Zdenko MATIČIĆ: KAKO JE I KOLIKO ČIKAŠKA TUŽBA OD 3,5 MILIJARDI USD UZBURKALA POLITIČKU SCENU U HRVATSKOJ

Imamo Vijeće za prošlost, kad će za sadašnjost i budućnost? Kolikogod zajednička tužba potomaka hrvatskih Srba, Roma i Židova (“Lalić i ostali”), kojom na Okružnom sudu u Chicagu od Hrvatske traže 3,5 milijardi dolara za materijalnu i nematerijalnu štetu u II. Svjetskom ratu imala gotovo pa nikakve šanse, ipak je izazvala zabrinutost u nekim hrvatskim […]

Imamo Vijeće za prošlost, kad će za sadašnjost i budućnost?

Kolikogod zajednička tužba potomaka hrvatskih Srba, Roma i Židova (“Lalić i ostali”), kojom na Okružnom sudu u Chicagu od Hrvatske traže 3,5 milijardi dolara za materijalnu i nematerijalnu štetu u II. Svjetskom ratu imala gotovo pa nikakve šanse, ipak je izazvala zabrinutost u nekim hrvatskim krugovima. Današnja Hrvatska je, tvrde oni, sljednica NDH pa ih je dužna obeštetiti za pogubljene pretke i oduzetu imovinu. Službeno, reagiralo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova tvrdnjom da Hrvatska ne može snositi posljedice djelovanja NDH, jer nije njezina pravna sljednica.

State Department upozorava

U toj skraćenoj verziji priopćenja MVEP-a svi se slažu, ali avaj, dio medija tvrdi da je u prvotnom obliku stajalo kako je Hrvatska ustrojena na odlukama II. Zasjedanja ZAVNOH-a s temeljima u Domovinskom ratu, dok je u kasnijim odgovorima dijelu medija ZAVNOH naprosto ispario. Ako uistinu i jest tako, ipak nema mjesta čuđenju, još manje nevjerici. Javna je, naime, tajna da su ZAVNOH, pa i neke druge neupitne činjenice iz mračnoga razdoblja hrvatske povijesti  “crvenom krpom” ne samo za NDH-nostalgičare iz “običnoga” puka, nego i pojedince iz same aktualne vlasti. No, dok prvi, ekstremno desne strančice i dio jednako orijentiranih, većinom lokalnih medija ustrajno jašu na reviziji povijesti, ovi pak drugi zadovoljavaju se “zaboravom” 1945. Kad bi se pitalo samo njih, na reviziju bi zasigurno i Ustav RH, u kojoj bi vjerojatno iščeznuli svi temelji državnosti do sama Domovinskog rata. Mrak na oči ne pada im samo rad ZAVNOH-a, nego i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a naglasito poradi Kraljevine Jugoslavije, koju “Hrvatski sabor  nije sankcionirao”.

Mada je ovu tužbu teško dovoditi u bilo kakvu vezu s aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj, jer je podnešena još lanjskoga svibnja, možda ipak nije slučajno što je veleposlanstvo SAD-a hrvatsku Vladu o tomu obavijestilo potkraj veljače. Jer tih je dana, naime, i State Department prilično oštro reagirao na ustaširanje AHSP-a središnjim zagrebačkim trgom, ustvrdivši da je samo u Europi za pobjedu nad nacizmom palo 186.000 američkih vojnika. Dok je s druge strane, primjerice, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović “optužila” medije da su, izvještavajući o tomu u prvim minutama elektronskih medija i na prvim stranicama tiska išli na ruku toj minornoj skupini željnoj medijske pozornosti.

Ni dana bez ustaša i partizana

No, sve to zbiva se i u vrijeme dok se politička i medijska scena u Hrvatskoj, umjesto nelagodnom sadašnjošću i neizvjesnom budućnošću, svako malo truju relativno dalekom prošlošću. Sve je dodatno zakuhalo kad je u Jasenovcu, na mjestu ustaškoga logora u kojem su u II. Svjetskom ratu stradale desetine tisuća nedužnih, osvanula ploča u spomen na jedanaestoricu u Domovinskom ratu poginulih pripadnika HOS-a, s grbom na kojemu je i ustaški pozdrav “Za dom spremni”. I dok SDP i SNV to smatraju provokacijom, traže da se ploča ukloni, premijer Andrej Plenković i predsjednica ne vide u njoj ništa spornoga jer su “HOS-ovci po tim pozdravom branili i ginuli za Hrvatsku u Domovinskom ratu, a ne veličali NDH”.  K svemu, taj grb je i sastavni dio uredno registrirane postrojbe HOS-a, protivu čega ništa nisu poduzele nijedna HDZ-ova ni obje SDP-ove Vlade.

Budući da su ustaše i partizani, katkad i dijametralno suprotnih predznaka od onih povijesno utemeljenih, česta tema rasprava pa i žestokih sučeljavanja, Vlada je odlučila razračunati se “sa svim totalitarizmima novije povijesti”. U tu je svrhu osnovala I Vjeće za suočavanje s prošlošću koje će, najavljuje se, valjda do proljeća iduće godine donijeti preporuke kako tretirati povijesna razdoblja aktualnih sporenja. Istodobno, u pripremi je novi Zakon o državnom arhivu, s naglaskom na otvaranje arhivske građe od svibnja 1945. do prosinca 1991., napose arhive SKJ i SKH. Pa bismo na koncu valjda mogli saznati i pravu istinu o “nenarodnom režimu u kojem se komunistička vlast bivše države krvavo obračunavala sa stotinama tisuća Hrvata”.  Samo da pritom ne strada i neupitna povijesna istina o Drugom svjetskom ratu. Pa da se, napokon, svim snagama okrenemo stvarnim problemima države koja je, zahvaljujući baš politici, po životnom standardu,  u 25 godina svoje slobode, samostalnosti i suvereniteta pala na samo dno Europske unije.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close