Žutih prsluka je sve manje na ulicama Francuske

Odaziv na prosvjede Žutih prsluka (Gilets jaunes) diljem Francuske, 25. vikend zaredom, bio je prilično nizak. Na ulicama francuskih gradova prosvjednika je sve manje. Možda čitav pokret pomalo jenjava. Prosvjedi prošle subota uslijedili su tri dana nakon onih povodom Međunarodnog praznika rada 1. maja, koji se tradicionalno održavaju u Parizu, a okupili su u čitavoj zemlji […]

Odaziv na prosvjede Žutih prsluka (Gilets jaunes) diljem Francuske, 25. vikend zaredom, bio je prilično nizak. Na ulicama francuskih gradova prosvjednika je sve manje. Možda čitav pokret pomalo jenjava.

Prosvjedi prošle subota uslijedili su tri dana nakon onih povodom Međunarodnog praznika rada 1. maja, koji se tradicionalno održavaju u Parizu, a okupili su u čitavoj zemlji između, prema različitim procjenama, 150.000 i 300.000 ljudi, radnika, sindikalista, Žutih prsluka, ali i s mnogo onih maskiranih. Pritom su se u glavnom gradu Francuske Parizu, prosvjednici žestoko sukobili s pripadnicima snaga sigurnosti.

Prema navodima medija, na 25. subotnjim  prosvjedima Žutih prsluka u cijeloj Francuskoj se sakupilo 3600 ljudi, a od toga u Parizu na tri odvojena pohoda, oko tisuću prosvjednika. Na prosvjedima lani okupilo se više stotina tisuća ljudi.

Mediji su izvijestili o manjim sukobima između prosvjednika i policije u Lyonu. U La Roche-sur-Yonu, gradu u čijem su središtu prosvjedi zabranjeni, policija je na demonstrante bacila suzavac.

Pokret i prosvjedi počeli su prije pola godine kao izraz nezadovoljstva protiv rastuće cijene goriva, no preuzeli su širu ulogu veće političke participacije, borbe protiv socijalne i porezne politike vlade i za poboljšanje života srednjeg sloja građana i radništva. Pokret je vrlo heterogen, u nekom njegovom programu i zahtjevima ima tragova i ekstremne desnice i ekstremne ljevice – jedni i drugi pokret rado svojataju, gdje im odgovara – a najavljivali su da će izaći na izbore za Europski parlament. S vremenom trajanja, čak i vrlo brzo, prosvjedi su postali rušilački i nasilni, na što je njihova meta, predsjednik Emmanuel Macron, odgovorio odlučno, ne dajući pokretu apsolutno i neporecivo pravo na prosvjede, potpisavši zakon koji ih dijelom ograničava.

Francuski predsjednik je, po završetku višemjesečne nacionalne rasprave, koju je potaknuo u traženju odgovora na izlazak iz krize, najavio više odluka. Između ostaloga je najavio značajno smanjenje poreza na dohodak, a obećao je i usklađivanje mirovina, manjih od 2000 eura mjesečno, s inflacijom od 1. siječnja 2020. Ranije je rekao da neće biti povećanja trošarina za gorivo.

POPULARNE KATEGORIJE