20. GODIŠNJICA GENOCIDA U SREBRENICI: U srpnju se očekuje se 50.000 ljudi

Na ovogodišnjem središnjem obilježavanju dvadesete obljetnice genocida nad Bošnjacima Srebrenice očekuje se do pedeset tisuća ljudi, a tamo će ponovno stići i bivši američki predsjednik Bill Clinton koji je 2003. godine i otvorio memorijalni centar podignut u znak sjećanja na više od 8.000 ubijenih u najvećem masakru u Europi nakon Drugog svjetskog rata. “Danas smo […]

Na ovogodišnjem središnjem obilježavanju dvadesete obljetnice genocida nad Bošnjacima Srebrenice očekuje se do pedeset tisuća ljudi, a tamo će ponovno stići i bivši američki predsjednik Bill Clinton koji je 2003. godine i otvorio memorijalni centar podignut u znak sjećanja na više od 8.000 ubijenih u najvećem masakru u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

“Danas smo dobili potvrdu da će doći”, kazala je Hini u srijedu Munira Subašić, predsjednica udruge “Majke enklava Srebrenica i Žepa”.

Potvrdila je kako su u Srebrenicu pozvali i sadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obamu, no iz Bijele kuće za sada nisu dobili nikakav odgovor.

“On je ipak dobitnik Nobelove nagrade za mir i mislimo da mu je mjesto u Srebrenici 11. srpnja”, kazala je Subašić.

Do sada su dolazak potvrdili slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je prihvatio i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 20. obljetnice genocida, stići će i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan.

Kao i svake godine 11. srpnja bit će pokopani posmrtni ostaci žrtva pronađeni u masovnim grobnicama i do sada identificirani.

U ovom je trenutku, kako navodi Subašić, za pokop su pripremljeni skeletni ostaci 48 žrtava, no u mrtvačnicama diljem BiH nalazi se još oko tisuću nekompletnih tijela, za čiji je pokop potrebna suglasnost članova obitelji. Brojni među njima i dalje se nadaju kako će pronaći sve ostatke i tako pokopati svoje najmilije, no neki se odlučuju i na to da pokopaju tek kost ili dvije.

Majke Srebrenice i pred britanskim parlamentom

“Majke Srebrenice” idućih mjeseci će imati priliku u BiH i inozemstvu ponovo svjedočiti o patnjama kroz koje su prošle, kao i o istini o tome što se zbilo prije dva desetljeća u istočnoj Bosni. Tako ih je u Veliku Britaniju pozvala kraljica Elizabeta, a 6. srpnja govorit će pred britanskim parlamentom.

U svibnju će pak u Sarajevu organizirati konferenciju pod nazivom “Ženski sud” i na njoj će o ratnim stradanjima govoriti supruge i majke koje su u ratovima izgubile članove svoje obitelji. Priliku da još jednom ispričaju svoju priču tada će imati i majke iz Vukovara.

Za lipanj je pak također u Sarajevu najavljena velika konferencija o radu ICTY-a nakon 20 godina, uz sudjelovanje istražitelja, tužitelja i sudaca.

Uporni pokušaji relativiziranja srebreničkog zločina

No, kao i svake godine srebrenički zločin pokušava se relatizivirati, a ponovno je najglasniji u tome predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji uporno niječe kako je tamo počinjen genocid iako je to činjenica koju je u dvije presude do sada utvrdio Haaški tribunal, a u tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid i Međunarodni sud pravde (ICJ).

U inervjuu kojega je u srijedu objavila beogradska “Politika” Dodik je kazao kako je u Srebrenici počinjen “ogroman zločin” koji, po njegovu sudu, sada predstavlja “političku smetnju”.

“To pokazuje i ova propaganda koja pokušava stvoriti sliku da su svi Srbi potencijalne ubojice u Srebrenici. Srbi nikada u prošlosti nisu pravili nedjela, naprotiv, ponašali su se viteški, a ne kukavički, kako su se ponijeli u Srebrenici”, kazao je Dodik predloživši uz to “jedan novi pristup i novo ispitivanje realnosti, koju bi svi prihvatili”.

“Moglo bi se to postići kroz novu međunarodnu komisiju koja, kakve god podatke da dade – mi smo spremni da ih prihvatimo”, kazao je Dodik.

Za Muniru Subašić ova je izjava tek nastavak ponižavanja žrtva i njihovih obitelji.

“On (Dodik) svake godine nešto izmišlja kako bi omalovažio našu djecu i nas majke”, kazala je Subašić podsjetivši kako je posebna komisija vlade RS, u kojoj je od sedam članova bilo pet iz Republike Srpske, još prije devet godina utvrdila nepobitne činjenice o svemu što se zbivalo u Srebrenici u srpnju 1995. godine.

U izvješću se, među ostalim, navodi kako su pripadnici vojske RS tada masovnim likvidacijama tisuća Bošnjkaka počinili “teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava” te potom pokušali prikriti razmjere zločina prikrivanjem masovnih grobnica i premještanjem tijela ubijenih. Nakon višemjesečne istrage utvrđene su i lokacije 32 do tada skrivene masovne grobnice, o čemu su postojali podaci u arhivama vojnih i sigurnosnih službi RS koje su ih prikrivale. Tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić se nakon kompletiranja izvještaja obratio javnosti upozoravajući kako se s istinom valja suočiti, a zločin ne smije relativizirati.

“Nakon svega ovoga, najprije kao čovjek i Srbin, pa onda kao otac, brat i sin a tek onda kao predsjednik Republike Srpske moram reći da je ovih devet dana srpnja (1995.) srebreničke tragedije crna stranica povijesti srpskog naroda”, kazao je Čavić 2004. godine.

No on se nakon toga našao upravo na Dodikovoj meti zbog navodnog neutemeljenog okrivljavanja Srba.

“Čavić je potpisao sramni izvještaj o Srebrenici da bi sačuvao političku fotelju. Da nije bilo tog sramnog i lažnog izvještaja, mnogo bi lakše bilo danas Radovanu Karadžiću i mnogim drugim ljudima u Haaškom tribunalu”, izjavio je u travnju 2013. godine Dodik, koji je ove optužbe nakon toga nastavljao ponavljati.

Za Muniru Subašić Dodikovo ponašanje tada kao i danas je sramotno. “Sramota je nakon dvadeset godina tako se ponašati. Ne smije se negirati što se ranije desilo. Nitko nije izmislio da mu je u Srebrenici ubijeno dijete”, kaže Subašić poručivši kako je važno što prije prihvatiti istinu o zbivanjima u Srebrenici jer će se jedino tako moći nastaviti normalno živjeti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close