TJEDNI ČUŠPAJZ: Facebook i konzervativci u potrazi za identitetom

Podaci su curili na sve strane. Facebook i Zuckerberg su nas mučki prevarili. I nema nam druge nego da otvorimo novi profil i započnemo novi život. Kažu ovi iz konkurencije da je to najbolje učiniti kod njih. I da smo tamo sigurni. I dok je Zuckerberg bio na mukama zbog curenja podataka, u Srbiji je […]

Podaci su curili na sve strane. Facebook i Zuckerberg su nas mučki prevarili. I nema nam druge nego da otvorimo novi profil i započnemo novi život. Kažu ovi iz konkurencije da je to najbolje učiniti kod njih. I da smo tamo sigurni.
I dok je Zuckerberg bio na mukama zbog curenja podataka, u Srbiji je popriličan broj svećenika SPC bio na mukama zbog razotkrivanja organizirane dilerske mreže u njihovim redovima. Dilanje opijata je, izgleda, bilo rasprostranjeno u tolikoj mjeri da se u Srbiji predlaže preinaka „Gospode pomiluj“ u „Gospode podiluj“.
U Hrvatskoj za sada još nitko od svećenika nije uhvaćen u dilanju narkotika, ali su u proteklom tjednu žestoko dilali žestoko pristrane informacije o Istanbulskoj konvenciji, kao i pozive na prosvjed.
Neki kažu da ih je bilo 5000, neki da je bilo i deset puta više. Neki kažu da je prosvjed bio uspješan, neki da je rezultirao teškim debaklom. Neki kažu da su veliku većinu prosvjedničke svite činili odgovorni, mudri žitelji i domoljubi jedine i vječne nam, a neki, pak, tvrde da je povorka – popraćena uobičajenom trash ikonografijom – uglavnom bila sačinjena od rušiteljskih poluinteligenata, priprostih i poluobrazovanih vjerskih fanatika, šovinističkih mrzitelja, ništarija i bezveznjaka. Uz ponekog debila. Neki kažu da su prosvjedom branili svoje ( ugrožene ) tradicionalne vrijednosti, pa i sam opstanak hrvatskog katoličkog identiteta, dočim drugi smatraju da prosvjednici nisu znali ni objasniti zašto su ih biskupi tamo pozvali i dopremili.
Sve, dakako, ovisi o perspektivi i interpretatoru.
No, ono što se sa sigurnošću može konstatirati jest to da je prosvjed osmislila, podmazala i koordinirala Crkva. Formalno se, kao i uvijek, kao organizator navodi neka građanska inicijativa, ali iza svega, kao i uvijek, stoji isključivo crkvena vrhuška. Njihove ideje i htijenja se pomoću kapilarno rasprostranjenih udrugarskih struktura uvjerljivo rasprostiru već napola crknutim građanskim društvom, tako da im bilo kakav prosvjed ne predstavlja infrastrukturni problem, što se i u ovom slučaju pokazalo. Iako odaziv nije bio kakvog su priželjkivali, što je svakako vrlo zanimljivo.
A pozivali su mahnito.
Zato je loš odaziv u iracionalnu borbu za identitet možda ipak i tračak nade za ovo izmučeno i dozlaboga klerikalizirano društvo. Izgleda da ljudi ipak u većoj mjeri ne vjeruju u taj i takav identitet.
Kakav, zapravo, identitet? To je, čini se, pitanje na koje potencijalni prosvjednici nisu mogli pronaći odgovor, i zato je odaziv bio slabašan.
Onaj katolički ne može biti jače ostvaren i konzumiran nego što jest, koliko god svećenstvo ili ekstremistički politikanti lagali o tome. Osim crkava, televizija, škole, bolnice, čak i vrtići, javni prostori, pa čak i autobusni kolodvori, prepuni su ga.
Sukladno tom i takvom identitetu je i stanje u kakvom se društvo nalazi.
