Zdenko MATIČIĆ: NAKON GUBITKA ARBITRAŽE U ŽENEVI, NOVI MEĐUNARODNI UDARAC ZA HRVATSKU NAFTNU KOMPANIJU

INA pala i u Washingtonu!? Pokaže li se točnom informacija koja ovih dana kola u nekim poslovnim krugovima, a na Markovu trgu još uvijek taji, tj. da je, nakon ženevske za koruptivni temelj upravljanje Inom, Hrvatska izgubila i washingtonsku arbitražu s MOL-om, a poradi plinskog biznisa, samo po sebi nameće se ozbiljno pitanje – koliko […]

INA pala i u Washingtonu!?

Pokaže li se točnom informacija koja ovih dana kola u nekim poslovnim krugovima, a na Markovu trgu još uvijek taji, tj. da je, nakon ženevske za koruptivni temelj upravljanje Inom, Hrvatska izgubila i washingtonsku arbitražu s MOL-om, a poradi plinskog biznisa, samo po sebi nameće se ozbiljno pitanje – koliko će na kraju hrvatske porezne obveznike koštati negdašnji industrijski pa i financijski ponos, danas zapuštena firma upitne budućnosti.  MOL je, naime, zatražio mišljenje toga Međunarodnoga suda za investicijske sporove ustvrdivši da je do 2013. izgubio najmanje 2 milijarde kuna zato što RH nije poštovala ugovorene obveze – da će 15 godina skladištiti i platiti sav plin po tržišnim cijenama.

Koliko košta MOL-ova polovica Ine?

Premda još nitko živ ne zna koliko MOL-ovih 49 posto Ine košta i bez tog dodatka, a spekulira se s okvirnih 15-ak milijardi kuna, što je grubo preračunavanje prema aktualnoj cijeni dionica Ine na Burzi, iz dana u dan sve je jasnije da je ukupnom iznosu što bi ga za “stratešku energetsku kompaniju” trebalo isplatiti samo nebo granica. Jer, ne zaboravimo, i bez tvrdnji kako je MOL Inu zapustio, istodobno modernizirajući dvije svoje rafinerije, jasno je da za nju nema budućnosti bez ozbiljnih ulaganja u rafinerije i u Sisku i u Rijeci, što je, prema procjeni stručnjaka, daljnjih 5-6 milijardi kuna. A i to većinom iz džepova poreznih obveznika, jer  je Ina posljednjih godina srozana do gubitaša. K svemu, iako je ne smatra bitnom u lani objavljenoj dugoročnoj projekciji  MOL-a, Mađare još nitko nije i pitao niti su sami rekli da Inu prodaju!

Ako je uistinu pala i na arbitraži u Washingtonu, to ne bi trebalo izazivati previše čuđenja, jer u koruptivnost u upravljanju Inom Hrvatska nije uvjerila ni arbitre u Ženevi, a to joj je glavni adut bio i na ovom američkom “nadigravanju” s MOL-om. A kad smo već kod koruptivnih radnji, toliko svojstvenih hrvatskoj politici pa i gospodarstvu, o čemu svjedoči i položaj na svjetskoj ljestvici  te nečasne rabote, nategnutom se čini tvrdnja kako je odlukama pripomogao i Ustavni sud, koji osuđujuću presudu Ivi Sanaderu nije poništio, nego zbog proceduralnih grešaka vratio Vrhovnom sudu na ponovno izjašnjavanje. Arbitraže će biti osporavane, no prema dobro upućenima u oba slučaja mali su izgledi da dođe do priželjkivanog obrata, što znači samo dodatni financijski udar na ionako već prenapregnutu, neki će reći i upitnu transakciju.

Treba li zbog Ine načeti i HEP?

