Zdravstvo u 2017.: Nastavak gomilanja dugova, pokrenut projekt prioritetnih lista

Zdravstveni sustav u 2017. godini obilježio je nastavak gomilanja dugova, koji su ukupno dosegnuli 8,2 milijarde kuna, povremeni pritisci veledrogerija da im se podmiri barem dio od 3 milijarde dospjelih kuna za isporučene lijekove i medicinski materijal, te nastojanja ministra zdravstva Milana Kujundžića da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i projekt prioritetnih lista čekanja pokrene pozitivne procese u sustavu. […]

Zdravstveni sustav u 2017. godini obilježio je nastavak gomilanja dugova, koji su ukupno dosegnuli 8,2 milijarde kuna, povremeni pritisci veledrogerija da im se podmiri barem dio od 3 milijarde dospjelih kuna za isporučene lijekove i medicinski materijal, te nastojanja ministra zdravstva Milana Kujundžića da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i projekt prioritetnih lista čekanja pokrene pozitivne procese u sustavu.

Zakon ipak nije donesen te je najavljeno njegovo skoro puštanje u e-savjetovanje, a Vlada je kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna zdravstvu dodijelila dodatnih 1,1 milijardu kuna, od čega 870 milijuna za podmirenje dijela duga veledrogerijama.

Ministar financija Zdravko Marić također je najavio da će u 2018. godini zdravstveni sustav biti jedan od dijelova na koji će Vlada staviti najveći fokus, a u planu je donošenje Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o lijekovima.

Kujundžić: Napravio sam i puno i malo

Upitan da ocijeni svoj rad tijekom 2017. ministar Kujundžić odgovara kako je napravio i puno i malo. “Puno utoliko što su u problemima koje imamo neke stvari stabilizirane. Sustav je financijski stabiliziran i prvi će puta biti da zdravstvo ne povećava deficit nego ulazi u stabilniju fazu smanjenja deficita”, kazao je.

Navodi kako je projekt prioritetnih lista čekanja, čiji je pilot tijekom godine proveden u nekoliko bolnica, trenutno “u fazi administrativne implementacije”, te će u svim bolnicama krenuti u idućih mjesec dana. Njegovom provedbom će se, kaže, ozbiljnim bolesnicima omogućiti da ne čekaju na pretrage nego do specijaliste dođu u roku tri dana, a u iduća 2 do 4 tjedna obave sve dijagnostičke i terapijske postupke.

Kujundžić ističe da je u protekloj godini proveo funkcijsko spajanje 12 bolnica, od čega ne očekuje brze financijske efekte. No, tvrdi, to će dugoročno dovesti do podizanja kvalitete usluge, sigurnosti pacijenata i boljeg raspoređivanja ljudskih resursa, te biti smjernica za spajanje bolničkih ustanova koje treba uslijediti u Zagrebu.

“Što se tiče novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, radna verzija upućena je prije mjesec i pol u Vladin Ured za zakonodavstvo, gdje su stavljene određene primjedbe formalne prirode, ne i sadržajne, koje smo usuglasili i vjerujem da bi zakon trebao biti upućen u e-savjetovanje iza Nove godine”, kaže Kujundžić.

Sukobi oko novog zakona

Iako se ne zna konačni tekst prijedloga zakona, mnogi koji su sudjelovali u njegovoj izradi već su u startu bili nezadovoljni predloženim rješenjima. Svoje nezadovoljstvo prije svega izražavaju bolnički liječnici, okupljeni u Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika, ali i Hrvatska liječnička komora (HLK), koji tvrde da u bolničkom sustavu, koji je najveći potrošač novca, nije napravljeno ništa na rješavanju gorućih problema, poput financijske održivosti bolničkog sustava, pitanja stručnog usavršavanja liječnika i cjelovitog rješenja specijalističkog usavršavanja.

S druge stranke, svoje zadovoljstvo ne skrivaju predstavnici primarne zdravstvene zaštitite, poput Koordinacije hrvatske obiteljske medicine ili Hrvatske udruge koncesionara, jer se umjesto koncesija predlaže uvođenje sustava privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos ambulante nakon odlaska u mirovinu, te mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena.

Tijekom protekle godine HLK je neprestano prozivao državu da ništa nije učinila kako bi zadržala liječnike u Hrvatskoj, uz upozorenje da je u zadnje tri i pol godine u inozemstvo otišlo 525 liječnika.

Krajem godine je nakon četiri mandata sa čelnog mjesta Hrvatskog liječničkog sindikata otišao Ivica Babić, a na njegovo je mjesto izabrana Renata Čulinović-Čaić.

Zahtjevi za skupim lijekovima

I Kujundžić je, kao i njegovi prethodnici, često bio suočen sa zahtjevima pacijenata da im se odobre novi skupi inovativni lijekovi za liječenje teških bolesti, koji su se pojavili na tržištu a nisu na listi HZZO-a.

Takve zahtjeve prvo su postavili roditelji djece koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma, a zatim i roditelji djece sa spinalnom mišićnom atrofijom. Lijekovi su odobreni za dio oboljelih.

Kao bi se riješio taj problem, Vlada je pokrenula osnivanje posebnog fonda kroz koji će se putem donacija prikupljati novac za takve terapije, a trebao bi profunkcionirati iduće godine.

Protekle godine Hrvatska, odnosno Zagreb, kandidirali su se za novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), koja se seli iz Londona zbog Brexita. Kandidatura je prije glasovanja povučena, a Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb kritizirani su da je nisu dobro pripremili.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close