Je li to možda neki drugi identitet? Onaj brutalnog kapitalizma, kojeg Crkva također mazi i podupire? Onaj identitet u kojem svaka budala, kad god joj se prohtije, može prekršiti ionako osakaćeno radno zakonodavstvo. Identitet gaženja i obezvrjeđivanja radništva? A time i neposredno i posredno gaženja i obezvrjeđivanja obitelji – osnovne ćelije bilo kojeg društva. Je li Crkva pozvala prosvjednike da obrane taj identitet? I strukture koje ga revno održavaju? ( Sjećate li se sintagme „grijeh struktura“?) Za identitet nazadnosti, šovinizma, nejednakosti? Identitet mitomanije, pohlepe, pravne nezaštićenosti, kriminala?
Za identitet vazalskih Vatikanskih ugovora, smišljenih i sklopljenih u konspiraciji s političkom strankom koja je masovnim kriminalom nekoliko puta razorila Hrvatsku? Možda identitet koji je navodno potražila jedna grupa prosvjednika kroz besplatni paket-aranžman posjete skandinavskoj trgovini namještaja IKEA nakon prosvjeda?
Za koji je od navedenih identiteta hrvatskog nacionalnog korpusa – kakve je desetljećima kreirala i stvarala upravo Crkva – ovoga puta sa oltara pozivano u boj?
Je li loš odaziv na ovaj groteskni prosvjed upravo dokaz nestajanja lažnih identiteta?
Odgovor, ukoliko se usput želite i nasmijati, možete potražiti i u Glasu Koncila. Otkako je Istanbulska konvencija aktualna, tamo se, osim uobičajenih ideoloških kanonada, može pročitati i podosta šaljivih tvrdnji.
Naročito od urednika Miklenića. Nedavno je zaista briljirao na temi konvencije tvrdnjom “Rodna ideologija, koja nema ama baš nikakvo znanstveno pokriće…”.
Kakvav autogol! Ma, autogolčina!
Ovo nije prvi puta da se predstavnik Crkve u nedostatku argumenata poziva na znanost, ali kako da takva konstrukcija ne ispadne smiješnom? Kad se na znanost pozivaju ljudi koji pričaju o bezgrešnom začeću, gradovima koji nikada nisu postojali, hodanju po vodi, anđelima i vragovima…onda to nikako drugačije ne može zvučati. A budući da su u sadržaj konvencije itekako uvrštene spoznaje i ostvarenja humanističkih znanosti, tvrdnja je pomalo i opasna. Jer asocira na onu poznatu Göringovu izreku „Wer Jude ist, bestimme ich.“ ( Tko je Židov – ja određujem). A to bi se u ovom slučaju moglo parafrazirati – što je znanstveno, ja ću vam reći/odrediti. Stigli smo i do te faze.
Kako je jedna pronicljiva i draga žena iz Šibenika nedavno uočila; u emisiji na nacionalnoj televiziji najprije se daje riječ muškarcu u haljini da nam objasni što je normalno, a što nije.
Istanbulska konvencija ( neki od protivnika pišu „Istambulska konvecija“ ) je zasjenila sva ostala događanja, ali ipak ih je bilo nekoliko vrijednih spomena.
Na primjer, u Splitu je padao snijeg krajem ožujka. U Dalmaciji orkanska bura i vijavica. U korporaciji katastrofičara, na odjelu „Globalno zatopljenje“, najavljuju otpuštanja radnika.
Živi zid traži da država u potpunosti plaća alimentaciju. Pošteno! Kad već neki od njihovih vođa alimentaciju nisu plaćali, neka to barem država čini.
A cijena poljoprivrednog zemljišta je, kažu, u Nizozemskoj dvadesetak puta veća nego u Hrvatskoj. Zanimljivo, a naša je zemlja bolja. Imamo i više sunčanih dana. I vode u izobilju. I veće poticaje za poljoprivredu. Ali ne ide, pa ne ide. Možda nam nedostaje neka poljoprivredna komponenta? Hm…možda identitet?
Gospode podiluj!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close