AFERA ‘HERCEGOVAČKA VEZA’: Umjesto da ‘čisti’ državnu imovinu, Marić od zemljaka Grbešića kupio zgradu Brodomerkura u Splitu

Ako Vlada i Sabor prihvate prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je na savjetovanje s javnošću uputilo Ministarstvo državne imovine, ministar Goran Marić dobit će ovlasti u upravljanju državnom imovinom kakve prije njega nije imao nitko u Hrvatskoj. Naime, prijedlog zakona predviđa da ministar donosi odluke o raspolaganju dionicama, udjelima i nekretninama vrijednima do […]

Ako Vlada i Sabor prihvate prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je na savjetovanje s javnošću uputilo Ministarstvo državne imovine, ministar Goran Marić dobit će ovlasti u upravljanju državnom imovinom kakve prije njega nije imao nitko u Hrvatskoj. Naime, prijedlog zakona predviđa da ministar donosi odluke o raspolaganju dionicama, udjelima i nekretninama vrijednima do milijun eura, dok bi za imovinu koja je vrjednija od toga trebao tražiti odobrenje Vlade. Prema dosadašnjoj praksi, ravnatelj Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) mogao je raspolagati imovinom i dionicama vrijednima do milijun kuna, dok je za sve veće iznose trebalo odobrenje Upravnog vijeća te institucije, u kojem su bili i predstavnici sindikata i poslodavca. Prema Prijedlogu zakona, a koji je donesen, spomenuto vijeće ubuduće bi činili samo ljudi iz ministarstva, a ministar bi osobno određivao i tko će procjenjivati vrijednost nekretnina, te mogao donijeti odluku i o tome da se uđe u prodaju neposrednom pogodbom, ako se radi o strateškim investicijskim projektima.

Ovlasti do neba bez kontrole

Ukratko, Prijedlogom zakona o upravljanju državnom imovinom, ministar državne imovine Goran Marić želi ozakoniti ogromne ovlasti u rukama onoga tko je na čelu tog ministarstva, uz gotovo nikakvu kontrolu. No, puno više upitnika u zadnje vrijeme izazivaju neke njegove odluke kojima je teško dokučiti smisao, jer dobrano prelaze okvire upravljanja državnom imovinom, a već su izazvale buru podsmijeha u HDZ-u.

Država od privatnika kupuje zgradu

Jedna takva je činjenica da su Ministarstvo državne imovine i Goran Marić, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ministar Pavo Barišić, u svibnju ove godine s rektorom splitskog Sveučilišta Šimunom Anđelinovićem i dekanom splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandrom Jakirom potpisali pismo namjere o kupnji nekadašnje upravne zgrade tvrtke Brodomerkur za potrebe Filozofskog fakulteta u Splitu. Brodomerkur je trgovačka kuća osnovana davne 1946. godine. Od siječnja 1993. pretvoren je u dioničko društvo, a od 2004. godine većinski je vlasnik tvrtke postao Mirko Grbešić, inače vlasnik tvrtke MEPAS d.o.o iz Širokog Brijega. Grbešić se u medijima često spominje kao jedan od najbogatijih Hrvata, a MEPAS kao tvrtka koja godinama ima najveći promet u Hercegovini. Uz Brodomerkur, u Hrvatskoj ima većinski udio u Saponiji, Kanditu i Koestlinu.

