnoj nagodbi i za 22 milijuna više od procjene Porezne uprave.

Porezna uprava tvrdila da je došlo do nezakonitosti u slučaju Spačve i za to optuživala Linića. Da je došlo do nezakonitosti tvrdio i sam Linić u svojoj promemoriji objavljenoj na stranicama Ministarstva financija, a za to to je optuživao Poreznu upravu.

Po USKOKU nitko nije u pravu jer štete zapravo – nema!

USKOK: Proračun nije oštećen

USKOK u svom priopćenju tvrdi da je procjena od 33 milijuna kuna koja je četiri puta veća od one Porezne uprave i Erstea zapravo i pet milijuna kuna veća od posljednje procjene prihvaćena na zakonit način. No, evidentno je da je postojao i dalje postoji nesrazmjer u procjenama.

Prva je nesrazmjer u izračunima oko procjene zemljišta primijetila tadašnja šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec koja je o tome obavijestila premijera Zorana Milanovića. Premijer je tada od Linića zahtijevao objašnjenje za slučaj Spačva, no Linić se dva mjeseca nije očitovao na njegov zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po cijeni od 33,58 milijuna kuna.


Procjenitelji iz Erste nekretnina u svibnju 2011. godine procijenili su sporno zemljište na 6,3 milijuna kuna.

Prema uvjetima iz predstečajne nagodbe, Spačva je s “Linićevim” milijunima od oranica prebila dug s Ministarstvom financija, a s iznosom od 4 i pol milijuna prebijen je dug s tvrtkom kćeri Česmom. Ostatak koji je iznosio više od osam milijuna kuna iskorišten je za podmirenje ostalih dugova.

Milanović: Potpisan je ugovor koji je nepovoljan za Hrvatsku

Linić se dva mjeseca nije očitovao na njegov zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po tako visokoj cijeni. Upravo je to bio glavni razlog za njegovu smjenu s čela ministarstva. Premijer Milanović 6. je svibnja prošle godine, na posebnoj konferenciji za novinare objasnio kako je nestalo povjerenje između njega i Linića i to baš u slučaju Spačve.

“Greška se može dogoditi, ali onda očekujem da se utvrde odgovorni za to, koji su ministra, to sam uvjeren, doveli u zabludu da potpiše ugovor koji nije dobar za Republiku Hrvatsku”, rekao je tada Milanović o spornom slučaju.

Kao što smo naglasili u uvodu, USKOK danas tvrdi da je potpisani ugovor zakonit. Je li on dobar za Hrvatsku nije posao USKOK-a.

No, vratimo se na kronologiju afere Spačva. Nakon okončane predstečajne nagodbe, Quaestus fond Borislava Škegre postao većinski vlasnik Spačve, no činjenica je da su u toj predstečajnoj nagodbi izigrani radnici tvrtke kćeri bjelovarske Česme.

Linićev prijatelj Kalem na kraju priče

Vinkovačka Spačva vješto ih je izbjegla u predstečajnoj nagodbi jer ih je direktor Dario Puljiz s temeljnim kapitalom od dvadeset tisuća kuna davno prebacio u tvrtku Česma SP koja osim radnika ništa drugo nije ni imala već je Spačvi plaćala najam bjelovarskih pogona i strojeva.

U procesu predstečajne nagodbe nekretnine i pokretnine Česme SP pripale su Hrvatskim šumama koje su odbile jedinu ponudu za zakup i nastavak proizvodnje. Nakon prosvjeda radnika njih stotinu završilo je na Zavodu za zapošljavanje.

Tvrtku Česma, “očišćenu” od radnika preuzima Linićev najbolji prijatelj Jozo Kalem i to po povoljnim uvjetima za 70 milijuna kuna. Kalem, odnosno njegova tvrtka Tehnodrvo obvezala se platiti za Česmu 20 milijuna kuna odmah, dok će ostatak od 50 milijuna kuna platiti nakon dvogodišnjeg grace perioda. Naime, sljedećih deset godina uplaćivat će u ratama od po pet milijuna kuna kako bi nakon 12 godina isplatio punu cijenu od 70 milijuna kuna. Hrvatske Šume zauzvrat su se obvezale godišnje novom vlasniku isporučiti 40 tisuća kubika drveta.

Poznato je kako su Kalem i Linić dobri prijatelji koji ljeti jedre jahtom po Jadranu a zimi se zabavljaju u Dubaiju. No, USKOK i DORH bave se Kalemom u drugim slučajevima.

Za Linića za sve je kriva Nada Čavlović Smiljanec

Valja na kraju naglasiti i da je Linić zahtijevao istragu jer je tvrdio da je u slučaju Spačve nastala šteta i to nakon što je završena predstečajna nagodba.

Linićeva “promemorija slučaja Spačva” objavljena na stranicama Ministarstva financija

Javno je optužio tadašnju šeficu Porezne Uprave Nadu Čavlović Smiljanec kako je u slučaju Spačve radila nezakonito. Linić je tvrdio da procjena zemljišta Spačve nije provedena na temelju zakonskih propisa, te da su se koristili lažni podaci kao i da se djelatnici Porezne uprave nisu držali procjena ovlaštenih sudskih vještaka. Linić je tvrdio i da je Porezna uprava zanemarivala Vladine odluke oko procjene zemljišta.

