Zdenko Matičić: KAKO SU MADŽARI PRIDONIJELI VELIKOM HRVATSKOM DANU

MOL-ov “srednji prst” hrvatskoj neovisnosti!? Dok Hrvatska slavi 25. godišnjicu neovisnosti, temeljem odluke Sabora RH od 8. listopada 1991. kojom Hrvatska raskida sve oravne i druge veze s bivšom zajedničkom državom SFRJ, baš na taj dan “ponosa i slave” madžarski partner, većinski upravitelj, iako ne i većinski vlasnik hrvatske državne kompanije Ine, MOL iz sisačke […]

MOL-ov “srednji prst” hrvatskoj neovisnosti!?

Dok Hrvatska slavi 25. godišnjicu neovisnosti, temeljem odluke Sabora RH od 8. listopada 1991. kojom Hrvatska raskida sve oravne i druge veze s bivšom zajedničkom državom SFRJ, baš na taj dan “ponosa i slave” madžarski partner, većinski upravitelj, iako ne i većinski vlasnik hrvatske državne kompanije Ine, MOL iz sisačke je u riječku rafineriju, potajice, pod okriljem noći, prebacio kompoziciju sirove nafte. Kako, ako je vjerovati tehničkom ministru gospodarstva Tomislavu Paneniću, hrvatski članovi uprave Ine pojma imali nisu, nije li se to MOL, tko zna koji puta se ponašajući kao neprikosnoveni gazda državnoga energetskog ponosa, zapravo nacerio u lice, pokazao “srednji prst” i hrvatskoj neovisnosti? Slučajno ili pak svjesno i namjerno na dan kad je RH slavi, računajući da će to “pokazivanje mišića” rad toga i proći neopaženo. K svemu, naftu su prevezli prugom i cisternama druge hrvatske državne kompanije – Željeznice.

Čija je INA? Hrvatska ili madžarska?

I dok u Sisku strepe da je to, nakon jedva spriječenog naglog i jednostranog gašenja njihove rafinerije i 600 radnih mjesta po kratkom postupku, samo novi u nizu smišljenih koraka njezinog postupnog gašenja, Panenić najavljuje oštar protest MOL-u, od čijih članova Uprave Ine će zatražiti da objasne razloge “noćnog prepada” u Sisku. Valjda da umiri svoju savjest i sluđeni narod, jer, ako je suditi prema dosadašnjem ponašanju MOL-a spram “odlučnih protivljenja” njihovoj samovolji, opet im može – staviti soli na rep!?
INA je s MOL-om na međunarodnoj arbitraži, negdašnji premijer Ivo Sanader, baš u vrijeme kad je hrvatska iskazala neovisnost tako što je Inu, iako egal suvlasnik, prepustila na milost i nemilost Madžarima, je rad toga na sudu, a MOL i dalje radi što ga volja. Dok oni ne znaju kamo bi s dobiti, lako moguće i na račun Ine, hrvatsku naftnu kompaniju, čini se, vode u gubittak, a rafinerije u Sisku i Rijeci u zatvaranje.

Visoka cijena upitne neovisnosti

Toliko o hrvatskoj neovisnosti, kojoj “strateško partnerstvo” Ine s MOL-om, dakako, nije jedina bolna točka. Jer, opet slučajno baš na dan slavlja, jedan drugi tehnički ministar, onaj od financija Zdravko Marić u New Yorku je, na godišnjoj skupštini Svjetske banke, užurbano tražio izlaze iz prijetećeg dužničkog ropstva “neovisne Hrvatske”, kojoj iduće godine dospijeva rata duga od 27 milijardi kuna, “sitnice” od četvrtine godišnjeg RH proračuna ili desetine godišnjeg BDP-a. Onaj isti Zdravko Marić kojem će se, kao gotovo sigurnom i budućem ministru financija, gače tresti za arbitraže u Washingtonu ili pregovora s bankama koje od njegove države traže 8,5 milijardi kuna navodna gubitka na lanjskoj konverziji kredita u “švicarcima” u eure ili kune. Što je, gle čuda opet Madžari, njihov premijer Viktor Orban riješio u korist svojih sunarodnjaka, a da mu ni dlaka s glave pala nije. O nekakvoj državnoj nadoknadi bankarskih gubitaka, naravno, niti slova.

O Danu neovisnosti (opet igrom slučaja baš danas?) napokon se ozbiljnije počelo razmišljati i razgovarati i u državi slavljenici. Ali, očekivano, ne zarad uistinu upitne neovisnosti, za koju smo naveli samo tri aktualne od mnogobrojnih ozbiljnih dvojbi, nego rad ceremonijalnih razloga iliti inflacije dana “ponosa i slave” (22. pa 25. lipnja, 5. kolovoza, 8. listopada) poradi čega valjda već svaki drugi hrvatski građanin ne zna što se, kada i rad čega obilježava i slavi. Pa bi u to napokon trebalo uvesti više reda. A kad smo već kod Dana neovisnosti, čiji je značaj i utemeljenost na saborskoj sjednici baš u podrumu zgrade Ine u zagrebačkoj Šubićevoj, povijesnog 8. listopada 1991. obrazlagao “neupitni” ustavni znalac Vladimir Šeks, drznut ćemo ga se javno upitati o kakvoj je stvarnoj neovisnosti uopće moglo biti riječi ujesen ’91., tri mjeseca prije međunarodnog priznanja Hrvatske? Iako je i tog 15. siječnja 1992., baš kao i danas (vidi narečene primjere) neovisna bila i ostala samo na – papiru!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close