21. GODIŠNJICA SREBRENICE: Pokop 127 žrtava genocida – opet prijepori o karakteru zločina

NA 21. obljetnicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u memorijalnom kompleksu Potočari idućeg tjedna bit će pokopani posmrtni ostaci 127 žrtava tog zločina, a na komemoraciji svim ubijenima u srpnju 1995. očekuje se više od dvadeset tisuća sudionika, najavili su organizatori. Skeletni ostaci žrtava pronađeni u masovnim grobnicama, koji su identificirani u proteklih godinu dana, u subotu će […]

NA 21. obljetnicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u memorijalnom kompleksu Potočari idućeg tjedna bit će pokopani posmrtni ostaci 127 žrtava tog zločina, a na komemoraciji svim ubijenima u srpnju 1995. očekuje se više od dvadeset tisuća sudionika, najavili su organizatori.

Skeletni ostaci žrtava pronađeni u masovnim grobnicama, koji su identificirani u proteklih godinu dana, u subotu će biti prevezeni u Srebrenicu iz mrtvačnice u Visokom, a na tom putu, kao i svake godine, kolona vozila zaustavit će se u Sarajevu, gdje će ubijenima biti odana počast.

Najmlađa žrtva koja će biti pokopana 11. srpnja je dječak Avdija Memić, koji je u vrijeme kada je ubijen imao tek četrnaest godina. Uz njega će biti pokopano još jedanaest dječaka koji su 1995. bili mlađi od 18 godina, a najstarija žrtva koja će biti pokopana tada je imala 77 godina.

Na groblju unutar srebreničkog memorijalnog kompleksa do sada su pokopane 6302 žrtve genocida, a posmrtni ostaci njih još 230 pokopani su na drugim, manjim grobljima po istočnoj Bosni.

Pripadnici postrojbi vojske i policije bosanskih Srba su, nakon pada srebreničke enklave, pobili više od osam tisuća osoba, a za posmrtnim ostacima više od tisuću žrtava još uvijek se traga.

Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, uoči obilježavanja 21. obljetnice, poručila je kako će genocid u Srebrenici ostati “trajna mrlja europske i svjetske politike”.

“Vjerujem da će svi naredbodavci i počinitelji zločina u konačnici biti pravedno osuđeni”, poručila je u intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz” hrvatska predsjednica, koja je prošle godine osobno sudjelovala na srebreničkoj komemoraciji.

Pripreme za ovogodišnju komemoraciju u Srebrenici ponovo su obilježili prijepori o karakteru zločina koji su počinjeni 1995. godine. Vlasti Republike Srpske, kao i Srbije, već godinama odbijaju prihvatiti kvalifikaciju genocida u Srebrenici, iako je ona potvrđena u presudama ICTY-a kao i u onoj Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Bio je to povod odboru za organiziranje ovogodišnje komemoracije da odluči kako 11. srpnja u Potočare nije dobro došao nitko od predstavnika vlasti Srbije sve dok ta zemlja ne prihvati i javno ne prizna činjenicu da je nad Bošnjacima Srebrenice počinjen genocid.

Iz Beograda su uslijedile optužbe za politizaciju srebreničke komemoracije, kao i podsjećanje na činjenicu da je u Potočarima 11. srpnja 2015. godine fizički napadnut srbijanski premijer Aleksandar Vučić, za što do danas nitko nije odgovarao.

Srebrenički načelnik Ćamil Duraković odgovorio je pak kako je upravo Vučić taj koji je iznevjerio očekivanja članova obitelji ubijenih Srebreničana, koji su se nadali kako bi on mogao donijeti zaokret u srbijanskoj politici, no od toga ni prošle godine niti do danas nije bilo ništa.

“Na kraju se sve pretvorilo u jedan cirkus ‘tko je gađao Vučića kamenom’, a onih 175 tabuta (lijesova), posmrtnih ostataka koji su taj dan trebali biti ukopani, ostali su zaboravljeni”, kazao je Vučić u intervjuu za sarajevski tjednik “Dani”.

Ogorčeni protivnik priznavanja sudski potvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici ostao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji na komemoraciji u Potočarima nije bio već godinama, a po pravilu tamo šalje tek izaslanstva na razini nekoga od ministara u entitetskoj vladi.

Documenta i SENSE predstavili Interaktivni narativ “Srebrenica: Genocid u osam činova”

U povodu 21. godišnjice stradanja više od 8000 srebreničkih muškaraca i dječaka, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu predstavili su u petak Interaktivni narativ “Srebrenica: genocid u osam činova” koji detaljno prikazuje na koji su način na Haaškom sudu istraženi, dokumentirani i procesuirani srpski genocidni zločini nad Muslimanima u srpnju 1995.

Na predstavljanju su govorili Mirko Klarin, SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, Boris Pavelić, novinar Novog lista i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Razgovor je moderirao Eugen Jakovčić, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.

Interaktivni narativ “Srebrenica: genocid u osam činova” detaljno prikazuje na koji su način događaji iz srpnja 1995. godine istraženi, dokumentirani i procesuirani na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Pored audio-vizuelnih prezentacija osam segmenata srebreničke tragedije: Istraga, Ekshumacije, Preživjeli, Priznanja, Nevoljni svjedoci, Nemoćni očevici, Trajne posljedice i Sudski epilog, narativ sadrži i izbor iz dokaznog materijala, sa oko 250 ključnih dokumenata, video snimaka i fotografija.

Narativ je dostupan na linku u nastavku  http://www.srebrenica.sense-agency.com/bs/

SENSE-Centar za tranzicijsku pravdu sa sjedištem u Puli je “nasljednik” Agencije SENSE i temelji se na njenim dostignućima i obimnoj dokumentiranoj i audio-vizuelnoj arhivi o postupcima vođenim pred MKSJ. Cilj Centra je da “tribunalovu priču” nastavi i nakon što sud zatvori vrata i da ono što je najbolje u nasljeđu MKSJ – a to su utvrđene i presuđene činjenice o počinjenim zločinima – učini vidljivim i trajno dostupnim javnosti.

IZVOR: Index.hr/Documenta- Centar za suočavanje s prošlošću

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close