Nakon što su premijeru Andreju Plenkoviću zamjerili badnjačku “čestitku” najavom renacionalizacije Ine, čime je MOL-u podario psihološku prednost uvjetovanja i cijene i načina prodaje svoje polovice Ine, stručna i politička javnost podijelile su se i u vezi s najavljenim modelom financiranja otkupa. Grubo rečeno, koliko god Vlada, izrijekom njezine potpredsjednice Martine Dalić. bila uvjerena da je kontrolirana prodaja 25 posto (manje 1 dionica) HEP-a za kupnju polovice Ine ne samo jedini (ne smiju u kredit, jer bi rastao javni dug), nego i najbolji model, još su brojniji oni koji se tomu protive. Ne samo financijska struka, čiji se dio pita koliko je razumno načimati profitabilnu elektroernergetsku zarad sad već dobrano dvojbene naftne kompanije, nego i politika. I ne samo opozicija (SDP je u Saboru pokrenuo interpelaciju), od koje takvo što moglo i očekivati, nego, unatoč tvrdnji kako je ta odluka na Vladi usuglašena, čak i dio partnerskoga MOST-a, ne samo iz usta “slobodnih satrijelaca” poput sabornika Mire Bulja, nego čak i vladina potpredsjednika Ivice Kovačića, koji bi Inu na  saborsku raspravu pa i referendum. A sve je dodatno uozbiljeno zahtjevom dijela čelnika i braniteljskih udruga da i braniteljima pripadne 7 posto HEP-a, ako se ide u djelomičnu privatizaciju. To bi, prodaje li se 25 posto minus dionica zasigurno ugrozilo kupnju polovice Ine od MOL-a, a pridodano na minimalni paket ugrozilo državnu kontrolu nad HEP-om. Jer, branitelji su i Ininih 7 posto prodali MOL-u, tko može jamčiti da i HEP-ovih ne bi, primjerice RWE-u.?

Sukob interesa – ministričin suprug ili – MMF?

“Slučaj Ina” dodatno se zakomplicirao kad je nekidan saborsko Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa na nekoliko prijava rad toga što transakciju “HEP za Inu” vodi ministrica M. Dalić, čiji suprug Niko je član uprave Ine, najavilo razmatranje, zasad doduše samo mogućnosti potencijalnog sukoba interesa. No taj nam se argument, jer eto potpredsjednica Vlade kupuje mandat svome suprugu, čini prozaičnim spram jednog potencijalno i te koliko opasnijeg sukoba, ako ne baš izravnog osobnog, a ono lako moguće interesa stranoga kapitala i izravne konkurencije HEP-a. Potpredsjednica Dalić, naime, je prije Vlade, stanovito vrijeme bila zaposlenica Međunarodnog monetarnog fonda, koji prema mnogima i nije drugo doli kontrolor financijskih tokova i – utjerivač dugova. Uza sve to, u ime krupnoga kapitala i vodećih svjetskih banaka, zagovornik posvemašnje privatizacije.

Ako bi zasad i bilo neosnovano ministricu,  kojoj je privatizacija također jedna od ekonomskih misaonih vodilja, optužiti da  priprema teren za privatizaciju čak i HEP-a, ne treba tek tako odbaciti razmišljanja kako bi i kontrolirana prodaja četvrtine ipak načela državnu elektroenergetsku tvrtku. A konkurencija, primjerice njemački energetski div RWE, od kojega HEP kupuje 30 posto struje za svoje potrebe, čeka kao “zapeta puška”. Nijemci ionako već imaju dodatni udio izravnom prodajom svoje struje u RH, ne treba zanemariti ni  njemačke interese u rastućoj proizvodnji struje obnovljivih izvora (vjetroelektrane), ušli su na tržište plina,  ne kriju interese ni u vodama, okolišu …

Bez obzira što je “HEP za Inu”, kako tvrdi M. Dalić , najbolje strukturirana opcija povratka Ine, predostrožnosti radi ne treba zanemariti niti potencijalne opasnosti od takvog, za neke možda apokaliptičnoga razvoja situacije. Privatizacijska iskustva tomu nas uče – Hrvatski telekom prodali smo većinskom državnom Deutsche telecomu, kojeg HT sad otkupom zapisa beskamatno kreditira s 250 milijuna eura, privatizirali smo i sve velike banke pa godinama plaćamo najskuplje kredite u Europi .. A na čelu su im i danas hrvatski kadrovi … Na koncu, ako se financijska konstrukcija za povrat Ine uspješno i zatvori, tko može jamčiti da za njezinu revitalizaciju opet neće trebati neki strateški partneri ili da, pokaže li se “vrećom bez dna”, neće završiti na tržištu, ali sad u cijelosti. Jer, nisu li nas i za “strateško partnerstvo s MOL-om” prije 14 godina uvjeravali da je to najbolje rješenje, a sad se vidi ušto se to izrodilo.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close