Zanimljivo je pritom da je upravna zgrada Brodomerkura u Splitu dugo jedan od velikih tereta Brodomerkura, nakon što je tvrtka zbog smanjenog obujma posla zapala u minus, pa je i odluka o tome da baš država otkupi zgradu od privatnika za potrebe Sveučilišta u najmanju ruku – zanimljiva. Naime, istina je da Filozofski fakultet u Splitu djeluje na nekoliko lokacija i već neko vrijeme nastoji riješiti taj problem. Svojedobno se tako govorilo i o mogućnosti da se gradi zgrada u okviru splitskog studentskog kampusa, nakon čega su se pojavile i procjene da bi gradnja stajala oko 230 milijuna te trajala oko tri godine. No, baš nakon što je splitsko Sveučilište podržalo ministra znanosti Pavu Barišića u aferi oko prepisivanja znanstvenog rada, država je Fakultetu odobrila sredstva za kupnju Brodomerkurove zgrade i predala u vlasništvo još tri zgrade kojima bi se trebala zatvoriti financijska konstrukcija. Pritom nije bilo javnog natječaja, niti je igdje objavljeno da se traži objekat određenih specifikacija, na temelju čega bi se moglo utvrditi da baš Brodomerkurova zgrada odgovara tome.

Kupi, daruj, nije “tvoje”

Na pitanje na temelju koje odluke, kada i kako je za zgradu Filozofskog fakulteta izabrana baš zgrada Brodomerkura, u Ministarstvu državne imovine, čiji je ministar Goran Marić jedan od potpisnika pisma namjere o kupnji, odgovorili su: „Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske, odnosno suglasnosti Ministarstva financija za preuzimanje financiranja kupnje zgrade Brodomerkura i odluci Ministarstva državne imovine o darivanju triju nekretnina radi pomoći za osiguranje dijela sredstava za financijsku konstrukciju, Ministarstvo državne imovine je bilo potpora za realizaciju projekta“.

 

Ministarstvo bez odgovora

Zanimljivo, u odgovoru koji smo dobili od Samostalnog odjela za odnose s javnošću i protokol u Ministarstvu državne imovine, koje je splitskom Fakultetu prepustilo tri zgrade, kako bi se njihovom prodajom, najmom ili čime god, zatvorila cijela financijska konstrukcija projekta, nemaju odgovor na pitanje koliko bi ukupan projekt u konačnici mogao biti vrijedan. Za to nas upućuju na Ministarstvo obrazovanja i Sveučilište u Splitu. Dodaju tek da nije postojala mogućnost da se Filozofski fakultet smjesti u neku drugu zgradu koja je u vlasništvu države, „jer RH u Splitu nema prikladan prostor za postojeće potrebe Sveučilišta, odnosno potrebne kapacitete Filozofskog fakulteta u Splitu“.

Iza leđa premijeru Plenkoviću

Na žalost, iz odgovora nije moguće shvatiti i zašto se i kako mijenjao stav države vezano uz cijenu projekta koju će država podnijeti. Naime, neki naši sugovornici u HDZ-u uvjereni su da se sve radilo debelo iza leđa premijera Plenkovića, uz šture informacije koje mu se serviraju. Naime, o mogućoj kupnji Brodomerkurove zgrade za splitsko Sveučilište govorilo se još lani, no tad se spominjalo da bi država Sveučilištu u Splitu mogla osigurati ‘pomoć’ od 50 milijuna kuna (o tome postoji službena izjava ministra Barišića). Od početka ove godine, međutim, počelo se govoriti o 75 milijuna kuna ‘pomoći’, što je bilo objavljeno i u službenom glasilu splitskog Sveučilišta. Tada je rektor Anđelinović i pred Grad Split navodno postavio zahtjev da sudjeluje u projektu s 25 milijuna kuna. No, u svibnju ove godine krenulo se u realizaciju projekta, sa 105 milijuna kuna na teret države i još tri dodatne zgrade, te bez spominjanja Grada, a da u konačnici u Ministarstvu koje se odreklo tri zgrade u državnom vlasništvu izgleda ne znaju koliko uopće cijeli projekt vrijedi (?!). Tako nije baš do kraja jasno koja je i čija računica kod kupnje zgrade uzeta u obzir i na čemu je utemeljena odluka od darivanju 105 milijuna kuna i tri državne zgrade.

