ZFF – Nenadić: nesavršena društva izazivaju neposluh i na filmu

Popratni program Zagreb Film Festivala (ZFF) “Filmovi neposluha” želi pokazati da razne situacije i nesavršeni politički sustavi izazivaju građanski neposluh, što se kroz povijest bilježilo i na filmu, izjavila je selektorica tog programa, filmska kritičarka Diana Nenadić. Organiziran u godini stote obljetnice Oktobarske revolucije i uoči 2018. kada će se obilježiti 50 godina revolucionarne 1968. […]

Popratni program Zagreb Film Festivala (ZFF) “Filmovi neposluha” želi pokazati da razne situacije i nesavršeni politički sustavi izazivaju građanski neposluh, što se kroz povijest bilježilo i na filmu, izjavila je selektorica tog programa, filmska kritičarka Diana Nenadić.

Organiziran u godini stote obljetnice Oktobarske revolucije i uoči 2018. kada će se obilježiti 50 godina revolucionarne 1968. godine, program je na ZFF-u okupio deset filmova različitih žanrova, stilova i tema, kojima je zajedničko da su, svaki u svoje vrijeme, bili dovoljno provokativni da ih se i danas pamti kao ‘buntovne’.

Nenadić kaže kako su dvije velike obljetnice bile izazov za selekciju, osobito ’68. godina, kao  jedna od najturbulentnijih što se tiče neposluha u 20. stoljeću.

“Program nije zamišljen kao panorama filmova koji govore samo o političkom neposluhu, već želi pokazati da neposluh postoji kroz cijeli naš život i da smo u raznim situacijama izazvani na neposluh”, kazala je za Hinu.

“Tako i program na ZFF-u, osim što ima dijakroniju i ide od filmova iz ranijih razdoblja do današnjih dana, pokušava obuhvatiti  različite oblike i razloge neposluha na filmu”, dodala je.

Po njezinim riječima, uglavnom su to poznati filmovi i klasici, a pri selekciji joj je bilo važno i da se osjeća kako redatelji stoje iza svog djela u potpunosti, da nisu samo film o nekoj situaciji već i da dijele stajališta svojih likova.

Iako su mnogi od filmova u selekciji u svoje vrijeme bili zabranjivani, Nenadić kaže kako to nije bio kriterij po kojemu su birani. “Ključni kriterij je bio da to nije eksploatacija teme u određenom vremenu, nego da su to ljudi koji se prepoznaju i po drugim filmovima, stavovima svjetonazoru, poetici, koji su kritički angažirani i promišljaju o situaciji u kojoj žive”, istaknula je.

Jedan od najpoznatijih filmova u programu, ali i jedan od najstarijih je “Nula iz vladanja” (1934.) Jeana Vigoa, o dječacima koji se pobune protiv strogih pravila svoje škole.

Taj je prikaz represivnog, obrazovnog sustava, inspiriran redateljevim vlastitim iskustvom, sablaznio je tadašnju javnost i bio zabranjen, a kasnije bio uzor mnogim istaknutim filmašima.

Tu je i film  “Bijeda u Borinageu” (1933.) Jorisa Ivensa, ljevičarskog aktivista iz tridesetih godina, klasik socijalnog dokumentarca o Borinageu u vrijeme velikog štrajka rudara, pokrenutog zbog sve većeg broja nesreća na radu i višekratnog smanjenja plaća.

Film ukazuje na velike socijalne kontradikcije u kriznim godinama između kapitala i radne snage te Crkve i naroda, a neke su scene zbog policijske represije snimljene tajno.

Iz susjedstva je u program uvršten film Vlade Kristla sniman u Sloveniji “General i pravi čovjek” iz 1962. koji je zbog političke satire bio zabranjen, sve su njegove kopije uništene (osim jedne, koja je prokrijumčarena iz Jugoslavije), a autor je otišao u egzil u Njemačku.

Iz Srbije dolazi “Mlad i zdrav kao ruža” Jovana Jovanovića, film iz 1971. za koji Nenadić kaže kako je jedan od nekoliko značajnijih, ali manje poznatih filmova iz tzv. crnog talasa.

To je priča o mladom delinkventu (glumi ga Dragan Nikolić) koji se od tipičnog autsajdera prometne u najvećeg beogradskog mafijaškog šefa. Film se izruguje Titovim govorima, provincijalizmu te filmskim i drugim konvencijama, smatran je jednim od najopskurnijih djela bivše države, a čak je 35 godina nakon premijere proveo u bunkeru.

U programu je i rumunjsko ostvarenje “Rekonstrukcija” Luciana Pintiliea iz 1968. za koji Nenadić kaže “kako je našoj publici nepoznat, iako je riječ o hvaljenom rumunjskom klasiku koji je također imao problema s cenzurom i zabranama”.

Film počinje kao komedija, no pretvara se u ljutu kritiku komunističke opresije što nije promaklo tadašnjem režimu pa je Pintilieu zabranjen rad na deset godina.

Jedan od “najnezaboravnijih filmskih poziva na otpor” je “Kad bi…” iz 1968. za koji je britanski autor Lindsay Anderson nagrađen Zlatnom palmom u Cannesu. Film je inspiriran “Nulom iz vladanja” i predstavlja odvažnu, anarhičnu viziju britanskog društva smještenu u engleski internat kasnih šezdesetih godina. Zahvaljujući nastupu u tom filmu glumac Malcolm McDowell dobio je ulogu u Kubrickovoj “Paklenoj naranči”.

Jedini film iz ovog programa koji se bavi građanskim neposluhom u Americi je “Kazneni park” iz 1970. , kojega selektorica, opisuje “kao lažni dokumentarac koji se osvrće na cijeli koktel zbivanja u Americi povezanim s građanskim pokretima i pobunama krajem šezdesetih”.

Ostvarenje britanskog redatelja Petera Watkinsa prikazuje sudbinu skupine prosvjednika protiv Vijetnamskog rata nakon Nixonove odluke o proširenju ovlasti pri uhićenju osoba koje se smatraju “prijetnjom nacionalnoj sigurnosti”. Poznati filmski kritičar Jonathan Rosenbaum opisao ga je kao “znanstveno-fantastičnu noćnu moru u formi dokumentarca”.

Na programu je i njemački film “Prigodni rad jedne robinje” iz 1973. jednog od potpisnika Oberhausenskog manifesta Alexandera Klugea. Njegova junakinja Roswitha je s jedne strane zarobljena brigom o kućanstvu i djeci, a s druge radom izvan kuće pa Kluge, objašnjava Nenadić, “vizionarski postavlja paradoks koji ni do danas nije adekvatno razriješen”.

Ženskim pravima i neposluhom bavi se  i iranski “Zaleđe” jedan od novijih filmova iz programa u kojem se redatelj Jafar Panahi poslužio komedijom kako bi prikazao kršenje prava žena u suvremenom Iranu.

Ta priča o skupini žena koje pokušavaju ući na nogometni stadion preodjeveni u muškarce, osvojila je na Berlinaleu 2006. Srebrnog medvjeda, ali je u Iranu film zabranjen.

Svoju premijeru u programu “Film neposluha” na ZFF-u je imao hrvatski dokumentarac “Odgođena revolucija” Vlatke Vorkapić i Martine Globočnik, koji prati nekoliko pokušaja iskazivanja građanskog neposluha u Hrvatskoj ali, prema riječima Diane Nenadić, “na neki način postavlja i pitanje zašto danas nismo dovoljno neposlušni”.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close