Prema USKOK-u ni tu nisu pronađene nezakonitosti.

Veljača 2015Uskoku je nebitno što je država zemljište kupila za 33 umjesto za 6 milijuna kuna

Naime, riječ o poznatoj aferi Spačva u čijem je centru bio bivši ministar financija Slavko Linić. USKOK je svojedobno utvrdio da nisu “ostvarena obilježja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, niti je provedbom postupka navedene predstečajne nagodbe oštećen proračun Republike Hrvatske”.

No, činjenica je da je Linić napravio poguban posao jer zemljište koje je skupo kupljeno, sada se nudi za gotovo deset puta manju vrijednost.

Državni ured još u svibnju nije znao što sa Spačvom

“Nekretnina označena kao zk.č.br. 687/1, ORANICA TROGIRSKA ULICA, površine 52.899 m2, upisana u zk. ul.br. 2197, k.o. Vinkovačko Novo Selo. POČETNA CIJENA: 2.910.567,50 kn
JAMČEVINA: 145.528,38 kn”, stoji u natječaju kojeg je objavio DUUDI. Rok za podnošenje ponuda je 21. kolovoza ove godine.

Još u svibnju upitali smo DUUDI što sa zemljištem Spačve, no tada nam nisu znali za koju cijenu će biti ponuđeno zemljište niti što će uraditi s istim.

“Budući da je u postupku predstečajne nagodbe RH postala vlasnik građevinskog zemljišta površine 52.899 m2, gospodarske namjene – pretežno industrijske, sukladno važećoj prostornoplanskoj dokumentaciji, Državni ured razmatra najbolju opciju stavljanja u funkciju navedenog zemljišta, pa tako nije isključena opcija objave javnog poziva za podnošenje ponuda za kupnju predmetnog zemljišta”, rekli su nam iz Duudija u svibnju.

Prije dva tjedna dana ponovili smo upit o Spačvi, a zanimali su nas detalji oko procjene zemljišta, no do zaključenja teksta nismo dobili nikakav odgovor.

Katastrofalan posao za državu

Podsjetimo, u predstečajnoj nagodbi Spačve bilo je sporno što je Ministarstvo financija kupilo zemljište te posrnule tvrtke za više od 33 milijuna kuna. To isto zemljište Porezna uprava u Vinkovcima procijenila je na svega 6 milijuna kuna, a istu procjenu radili su i procjenitelji iz Erste nekretnina kada su spornu zemljišnu česticu još u svibnju 2011. godine procijenili na svega 6,3 milijuna kuna. Dogovorom tadašnjeg ministra financija Linića i tadašnje ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec rađena je i četvrta procjena koja je iznosila 28 milijuna kuna. Ta procjena bila je za pet milijuna kuna niža  od iznosa u predstečajnoj nagodbi i za 22 milijuna više od procjene Porezne uprave.

Porezna uprava tvrdila je da je došlo do nezakonitosti u slučaju Spačve i za to optuživala Linića. Da je došlo do nezakonitosti tvrdio je i sam Linić u svojoj promemoriji objavljenoj na stranicama Ministarstva financija, a za to to je optuživao Poreznu upravu. Po USKOKU nitko nije u pravu jer štete zapravo – nema!

Linić šutio dva mjeseca

USKOK je u svom priopćenju tvrdio da je procjena od 33 milijuna kuna koja je četiri puta veća od one Porezne uprave i Erstea zapravo i pet milijuna kuna veća od posljednje procjene, prihvaćena na zakonit način. No, evidentno je da je postojao i dalje postoji nesrazmjer u procjenama. Prva je nesrazmjer u izračunima oko procjene zemljišta primijetila tadašnja šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec koja je o tome obavijestila premijera Zorana Milanovića. Premijer je tada od Linića zahtijevao objašnjenje za slučaj Spačva, no Linić se dva mjeseca nije očitovao na njegov zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po cijeni od 33,58 milijuna kuna.

Prema uvjetima iz predstečajne nagodbe, Spačva je s “Linićevim” milijunima od oranica prebila dug s Ministarstvom financija, a s iznosom od 4 i pol milijuna prebijen je dug s tvrtkom kćeri Česmom. Ostatak koji je iznosio više od osam milijuna kuna iskorišten je za podmirenje ostalih dugova. Linić se dva mjeseca nije očitovao na Milanovićev zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po tako visokoj cijeni i upravo je to bio glavni razlog za njegovu smjenu s čela ministarstva.

Premijer Milanović 6. je svibnja prošle godine, na posebnoj konferenciji za novinare objasnio kako je nestalo povjerenje između njega i Linića i to baš u slučaju Spačve.

“Greška se može dogoditi, ali onda očekujem da se utvrde odgovorni za to, koji su ministra, to sam uvjeren, doveli u zabludu da potpiše ugovor koji nije dobar za Republiku Hrvatsku”, rekao je tada Milanović o spornom slučaju.

(Index.hr/Ilko Ćimić)

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close