 

Upala sjekira u med

Odgovore smo zatražili i od Sveučilišta u Splitu, no ni osam dana nakon što smo ih poslali na kabinet rektora Anđelinovića, nismo ih dobili. Tek na požurnicu, iz Ureda rektorskog zbora dobili smo potvrdu da je rektor Anđelinović pitanja primio, ali nije dao nikakvu povratnu informaciju. Kako smo mu pitanja uputili kao rektoru Sveučilišta u Splitu, a ne predsjedniku Rektorskoga zbora, iz Ureda su nas zamolili da dalje kontaktiramo njegov ured na Sveučilištu u Splitu. Možda nam Anđelinović odgovori kao rektor, ako ne može kao predsjednik Rektorskog zbora? Ukratko, teško se oteti dojmu da je Filozofskom u Splitu, kao i Brodomerkuru, ovom odlukom sjekira debelo upala u med, baš nekako nakon što je splitsko Sveučilište podržalo ministra Barišića u aferi oko prepisivanja znanstvenog rada te da je Ministarstvo državne imovine u toj priči zakazalo barem prikazati na temelju koje računice prepušta državne zgrade, uz Marićev potpis.

“Moć” ministra Marića seže do neba

Inače, prema popisu državne imovine objavljenom na stranicama Ministarstva, ministar bi na sličan način mogao upravljati sudbinom tvrtki koje su u stečaju ili posluju s poteškoćama, među kojima je dosta građevinskih, ali i udjele u nekoliko zanimljivih hotela, u kojima država ima udio manji od sedam milijuna kuna. Kolika bi bila moć jednog čovjeka najbolje govori podatak da na popisu dvjestotinjak tvrtki u kojima država ima poslovni udio manji od 7,5 milijuna trenutno ima oko 96 tvrtki, dok je na popisu od 380 tvrtki u kojima je država dioničar, preko 60 njih koje odgovaraju tom limitu. Valja naglasiti kako državnu imovinu čine i građevinska i poljoprivredna zemljišta, šume, stambeni objekti i poslovni prostori (28.097 stanova i 11.630 poslovnih prostora), zatim nekretnine koje koriste tijela državne uprave, 60- ak rezidencijalnih objekata i vila, te oko 7800 nekretnina za koje nisu utvrđeni podaci, koje sve odreda podliježu istom zakonu. Prema Prijedlogu zakona o upravljanju državnom imovinom, ministar bi u svim tim slučajevima sam mogao donijeti odluku o tome da se ide u prodaju imovine, te sam provesti taj postupak, pri čemu prijedlog zakona predviđa da sam može donijeti i odluku o prodaji uz direktnu nagodbu. Zakon, istina, propisuje da se u prvom krugu imovina oglašava po procijenjenoj vrijednosti, u drugom za 30 posto manju cijenu, a u trećem za 50 posto utvrđene cijene, i tek nakon toga bila bi moguća nagodba, što ne ostavlja puno prostora za izigravanje uvjeta natječaja. No, oni koji imaju interes u pojedinim slučajevima u Hrvatskoj i bez takvih prilika pronađu put za to da prođu što bolje. Nije do kraja jasno zbog čega se jednom ministru u Vladi daju tako velike ovlasti, ma tko to bio, te zašto se od Ministarstva državne imovine nastoji stvoriti državu u državi. Na sličan način, podsjetimo, definirano je i upravljanje državnim tvrtkama – iako postoje odredbe po kojima se uprave biraju na javnim natječajima, postoje i one koje ministru državne imovine daju ovlasti za imenovanje privremenih uprava i upravljanje cijelim procesom natječaja. I dok se s jedne strane čini da država time preuzima čvrstu kontrolu nad imovinom i javnim tvrtkama, teško se oteti dojmu da se namjerno stvara jedan centar moći iz kojega bi se moglo upravljati državom. Teš- ko je dokučiti zbog čega Goran Marić danas dobiva takve ovlasti, kao i razmišlja li itko o tome tko će tu funkciju obavljati u nekoj novoj vladi nakon ove.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close